FEDERACIJA I NOVI IZBORI

POTREBNA IM NOVA PRISILA

AIM SARAJEVO, 23.08.94.
Papir naslovljen kao "Nacrt zakona o izboru vijecnika u Opcinsko vijece i zastupnika u Predstavnicki dom Parlamenta Federacije BiH i Zakona o birackom spisku" jos je jedan u nizu bosanskohercegovackih apsurda po kojem se, obavezno, cini sto ne misli i obratno. Naime, dok se u taborima nacionalnih stranaka SDA i HDZ pokusava smisliti svaka izvodljiva radnja koja ce onemoguciti zazivljavanje Federacije, dotle se na proklamiranoj razini prihvatanja washingtonskog sporazuma izradjuje Izborni zakon koji bi uvjetovao preispitivanje legaliteta vlasti pod monopolom upravo te dvije stranke.

No, kako ni sama ideja federacije nije proizvod vladajucih nacionalnih politika vec zajednicki bumerang koji im prijeti, tako se i Ustavom propisani izbori moraju naci na sljedecem zasijedanju Skupstine Federacije Bosne i Hercegovine. Ministarstvo pravde uputilo je stoga pomenuti papir na adrese svih parlamentarnih stranaka, predsjedavajucem Skupstine Federacije BiH, predsjedniku i zamjeniku Federacije te premijeru i zamjeniku premijera ovdasnje Vlade. Ipak, upravo ce prezentirani prednacrt Izbornog zakona jos jednom razgoliti esdeaovsko i hadezeovsko nipodastavanje potpisane Federacije. Naime, po logici "uraditi da im sto prije ispadne iz ruku" odgovorni u resornom ministarstvu prepisali su na stranice ovog prednacrta sve sto se iz Izbornog zakona s prvih visestranackih izbora u Republici BiH moglo prepisati. Da clanci Izbornog zakona predratne Bosne i Hercegovine i zamisljene Federacije rijetko kad mogu korespondirati, izlisno je napominjati. No, tamo gdje bi prepisivanje prosloizbornog zakona predstavljalo ocitu glupost, primjerice o nacinu glasovanja raseljenih lica u BiH, ministarstvo pravde ostavlja otvorene mogucnosti za skupstinsku raspravu po takvim pitanjima.

Tako se, kao jedno od najinteresantnijih pitanja buduceg Izbornog zakona namece ono koje ce odluciti da li se biracko pravo odredjuje prema mjestu prebivalista ili prema mjestu boravista. Naime, mjesto prebivalista vezano je za obitavanje prije izbijanja bosanskohercegovackih sukoba dok je boraviste direktan rezultat progona gradjana, etnickog ciscenja i migracija unutar Bosne i Hercegovine. Prvenstvo prebivalista ili boravista, zapravo, otvara dilemu izmedju oduzimanja glasackog prava raseljenim Bosnacima i Hercegovcima u svrhu potenciranja Federacije ili priznaja glasackog prava svim gradjanima na teritoriji Federacije a legaliziranja progonstava nastalih agresijom na BiH.

Mada ce dopredsjednik SDA, Edhem Bicakcic, konstatirati da izbori nisu moguci dok se ne uspostavi trajni mir, zazivi Federacija, ali i omoguci povratak izbjeglica na svoja ognjista, izjasnit ce se za omogucavanje ucesca na izborima po mjestu gdje ljudi danas borave posto, kako tvrdi, "Bosnjaci protjerani s teritorija koje je agresor okupirao - na slobodnom teritoriju zapocinju novi zivot!" S druge strane, i Ministarstvo pravde u prednacrtu izbornog zakona, potpisanog od strane ministra Mate Tadica (HDZ), nudi zastupnicima na razmatranje svoj prijedlog koji potvrdjuje Bicakcicev stav.

No, opredjeljivanje vladajucih nacionalnih stranaka za odredbu koja ce i u federacijskom okruzenju nastaviti s teritorijalizacijom nacije, te njenoj homogenizaciji na rezultaima etnickog ciscenja, vec nailazi na otpor opozicijskih stranaka. Unija bosanskohercegovackih socijaldemokrata (bivsi reformisti) ce u svom odgovoru na prednacrt Izbornog zakona, u Ministrastvo pravde poslati dopis u kojem se, izmedju ostalog, veli da biracko pravo "striktno treba biti vezano za prebivaliste gradjana na teritoriji opcine ili kantona." Slicno razmislja i HSS, ciji glavni tajnik Ilija Simic tvrdi kako se pribojava da ce rjesenje o birackom pravu po trenutnom mjestu boravista biti klica buducih nesporazuma: "Ako se dopusti glasanje ljudi koje je ratna tragika pomjerla sa svojih podrucja nezaustavljivo ce se promjeniti demografska i nacionalna struktura mjesta gdje su danas zbrinuti".

Papir koji ce regulirati buduce izbore biti ce, najvjerojatnije, predmet rasprave narednog zasijedanja ovdasnjeg Parlamenta, te u vecini bosanskohercegovackih parlamentarnih stranaka strucni timovi razmatraju ponudjeni nacrt, biljezeci svoje primjedbe i prijedloge. No, dvojnost deklarativne i fakticke razine poimanja Federacije moze rezultirati pravljenjem eventualno i dobrog Izbornog zakona cija ce primjena pak visiti u zraku. Naime, izrada pomenutog papira nikako ne znaci automatski pristanak sadasnje vlasti na nove izbore. Moguca neupotrebljivost buduceg Izbornog zakona proporcionalna je tendencijama unutar SDA i HDZ za osporavanje washingtonskog sporazuma, odnosno, nepristanak na poraz njihovih politika iznova paralizira sprovodjenje Ustava Federacije i onog sto on nalaze. Upravo je stoga visemjesecno kasnjenje primjene Ustava primarni dokaz kako je uspostava pravnog sistema u ovoj drzavi nespojiva s postojecom politickom garniturom na vlasti.

Ino-mentori, ciji je ideal federacije prisilom izdejstvovao ovdasnji pristanak na takvo rjesenje bosanskohercegovackih sukoba, moraju danas isprovocirati novu rundu prinude ukoliko zele daljnje ostvarenje svog nauma. Naime, potpisi na sporazumu gube validnost svakim danom koji probija dogovorene rokove za njegovo implementiranje. I obratno, njegovo zazivlajavanje dobija vece sanse samo uz otvorenu mogucnost promjena na vrhu ledenog brijega nacionalizama. A da takvo sto upravo trebaju obezbijediti buduci izbori, zasigurno je izvorna ideja staratelja Federacije.

Naravno, opasnost od bezskrupuloznog skracivanja prostora za predizborne aktivnosti, upravo otezanjem definiranja izbornih pitanja, jos je jedno od oruzja u rukama vladajucih stranaka. Time bi se opozicijske ili manje stranke dovele u jos nepovoljniji polozaj, dok bi se njihov pak uveliko rehabilitirao zahvaljujuci poziciji koja im to omogucava. No, to je vec u domenu legalnosti procedure izbora kojih ce, dakle, mozda i biti?

Drazena Peranic