STATISTIKA O PLANU KONTAKTNE SKUPINE ZA BiH

STA DOBIJA FEDERACIJA, STA SRPSKI DIO

AIM Sarajevo, 8.08.94. Zarobljeni Karadzicevim upornim odbijanjem plana kontaktne skupine za Bosnu i Hercegovinu, bosanski su Srbi svakodnevno bombardirani proizvoljnim informacijama paljanskih vlastodrzaca o onome sto zapravo ponudjeni plan sadrzava. Trazeci u "volji naroda" posljednje uporiste za svoju vlast, krika s Pala ce cak ustvrditi kako Srbima u BiH po ponudjenom planu pripada tek nekih tridesetak posto bh. teritorije! Nekom samo njemu znanom matematikom M. Krajisnik ce, primjerice, sracunati kako ekonomske i kvalitativne analize plana "pokazuju da bi Srbi dobili manje od 30 procenata" Republike Bosne i Hercegovine, a izvjesni T. Dutina svoje proracune spusta i ispod 20 posto!

No, sudeci po osnovnim podacima o udjelu Federacije BiH i tzv. srpskog dijela u teritorijalnoj organizaciji Bosne i Hercegovine prema prijedlogu kontaktne skupine od 6. srpnja 94, stvari stoje sasma drukcije. Pored opcepoznate teritorijalne podjele 49 posto federaciji, 48 srpskom dijelu i 3 posto teritorije Sarajeva plan prezicira i ovo:

U Federaciji na 25.087 kavdratnih kilometara Bosnjaci ucestvuju s 67,7 posto svog stanovnistva,Hrvati s 82 posto, Srbi s 28,6 posto, Jugoslavena je 51,5 posto a ostalih 48,8 posto. U tzv. srpskom dijelu na 24.570 kvadratnih kilometara Srba je 60,7 posto, Bosnjaka 18,9 posto, Hrvata 11,3 posto, Jugoslavena 25,4 a ostalih 33,1 posto od njihova ukupnog broja. U Sarajevu je na 1.540 kvadratnih kilometara 13,4 posto Bosnjaka, 4,5 posto Hrvata, 10,7 posto Srba, 23,1 posto Jugoslavena i 18,1 posto ostalih. Po ekonomskim pokazateljima drustveni proizvod po ugledu na 1990. godinu i iskazan u milijunima USD u Federaciji iznosi 5.132 ili 48,8 posto, u srpskom dijelu on je 3.338 ili 31,9 posto a u Sarajevu drustveni proizvod iznosi 1.981 ili 19 posto. Prema podatcima iz 91. godine 487.685 gradjana ili 49,9 posto je zaposleno u Federaciji, 312.337 ili 31,9 posto u srpskom dijelu dok je u Sarajevu broj zaposlenih 178.021 ili 18,2 posto. Zeljeznicka mreza u duzini od 573,6 kilometara ili 55,6 posto prolazi Federacijom, 376 kilometara ili 36,4 posto je u srpskom dijelu, a 82,4 kilometra ili 8 posto je u Sarajevu. Kod putne mreze magistralni putovi u 48,5 posto (1.806 kilometara) vode kroz srpski dio BiH, 47,7 posto (1.774 kilometara) ide kroz Federaciju, a 142 kilometra ili 3,8 posto prolaze Sarajevom. Regionalni putovi u 52,1 posto slucajeva (2.521 kilometar) su u Federaciji, 45,7 posto (2.211 kilometar) je u srpskom dijelu a 110 kilometara (2,2 posto) je u Sarajevu.

Energetski potencijal i proizvodnja elektricne energije su u korist Federacije, a sume i sumsko zemljiste veci su u srpskom dijelu. Od 25.563 GWh elektro energetskog potencijala koliko u Bosni i Hercegovini hidro i termo elektranane sadrze, 16.171 GWh (63 posto) smjesteno je na podrucju Federacije, a 9.392 GWh (37 posto) na srpskom dijelu. Povrsina pod sumama i sumskim zemljistem u srpskom dijelu je 51,6 posto (1.349.584 ha), u Federaciji 45,6 posto (1.192.339 ha), a u sarajevskom dijelu je 2,8 posto (73.818 ha). Od sumske mase za sjecu Srbi raspolazu s 53,4 posto (159.789.000 kubicnih metara), Federacija s 43,2 posto (125.285.000 kubicnih metara), a Sarajevo s 3,4 posto ili 9.891.000 kubicnih metara.

