SJEME ZLA

Privatizacija u Crnoj Gori

size: Problem transformacije drustvene svojine postaje popriste sve ostrijih politickih sukoba u Crnoj Gori. Od 462 drustvena preduzeca procesom transformacije u neki od oblika privetnog vlasnistva, bilo je obuhvaceno 258, ali je, iz brojnih razloga, stvar privedena kraju u svega 60. Tako, trecina od ukupnog broja zaposlenih i dalje radi u klasicnim drustvenim preduzecima. Nakon sto je, posebno u Srbiji, u vrijeme proslogodisnje hiperinflacije, budzasto rasprodat dobar dio drustvene imovine, sada se namece dilema sta ciniti dalje - da li usporiti ili ubrzati proces privatizacije. U Crnoj Gori su za ubrzanje u Srbiji za usporavanje, ako ne i zaustavljanje. Crnogorska opozicija predlaze model podjele vaucera svakom radno sposobnom gradjaninu, dok, jedino Radikalna stranka zagovara sistem pretvaranaj drustvene u drzavnu svojinu, nakon cega bi tek ona bila nudjena za kupovinu "bogatim Srbima u dijaspori".

Tekst: "Ukoliko se privatizacija u Crnoj Gori ne izvr{i pravedno, vladaju}a partija }e posijati sjeme zla, koje }e u nekom budu}em vremenu mo`da izazvati i krvave sukobe." Ove rije~i Vlada Nikaljevi}a, poznatog crnogorskog privrednika, direktora jedne od najuspje{nijih firmi "Crnagoracoop" iz Danilovgrada i poslanika u Skup{tini Crne Gore, najubjedljivije svjedo~e o ozbiljnosti politi~kih neslaganja o problemima transformacije dru{tvene svojine u ovoj republici.

Tri dana rasprave tokom posljednjeg zasjedanja Skup{tine Crne Gore bila su posve}ena izmjenama zakona o svojinskoj i upravlja~koj transformaciji, ali nijesu doprinijela smirivanju strasti i pribliavanju politi~kih stavova o ovoj izuzetno zna~ajnoj temi. Naprotiv. Nakon {to je rasprava u{la u vode te{kih optubi i uvreda, (posebno izme|u najagilnijih poslanika Srpske radikalne stranke, koji su vlast optuivali za lopovluk i premijera Djukanovi}a, koji im nije ostao duan ve} ih optuio za laove i najavio da }e ih strpati u zatvor) opozicione stranke su napustile parlament i prepustile vladaju}oj stranci da sama usvoji izmjene zakona o privatizaciji.

Skromni rezultati

Privatizacija u Crnoj Gori je, ina~e, kao i u drugim biv{im jugoslovenskim republikama zapo~ela jo{ prije ~etiri godine dono{enjem Markovi}evog Zakona o prometu i raspolaganju dru{tvenim kapitalom. Januara 1992. godine crnogorski parlament je usvojio poseban Zakon o svojinskoj i upravlja~koj transformaciji i tada je, slobodno se mo`e re}i, bio uspostavljen ne samo politi~ki, ve} i op{tedru{tveni konsenzus o ovom reformskom procesu. No, nezadovoljstvo na~inom na koji se odvija proces transformacije vlasni{tva izaziva sve ve}u politizaciju ovog pitanja.

Od ukupno 463 dru{tvena preduze}a u Crnoj Gori procesom transformacije obuhva}eno je njih 258. U njima radi preko 80 odsto ukupno zaposlenih radnika u Republici. Me|utim kada se pogleda stepen dovr{enosti ovog procesa, onda se vidi da su postignuti rezultati vi{e nego skromni. Do sada je ~itav postupak zavr{en u svega {esdesetak preduze}a u kojima radi oko petina ukupno zaposlenih, dok se ostala preduze}a nalaze u tzv. pripremnom postupku, koji obuhvata dono{enje odluke, procjenu vrijednosti preduze}a, izbor modela i izradu programa transformacije. Nije bez zna~aja da se tre}ina zaposlenih i dalje nalazi u klasi~nim dru{tvenim preduze}ima koja jo{ nijesu ni po~ela da rade na transformaciji vlasni{tva.

Crnogorski zakon, ina~e, nudi mogu}nost primjene vi{e modela transformacije preduze}a. No, do sada su, uglavnom, kori{teni modeli internog dioni~arstva i konverzije dugova u ulog, dok su ostali modeli manje kori{}eni. Najve}em dijelu dru{tvenog kapitala, me|utim, jo{ nije odre|en vlasnik i ta vrijednost je prenesena na fondove: u Fond za razvoj 60 odsto, penzioni fond 30 odsto i Fond za zapo{ljavanje deset odsto. Po{to fondovi jo{ nijesu reformisani, a ni tri{te hartija od vrijednosti nije stvoreno, ~itav proces se u javnosti opravdano doivljava kao podr`avljenje. Ukupna vrijednost do sada procijenjenog drui{tvenog kapitala iznosi preko milijardu njema~kih maraka. Od toga su zaposleni putem kupovine dionica pod povla{tenim uslovima preuzeli oko 13 odsto, dok je sve ostalo preneseno na fondove.

