SEMINAR IPAK NA BRACU

AIM, SPLIT, 30.8.1994. Uza sve organizacijske teskoce u Supetru na Bracu poceo je sa radom petodnevni medjunarodni seminar "Demokracija i socijalna pravda: politicka kultura demokracije", koji ce trajati od 29. kolovoza do 2.rujna i na kojem sudjeluje 60-tak ucesnika s podrucja bivse Jugoslavije te predstavnici vise znanstvenih institucija iz Istocne i Zapadne Evrope.

Seminar, ciji je pokrovitelj Sorosova fondacija "Otvoreno drustvo" iz Zagreba i koji je sastavni dio sireg projekta "Prelaz u demokraciju" koji se realizira u suradnji vise znanstvenih institucija, odrzava se u jednoj privatnoj kuci pod vidnim policijskim osiguranjem jer nijedan hotel u Supetru organizatorima nije htio iznajmiti prostor za rad. Kao sto je poznato, organizatori skupa bili su izlozeni prijetnjama i pritiscima zbog dolaska nekoliko poznatih mirovnih aktivista i protivnika Milosevicevog rezima iz Srbije, poput Nebojse Popova, Ivana Djurica, Nenada Canka i drugih koji su na kraju i otkazali dolazak.

Otvarajuci uime organizatora ovaj skup, profesor Sveucilista u New Yorku dr. Bogdan Denic istakao je da u aktualnim okolnostima sama ideja jednog skupa na koji dolaze ljudi dokazanih demokratskih i mirovnjackih uvjerenja da bi raspravljali o optimilanim putevima rjesavanja sukoba i trazenja demokratskih rjesenja, za mnoge je nazalost sama po sebi provokacija. Posebno se u tim krugovima kao provokacija dozivljava pozivanje ljudi iz bivse Jugoslavije. Medjutim, nastavio je Denic, nikome izgleda ne smeta kada koljaci iz Knina dolaze na pregovore u Zagreb, nikome ne smeta kada se predsjednik Tudjman sastaje sa predsjednikom Milosevicem koji je i poceo ovu ratnu katastrofu, niti ikome smeta kada se pod zvanicnim pokroviteljstvom vlasti sastaju mocnici sa jedne ili druge strane. Ono sto jedino smeta jeste okupljanje antiratnih aktivista i boraca za ljudska prava iz bivse Jugoslavije, a posebno kada se to dogadja u okviru neke civilne inicijative. To mozda najvise i pokazuje, zakljucio je Denic, kolika je potreba gradjenja i razvijanja politicke kulture demokracije u svim njenim segmentima: ljudskih prava, politickih, socijalnih, ekonomskih i naravno nacionalnih prava sto je i tema ovog seminara.

Uvodno su o prvoj temi seminara - "Problemi prelaza u demokraciju bivsih jednopartijskih sistema" - govorili prof. dr. Bogdan Denic i teolog dr. Marko Orsolic, direktor multireligijskog i interkulturnog centra za izbjeglice sa sjedistem u Sarajevu i Minhenu. Isticuci da su bivsi komunisticki rezimi, medju kojima i onaj u bivsoj Jugoslaviji bez obzira sto je bio mnogo liberalniji od drugih, rigidno odbijali svaku demokratsku gradjansku alternativu, prof. Denic tvrdi da je politokracija tih rezima kao demokratski surogat nudila nacionalnu decentralizaciju cija je posljedica val nacionalizma i nacionalnih drzava u Istocnoj Evropi. Istovremeno vrlo je znacajna posljedica totalitarnih rezima u Istocnoj Evropi i depolitizacija brojnih drustvenih segmenata sto je dovelo do znacajnih redukcija pretpostavki politicke kulture na cemu danas mogu bez vecih problema egzistirati nove parademokratske drzave i drustva. Cinjenica je, smatra Denic, da su mnoge nove demokracije izrasle na, uvjetno receno, ne-sindromu koji je znacio odbacivanje prethodnog totalitarizma, ali bez stvarnih alternativnih pristupa novoj demokratskoj organizaciji drustva. To je i stvorilo zrakoprazan prostor u kojem je nacionalni faktor postao nova kolektivisticka formula za politicku definiciju individue. Denic je na kraju posebno naglasio da gotovo sve politicke partije u zemljama Istocne Evrope, kako one na vlasti, tako i one u opoziciji zastupaju i dalje tzv. kolektivne identitete dok stvarna pluralizacija politicke scene, a znaci i same pretpostavke demokracije pocinju kada politicke partije pocnu organizirati i zastupati razlicite interese. Interesi su kateogrije oko kojih je moguca politika u suvremenom smislu i dok se kolektivni, najcesce nacionalni identiteti kao centralna tocka politickog zivota u vecini istocnoevropskih zemalja i posebno na prostoru bivse Jugoslavije ne pocnu rastakati kroz realne drustvene interese sanse demokracije nisu velike.

Dr. Marko Orsolic istakao je pak u svojem izlaganju da je kljucni krivac za rat na prostoru bivse Jugoslavije upravo nesposobnost vladajucih garnitura da omoguce transformaciju jednopartijskih u pluralna drustva. Umjesto osmisljenog prelaza u visi stupanj demokracije suvremene naconalne politokracije ponudile su samo nekriticko razaranje svih prethodnih drustvenih struktura i vrijednosti. Govoreci o ulozi religije u demokratizaciji novih drustava on je naglasio da religija moze imati izuzetan znacaj u tim procesima, ali pod uvjetom da se odvoji crkva od drzave, ideologija od teologije i religija od dnevne politike sto nijedna konfesija na ovim prostorima nije uspjela.

Nakon uvodnih izlaganja diskusija se usmjerila na probleme legaliteta i legitimiteta prethodnih i aktualnih rezima, pri cemu je kao kriterij ligitimnosti istaknuta vladavina prava. Medjutim, receno je da vladavina prava u suvremenom demokratskom smislu ne podrazumijeva samo uspostavu odredjenog pravnog poretka i njegovo postivanje vec i regulaciju i zastitu odredjenog standarda prava - ljudskih, politickih, socijalnih, nacionalnih - sto je za mnoge aktualne rezime jos uvijek tabu tema. Medjunarodni seminar nastavlja sa radom temama o uvjetima demokratizacije posttotalitarnih drustava o cemu ce svoje vidjenje dati i predstavnici vise medjunarodnih znanstvenih institucija.

STOJAN OBRADOVIC