Od ukupnog poljoprivrednog zemljista u Federaciji se nalazi 1.250.000 hektara (49,5 posto), u srpskom dijelu 1.209.000 ha (47,9 posto), a Sarajevu 66.000 ha ili 2,6 posto. No, obradivog zemljista u srpskom dijelu je 49,6 posto (577.000 ha), Federaciji 48,7 posto (566.500 ha), Sarajevu 1,7 posto (19.500 ha), a visoko kvalitetnog zemljista je u srpskom dijelu 59,3 posto (479.500 ha) dok je u Federaciji 38,7 posto (312.500 ha) i Sarajevu 2 posto ili 16.000 hektara.

U oblasti rudarstva, od metala, nalazista zeljeza su u 60 posto slucajeva na teritoriji srpskog dijela (372.000.000 tona), a 40 posto je u Federaciji BiH (248.000.000 t). Boksit je takodjer vecinom u srpskom dijelu (75 posto ili 26.250.000 t, Federaciji pripada preostalih 25 posto ili 8.750.000 t), no zato se olovo i cink mogu pronaci iskljucivo na teritoriji Federacije, i to svih 17.200.000 tona. Kod nemetala sol se i azmest, poput olova i cinka, nalaze iskljucivo na teritoriji Federacije (350.000.000 t soli i 1.200.000 t azbesta), no zato kaolinom suvereno "vladaju" bosanski Srbi jer se njegovih 4.000.000 tona nalazi na onom dijelu teritroija BiH koji njima po planu kontaktne skupine pripada. Gips i anhidriti su jedini, igrom slucajnosti, podjeljeni na pola, te po 50 posto ili po 10.000.000 tona pripadaju i Federaciji i srpskom dijelu. Od lezista vatrostalne i keramiske gline 19 ih je, ili 61 posto, u srpskom dijelu a 12 lezista, ili 29 posto, je u Federaciji BiH.

Od energetskih sirovina, mrki ugalj je vecinom na podrucju Federacije (75 posto ili 846.000.000 tona, dok je u srpskom dijelu preostalih 25 posto ili 282.000.000 tona), lignit je takodjer federacijski adut ( 65 posto ili 1.376.700.000 je u FBiH a 35 posto ili 741.300.000 tona je u srpskom dijelu), no zato je svih 6.000.000 tona, odnosno 100 posto treseta na podrucju srpskog dijela.

Ako se izuzme ilidzanska banja, koja spada u teritoriju Sarajeva a u ukupnom broju od 17 bosanskohercegovackih banja i mineralnih voda predstavlja 6 posto takvih prirodnih ljecilista, proizilazi da je ostalih 94 posto mineralnih voda i banja Federacija i srpski dio podjelio na pola, odnosno po 47 posto ili 8 postojecih banja.

Tako o podjeli Bosne i Hercegovine po planu kontaktne skupine govori statistika. No, ona nikako ne moze izracunati, onako kako bi to nacionalnim liderima najvise odgovaralo, koliko to ptica, divljaci ili ozona treba da se utrpa u ovaj ili onaj dio Bosne i Hercegovine. Uostalom, to sto ce se ili nece naci u zamisljenoj drzavici - sasma im je sporedna stvar. Paljansko odbijanje mirovnog plana i pozivanje na nepovoljne ekonomske i kvalitativne analize ponude kontaktne skupine zapravo uopce ne korespondira s kvalitetom i ekonomskim aspektima srpskog dijela Bosne i Hercegovine. U pitanju je iskljucivo buducnost Karadzicevog feuda, odnosno da li ce se isti preobratit u kakvu-takvu drzavu, ali nikako i bosanskih Srba.

Drazena Perani