POTRAGA ZA TALIJANSKIM DRZAVLJANSTVOM

AIM, SPLIT, 9.9.1994. Sudeci po nekim istupima u hrvatskoj javnosti posljednjih dana - u prvom redu Katolicke crkve u Istri i hrvatskog predsjednika dr. Franje Tudjmana - na sceni je opet pokusaj odnarodjivanja hrvatskog pucanstva na tom poluotoku. Duhovi su se uzbunili nakon sto je u javnost procurio podatak da oko 40.000 hrvatskih drzavljana mahom iz Istre, Rijeke, s kvarnerskih otoka, te iz Zadra i Lastova traze dvojno talijansko drzavljanstvo koje, prema talijanskom zakonu starom vec dvije godine, mogu dobiti svi bivsi talijanski drzavljani koji su drzavljanstvo izgubili stupanjem na snagu Pariskog mirovnog ugovora ili Osimskog sporazuma.

Talijanski konzul u Rijeci Gianfranco de Luigi pokusao je smiriti duhove objavljivanjem podatka da se za talijansko drzavljanstvo na jurisdikcijskom podrucju njegova konzulata zanimalo tek oko 12.000 ljuda, a da je samo 2.175 gradjana steklo uvjete za podnosenje zahtjeva za primitak u talijansko drzavljanstvo. On ocekuje, s obzirom na uvid u podatke, da ce ih mozda tek pet stotina ili tisucu ispuniti uvjete za primitak u talijansko drzavljanstvo. U talijanskom vicekonzulatu u Splitu nisu bili spremni kazati podatak o broju trazenja talijanskog drzavljanstva na jugu Hrvatske, odnosno u Zadru i na Lastovu. U Dalmatinskoj akciji procjenjuju da je rijec o tri ili cetiri stotine zahtjeva. U Sloveniji je, prema Slovenskoj tiskovnoj agenciji, oko 4.000 ljudi zainteresirano za dvojno drzavljanstvo.

Talijanska vlast racuna da u svijetu zivi oko cetiri milijuna Talijana i drugih koji ostvaruju pravo na talijansko drzavljanstvo i ponuda iz Zakona bila je njima upucena. Hrvatske i slovenske vlasti uzbunile su se nakon najavljene mogucnosti da ce zbog velikog interesa u Hrvatskoj i Sloveniji talijanski parlament produziti rok vazenja Zakona koji je istekao 15. kolovoza ove godine. Stoga su najprije slovenska, a zatim i hrvatska vlada uputile protestne note u kojima se talijanska vlada upozorava na krsenje medjunarodnih zakona i Osimskih sporazuma. Te note su u Farnesini ocijenjene "gotovo smijesnim", a dnevnik "Corriere della Sera" je prokomentirao: "Rim sumnja da se iza polemike kriju razlozi vezani za instrumentalizaciju pregovora o reviziji Osimskih sporazuma i uz primjenu onih dijelova iz njih koji su jos ostali mrtvo slovo na papiru".

S druge strane su sa svojom ocjenom, na skupu u Hreljicima 29. kolovoza, izasli istarski svecenici koji su svjesni svoje "povijesne odgovornosti, svoje tradicije i crkvene zadace" podigli glas protiv uvodjenja dvojnog drzavljanstva. Ta pojava, smatraju oni, dira ljudsko dostojanstvo i nacionalnu pripadnost, te slobodu i pravo da covjek bude ono sto jest.

Najostriju ocjenu talijanske ponude izrekao je hrvatski predsjednik Tudjman na svojoj redovitoj konferenciji za novinare izrekavsi sud da je ona jedna od najperfidnijih metoda destabilizacije hrvatske drzave na podrucju Istre, ali i dalekosezno osporavanje prava Hrvatske na Istru ne samo do fasistickih snaga, nego i prikrivenih iredentistickih snaga u Italiji.

U brojnim napisima u hrvatskom tisku izrice se zgrazanje nad interesom za primitak u talijansko drzavljanstvo, pogotovo u slucajevima kad to traze Hrvati, ali se zanemaruje podatak da se

• pojednostavljeno statisticki gledajuci - sigurno vise od jedne trecine Talijana, kojih je u Hrvatskoj 19.000, nije raspitalo o mogucnosti dobijanja talijanske putovnice. "Uvjeti za prijem u talijansko drzavljanstvo vrlo su rigorozni - kaze saborski zastupnik iz Istre Dino Debeljuh - pa po njima ni predstavnik talijanske manjine u Saboru Furio Radin ne bi mogao dobiti drzavljasntvo!". Stoga on i ne vidi razlog za uzbunu bilo u Hrvatskoj, bilo u Sloveniji.

Ima spekulacija da je interes za talijansko drzavljanstvo motiviran ekonomskim razlozima jer da automatski, oni koji su dovoljno stari, mogu ostvariti mirovinu od nekoliko stotina njemackih maraka. Talijanski konzul u Rijeci to demantira, ali u razgovoru s predsjednikom Skupstine istarske zupanije, Milanom Kajinom, dolazimo do ekonomskog momenta kao presudnog za trazenje talijanskog drzavljanstva.

Kajin, koji je ujedno i potrpedsjednik Istarskog demokratskog sabora, kaze da je njegova stranka upozoravala hrvatsku Vladu da ostro reagira na zahtjev talijanske regionalisticke stranke Lega Nord od prije dvije godine da se talijanske mirovine u inozemstvu mogu isplacivati samo talijanskim drzavljanima. "I to se dogodilo nakon jednog sastanka predstavnika Lege Nord i HDZ-a u Zagrebu - kaze Kajin - A mi smo upozoravali da ako se ostro ne protestira i ako se to ne rascisti da mozemo doci u situaciju da i 20.000 ljudi koji uzivaju talijanske mirovine traze talijansko drzavljanstvo". Hrvatska vlada, kako kaze Kajin, do sada nije reagirala, ali je Lega Nord svoj zahtjev ponovila pred talijanskim parlamentom u srpnju ove godine i od tada pocinje bujica zahtjeva u Istri za talijanskim drzavljanstvom. "To se dogadja ne iz politickih nego iz socijalnih razloga - uvjeren je Kajin - I to cine, sto je indikativno, uglavnom istarski antifasisti, ljudi koji su najzasluzniji za prikljucenja Istre Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji, te se nad time netko u Hrvatskoj mora zamisliti kao i nad postupcima prema tim ljudima kao sto je oduzimanje njihovih stecenih prava. Bez talijanske mirovine njihov materijalni status bio bi sramotan".

Kajin ocekuje, za razliku od talijanskog konzula u Rijeci, da ce oko cetiri do cetiri i po tisuce hrvatskih drzavljana ostvariti pravo i na talijansko drzavljanstvo. On, uz to, podsjeca da je talijanski Zakon po kojem se moze dobiti dvojno drzavljanstvo slican principima po kojima Republika Hrvatska daje drzavljanstvo gradjanima Republike Bosne i Hercegovine, te napominje da je talijanski zakon donesen u lipnju 1992. godine u Parlamentu koji je imao bitno drugaciji sastav nego danas. Komentirajuci ostre ocjene predsjednika Tudjmana o talijanskoj ponudi za dvojno drzavljanstvo, Milan Kajin kaze: "Predsjednik Tudjman vjerojatno ne raspolaze meritornim informacijama da bi kvalificirao ovaj slucaj, a od takvih nastupa koristi mogu imati samo ultranacionalisti - bili oni u Rimu ili Zagrebu - a ceh ce platiti za sve opet Istra".

GORAN VEZIC