SRPSKA DOBROVOLJACKA BRIGADA ARMIJE BiH U TUZLI

FORMACIJA ZA GRADJANSKE SLOBODE

Srpski oslobodilacki bataljon u Tuzli bice formiran ovih dana kao dobrovoljna jedinica koja se u postrojbama Armije Republike Bosne i Hercegovine bori za svoja gradjanska prava i legalni i legitimni poredak RBiH.

AIM Tuzla, 27.07.94. U Tuzli se ovih dana privode kraju pripreme za formiranje Srpskog oslobodilackog bataljona, koji ce formacijski pripadati Petoj operativnoj grupi u ovom gradu, odnosno Drugom korpusu Armije RBiH. Miso Bozic, predsjednik Srpskog gradjanskog vijeca Tuzle i Lazar Cikoja, aktivista istog vijeca iz Gracanice, te Momir Djuric, Rade Golic, Zoran Jovanovic i Bosko Milic, dobrovoljci i starjesine u Petoj operativnoj grupi Drugog korpusa od pocetka srbijansko-crnogorske agresije na BiH, inicijatori su osnivanja ovakve brigade u Tuzli.

• Mi imamo tri motiva za formiranje ovakve jedinice sa srpskih predznakom - rijeci su Mise Bozica - odbrambeno-oslobodilacki, politicki i moralni. Patriotske motive pokazali smo i dokazali ostajuci ovdje u gradjanski opredjeljenoj Tuzli i ucescem u odbrambenom ratu protiv srbijansko-crnogorskih agresora. Dosta je Srba u ovom gradu s pocetka shavilo da je agresija posljedica nacional-sovinistickih opredjeljenja velikosrpskih struja, dosta ih je shvatilo da je to ludilo i peijwtnja gradjanskoj politici, te perijetnja za suzivot u multinacionalnoj, multikonfesionalnoj i multikulturnoj zajednici, tvrdi Bozic.

Slicne razloge pominju i ostali inicijatori Srpske dobrovoljacke brigade i sami ukljuceni, kako kazu, u oruzane snage Republike Bosne i Hercegovine u odbrani legalnog poretka i legitimne vlasti. Naravno, imali su i oni nezgoda od pojedinih struja na slobodnoj teritoriji BiH, osjecali da se moraju, na neki nacin ili za razliku od drugih, dokazivati kao lojalni gradjani, ali su istovremeno porucili kako to jeste i mora biti proslost jer gradjanski raspolozeni Srbi su pokazali i dokazali da nema dobrog i loseg naroda, dobrih i losih konfesija, vec postoje samo tolerantni i gradjanski raspolozeni pojedinci, ako i iskljucive i sovinisticke politike od kojih nije imuna ni jedna populacija na balkanskim i drugim prostorima. S takvim ubjedjenjem mnogi Srbi od pocetka agresije na RBiH ratuju u njenim oruzanim snagama, mnogi su polosili svoje zivote za to, a ukljucivanje "doraslih pusci" mladica srpske nacionalnosti u bh. odbrambene formacije, kontinuiran je proces.

Djuric, Golic, Bozic i Milic vole naglasiti da formacija koju organiziraju, opet, nece biti jednonacionalna, vec jedinica u kojoj ce se dobrovoljno ukljuciti pripadnici svih naroda, svi patriotski raspolozeni gradjani, kakve su sve jedinice na ovim prostorima.

• Kad bi to bila etnicki cista jedinica ne bih joj pristupio - kategorican je Momir Djuric. - Etnicka podvajanja i iskljucivostsu uzrokovali ovaj rat. Svojim ucescem u oruzanim sbagama Republike Bosne i Hercegovine od pocetka srbijansko- crnogorske agresije mi smo pokazali i dokazali da smo za suzivot i toleranciju. Srba s istim ovakvim opredjeljenjima ima i na teritoriji koju kontrolisu Karadziceve falange, takvih ima i u Srbiji i Crnoj Gori, ali im je tesko, ili nemoguce, uticati na raspolozenje tamosnjih zitelja. Ima i tamo pripadnika vojnih formacija koji nisu uprljali ruke, vec su prisilno uvuceni u rat.

No, vec pri samom najavljivanju osnivanja Srpskog oslobodilackog bataljona "paljanska tv" lansirala je tezu o navodnom prisiljavanju Srba da formiraju takvu jedinicu. Bosko Milic na to kaze: "Da, mi jesmo prisiljeni da se borimo u oruzanim snagama RBiH, ali nas je na to prisilio agresor od koga se branimo, i od kojeg branomo nasa gradjanska i ljudska prava, ali i ovaj legalni i legitimno poredak!"

Lazar Cikoja takodjer tvrdi da mnogi Srbi sve vise shvataju zamke velikosrpske ideologije ciji su ideolozi pripremili uvod u agresiju a time izazvali prlimu iskljucivosti i na slobodnim bh. teritorijama:

• Mi smo igrom slucaja pravoslavci, muslimani ili katolici, ali smo svi, za druge, samo Bosanci. To, opet, nije slucajno kao sto ni mi Srbi nismo slucajno u Armiji RBiH. S puskom u ruci branimo svoju privatnu imovinu, branimo pravo na suzivot sa susjedima, bez obzira na vjersku pripadnost, branimo drzavno ustrojstvo u kojem mozemo zivjeti kao slobodni gradjani i drzavljani, a sne kao pripadnici unisone grupe, poput vjerskih, nacionalnih i drugih referenci. Te reference su sekundarna svojina slobodnog gradjanina i mi ih mozemo potpuno slobodno upraznjavati. Nase crkve su ostale citave u Tuzli, Gracanici, Likavcu i mnogim drugim mjestima koje kontrolise Armija RBiH. Nasa je armija casna vojna formacija koja brani gradjanski poredak i gradjanska prava svih ljudi, objasnjava Cikoja.

Zoran Jovanovic veli da se s pocetka agresije podozrivo gledalo na ucesce Srba u jednicama Armije BiH ni da je to danas sasvim drugacije jer su za ove dvije godine nestale sumnje pojedinaca i grupa koje su tako gledale na njihovu opredjeljenost. "Nevjernih Toma" ponegdje jos uvijek ima, ali dominira stav da Srbi nisu isto sto i cetnici i pripadnici velikosrpskih ideja. Svjesni su i ovdasnji Srbi da je nacionalna sloboda samo dio gradjanske za koju se zajedno bore u Armiji BiH.

Srpski oslobodilacki bataljon bice formiran ovih dana kao dobrovoljacka jedinica, multikonfesionalnog i multinacionalnog sastava, kako boraca tako i komande. Formacija ce, po misljenju osnivaca, vjerovatno prerasti u visi oblik - brigadu. Ona ce biti most za gradjanski orijentisane Srbe koji su prisilno mobilisani u Karadziceve falange. Jer, povratak na sopstvena ognjista i na sopstvena imanja svi Srbi kao i ostali narodi na ovim i susjednim prostorima, mogu ostvariti samo ukoliko se izbore za svoja ljudska prava i gradjansku drzavu. U nacionalnim "slobodama" dobar dio njih ce biti i ostati vjeciti prognanik.

Vehid Jahic