DA LI SE POVECAO BROJ VJERNIKA U BEOGRADU
"Televizijski vjernici "
,AIM, Beograd, 17.07.94. Poslije nestanka, bar zvanicno, ideoloske drzave, i drustvenih promjena, pozitivnih i negativnih, devedesetih godina dobio se utisak da su ljudi jednostavno nagrnuli u bogomolje. Neki vjerski velikodostojnici tvrde da je taj utisak velika varka i da se radi prevashodno o manifestnoj, spoljasnoj religioznosti, a nikako o "onoj pravoj, dubinskoj, iskonskoj ". Osnivac sociologije religije na prostorima bivse Jugoslavije, dr Esad Cimic,je to vidio na svoj nacin: " Nije se povecao broj vjernika, vec samo ljudi koji slobodnije ispoljavaju svoja vjerska osjecanja". Postoje znacajne razlike u gledanjima ljudi koji sa naucnog aspekta prate zbivanja u vjerskim zajednicama i svestenika kojima se u ovom slucaju, kad je rijec o broju novih vjernika, moze vise vjerovati. Poznati soocilog iz Beoograda, dr Branimir Stojkovic kaze da se broj vjernika, po nekim saznanjima, povecao za skoro 7O odsto i to iz potrebe da se nekome pripada:
- Raspad vrednosnih sistema poslednjih nekoliko
godina nagnao je, na svoj nacin, ljude da se usmere jednom
jedinom vrednosnom sistemu koji je ostao nepoljuljan, a to
je transcedentni - religijski. Kad se sve rusi oko njega,
covjeku Bog ostaje kao jedini orjentir. To je i razumljivo.
Ukazao bih, medjutim, na jedan podatak koji je iznio
starjesina Saborne crkve u Beogradu, Lukic. On kaze da svega
5 odsto pravoslavnog zivlja odrzava kontakte sa svojim
svestenikom. Drugim recima, oni svoju religioznost
manifestuju kroz krsne slave, obicaje i tradiciju, a u sustini
nisu vernici".
Starjesina crkve " Svetog Marka", koja je ne samo
zbog lokacije(u centru grada), naizgled, na " udaru" vjernika,
ukazuje da slike
sa drzavne TV o masovnom hrljenju ljudi u bogomolje varaju:
- Oni koji nisu upuceni u to sta u punom smislu
reci znaci dolazak u Crkvu, mogu da
pomisle da se radi o masovnom povratku ljudi u bogomolje. To
je vrlo varljivo. Mi ne vodimo naucne statistike,
vec samo dnevnik bogosluzenja u koji se unosi i
broj prisutnih. Po nasim statistikama, bar kad je rec o Ckrvi
u kojoj sam paroh 25 godina, nije se povecao broj vernika, kako
to cesto TV prikazuje. Povecao se, mozda, broj krstenja onih
koji to nisu na vreme ucinili iz raznih razloga. Moze se
jedino sa sigurnoscu reci da se povecalo interesovanje mladih
ljudi za
Crkvu i pravoslavlje, a to je uplasilo nasu
drzavnu vlast. Vlasti ne dozvoljavaju uvodjenje veronauke u
skole, svestenstvu nije dozvoljen pristup TV, i da ne nabrajam.
To sto TV prenosi verske dogadjaje, steti Crkvi koja propoveda
veru u Boga, a ne bezlicnu i bezosecajnu religioznost ".
O broju krstenja govori i zupnik u crkvi "Krista
Kralja" Lonard Kilbertus, navodeci podatke da se taj cin naglo
povecao, narocito l992. godine:
- Nagli porast krstenja moze se dvojako tumaciti. U
prvom redu, rijec je o ljudima na cije su krstenje zaboravili
roditelji, pa oni sada to hoce sami da ucine. Drugi motiv je,
mogao bih ga da tako nazovem, pomijesan. Neki ljudi su
krstenjem htjeli lakse da odu u inostranstvo, posebno u
Hrvatsku. Sada je ta situacija izmjenjena. Jer, nekome, da bi
otisao u Hrvatsku,mora da ima i potvrdu da je katolik.
Beogradski muftija Hamdija Jusufspahic kaze da se permanentno povecava broj pripadnika islamske vjere koji dolaze na glavnu sedmicnu molitvu - "dzumu", koja se odrzava petkom. To povecanje se ne zapaza samo poslednjih pet-sest godina:
- Ima ,medjutim, i onih koji mi se jave telefonom da
bi rado dosli,ali da se pomalo pribojavaju zbog ukupne
situacije, zbog rata u BiH. Tacno je da ima ljudi koji dolaze
u dzamiju, a nemaju muslimanska imena. Javljao mi se odredjeni
broj gradjana ( sa nemuslimanskim imenima) koji su zeljeli da
nauce muslimanske molitve. Nisam vodio nikavu evidenciju o
tome, niti sam ikada nekoga pitao kojoj naciji pripada,ali
kazem ima i takvih ".
Kad se sve sabere, dobija se utisak da se broj
ljudi, koje je religija pocela da interesuje,
znacajno povecao, ne samo u Beogradu, nego i u Srbiji
uopste. Vecina pravoslavnih svestenika, sa kojima smo
razgovarali, nezadovoljna je, najvise zbog toga sto vlasti ne
dozvoljavaju uvodjenje vjeronauke u skole. Na drugoj strani,
svestenici iz protestanstkih crkava i Islamske zajednice
smatraju da vjeronauka treba da bude vezana iskljucivo za
bogomolje, a poneko od njih izrazava bojazan da bi uvodjenjem
vjeronauke u skole, pravoslavlje bilo dominantno. Sudeci po
odnosu zvanicnih vlasti prema tom pitanju ,za sada, nemaju
razloga za takav strah, jer vjeronauka nece biti
uvedena u skole u skorijoj buducnosti.
AIM
(Ejub Stitkovac)