Uporedo sa tezom o podravljenju, u javnosti se ~esto mogu ~uti i ocjene o jeftinoj rasprodaji dru{tvenog bogatstva. Me|utim, za razliku od Srbije, u kojoj su tokom pro{le godine, u vrijeme hiperinflacije, svi kupci imovinu dobijali maltene dabe, koriste}i tzv. inflatornu dobit, u Crnoj Gori taj proces nije tekao tako haoti~no. Ovdje je procijenjena vrijednost preduze}a izra`avana u njema~kim markama i dnevno revalorizovana. Ina~e, procijenjena vrijednost dru{tvenog kapitala (a to se po zakonu radi sa dvije metode - prinosnom i tro{kovnom) je ~etiri puta ve}a od knjigovodstvene.

Zaustaviti ili ubrzati

S obzirom na sankcije svjetske zajednice, koje su uvedene nekoliko mjeseci nakon {to je Crna Gora donijela svoj zakon o privatizaciji, na pro{logodi{nji hiperinflatorni haos i najavu da }e savezna administracija donijeti novi zakon o privatizaciji jasno je da je proces transformacije vlasni{tva u Crnoj Gori ote`an i skop~an s nizom problema. Odnos prema privatizaciji u dvije jugoslovenske republike je, ina~e, prili~no razli~it. U Srbiji se, naime, sve vi{e govori o tome da je ono {to je do sada ura|eno u procesu transformacije zapravo uni{tavanje dru{tvenog kapitala i da sada taj proces treba zaustavitii naknadnim uvo|enjem elemenata ve}e pravi~nosti fakti~ki ga poni{titi. Otuda i toliko duga pri~a o novom saveznom zakonu (njegovo dono{enje najavila je Savezna vlada jo{ u vrijema Milana Pani}a, ali je to stalno odlagano) ima svoju politi~ku pozadinu - ja~aju tendencije otpora privatizaciji.

Crnogorska vlast se, me|utim, opredijelila za ne{to druga~iji pristup. Izmjenama zakona o svojinskoj i upravlja~koj transformaciji poku{ava da ubrza ~itav proces, prije svega time {to uvodi nove olak{ice za radnike. Omogu}ava se odlaganje uplate dionica za dvije godine, produ`ava se i rok otplate sa pet na deset godina, a uvodi se i generalno pravo da radnici dobiju deset odsto kapitala preduze}a besplatno.

Opozicioni modeli

Na zasijedanju Skup{tine, me|utim, opozicija nije dozvolila vladaju}oj stranci da tako lako objektivizira dosada{nje probleme i slabosti transformacije. Generalna primjedba svih opozicionih poslanika svodi se na ocjenu da je DPS svjesno usporavao cijeli proces zato da bi lak{e odrao vlast kontrolisanjem dru{tvene svojine. Istovremeno skup{tinska rasprava je iskori{tena za promociju novih strana~kih modela transformacije. Osnovna formula privatizacije koju zagovara Liberalni savez Crne Gore svodi se na besplatnu podjelu investicionih kupona tj. vau~era svim punoljetnim gra|anima. Svaki od 400 hiljada (punoljetnih) gra|ana republike trebao bi po ovom predlogu da dobije vau~er u vrijednosti od 16.000 njema~kih maraka. Ocjenjuju}i da jedini stvarni razlog zbog kojeg je vlast odbacila ovakav predlog lei u ~injenici da sa gubljenjem prava na manipulaciju dru{tvenom imovinom vladaju}a stranka definitivno gubi mogu}nost politi~ke manipulacije, poslanici Liberalnog saveza su najavili da }e na jesen, nakon objelodanjivanja kompletnog ekonomskog programa zatra`iti raspisivanje referenduma o na~inu transformacije dru{tvene svojine.

I poslanici Socijademokratske stranke su najavili svoj model transformacije, koji je ne{to kompleksniji od "liberalnog" po{to podrazumijeva besplatnu podjelu dionica zaposlenima u preduze}u, vau~ere za gra|ane, ali i podjelu dionica na penzioni i investicioni fond. Ideja o transformaciji dru{tvene svojine putem podjele vau~era, kao modela koji obezbje|uje pravednost i ubrzani postupak privatizacije dobila je zna~ajnu podr{ku i od predstavnika Narodne stranke. Skup{tinska rasprava je pokazala da jedino Srpska radikalna stranka iska~e iz op{teg na~ina razmi{ljanja opozicionih stranaka o ovom problemu, po{to su njeni poslanici zagovarali tezu da dru{tvenu svojinu prvo treba proglasiti dr`avnom, a tek onda prodavati i to prije svega "bogatim Srbima u dijaspori".

Tako su nakon dugog perioda dominacije nacionalnih tema u politi~kom ivotu Crne Gore na velika vrata sa svomestinom u{li i socijalno - ekonomski problemi. Po~etni konsenzus uspostavljen na pitanju privatizacije, pokazalo se, potpuno je nestao, a najavljuju se jo{ `e{}a sukobljavanja. Sjeme zla je posijano.

Dragan DjURIC