KAKO SE MAKEDONSKA OPOZICIJA PONOVO OKLIZNULA

Skopje Jul 18, 1994

AIM, Skopje, 18.07.1994

Vlada Republike Makedonije je u petak, rano ujutro, koji minut posle ponoci dobila poverenje parlamenta. Time je obezbedila miran posao barem u sledecih 90 dana, kako kaze slovo Ustava, jer u tom periodu opozicija nece moci ponovo na dnevni red da postavi pitanje poverenja vlade. Cak sto vise, kako primecuje vodeci dnevni list "Nova Makedonija", posle spomenute sednice parlamenta, vlast je ojacala svoje pozicije, a u tome joj je nesvesno pomogla opozicija.

Sta je prethodilo ovoj sednici? Naime, najveca partija Albanaca, PDP koja je i vladin partner, pre tri nedelje odlucila je da privremeno apstinira od daljnjeg rada parlamenta i njegovih komisija. Prakticno, nije napustila institucije sistema, jer su njeni ministri i zamenici ministra ostali u Vladi i cak revnosnije obavljali svoje zadatke. Odluka za apstinenciju, kako je partija saopstila, pretstavljala je "izraz revolta zbog previsokih kazni izrecenih desetorici Albanaca" u "aferi s aruzjem". PDP je zaradila kritiku od strane ostalih koalicionih partnera, SDSM-a, LP-a i SP-a, "jer se radi o pokusaju politickog pritiska na nezavisno sudtstvo", kako je stajalo u njihovim partiskim saopstenjima. Opozicione partije, VMRO-DPMNE i DP, iskoristili su slucaj da optuze vladinu koaliciju da je "neprirodna" jer je sastavljena i od Albanaca, koji, kako se otprilike kazalo, stalno traze otstupke na nacionalnom planu. Rad parlamenta je prakticno bio blokiran ne toliko otsustvom PDP-a, vec vise zbog ranijeg stava VMRO-DPMNE-a da nece prisustvovati sednicama ukoliko se iz redova poslanika vladajuce koalicije ne obezbedi potrebni kvorum, sto bez poslanika PDP-a nije moguce.

VMRO-DPMNE je mogao da bira: da prisustvuje sednicama cime bi bio obezbedjen kvorum za rad parlamenta i da da svoj doprinos kako bi se doneli brojni zakoni, medju kojima i novi zakon o izborima; da i dalje otsustvuje trazeci kvorum da postigne pozicija; ili da postavi pitanje nepoverenja Vladi. Partija se odlucila za ovo posljednje iako joj je najverovatnije bilo jasno da Vlada ne moze pasti, osim ukoliko PDP dodje na sednici i glasa protiv Vlade, sto znaci i protiv sebe. Smatra se da je cilj VMRO- DPMNE-a bio da uoci jesenjih izbora, krtitikom Vlade dobije mogucnost za besplatan marketing.

PDP je na sednicu dosla, cime je mozda zavrsila svoju privremenu apstinenciju. VMRO-DPMNE nije pokusavao da pridobije PDP, vec je veliki deo svoje kritike uputio upravo na racun ove partije. Ono sto je najinteresantnije, na ovoj sednici je formirana udruzena parlamentarna opozicija, sastavljena od VMRO- DPMNE, Demokrastke partije koju predvodi Petar Gosev i nezavisnih poslanika, za koju nije receno dali ce imati duzi rok trajanja od spomenute sednice.

Poslanici VMRO-DPMNE su kritikovali Vladu za stanje u privredi, za prihvatanje privremenog imena drzave BJRM, za otstupke Albancima, bile su iznosene kritike da Vlada sprovodi organiziran kriminal, da pojedini vladini funkcioneri i sluzbenici debelo naplacuju usluge tragovackim i privrednim firmama, da poseduju firme koje koriste pozicije funkcioneri itd. Najveca meta kritike je bio ministar policije, Ljubomir Frckovski, od koga je lider VMRO-DPMNE, Ljupco Georgievski zatrazio da sto pre dokumentira tvrdnje o bugarskim vezama VMRO- DPMNE-a.

Reagovali su veci broj ministara, negirajuci opozicione kritike. Pola sata pre ponoci, udruzena opozicija napusta parlament, otkako je Georgievski izrazio nezadovoljstvo rekavsi da pretsednik parlamenta montira redosled diskusija i favorizira ministre, a potom je objavio da partija povlaci postavljeno pitanje nepoverenja Vladi. Pretsednik Stojan Andov je reagovao i objasnio da je Ustavom regulirano da procedura ne moze biti prekinuta i da se glasanje mora izvesti. Udruzena opozicija je ipak ostala na svome i napustila salu. Zatim je premijer Branko Crvenkovski odrzao procedurom predvidjeni govor u kome je govorio da mlada makedonska drzava, predvodjena Vladom i predsednikom drzave, ide putem razvoja kako na medjunarodnom planu tako i na unurtrasnjem planu. "Gde bi sada bila Makedonija da nije prihvatila privremeno ime dok se spor sa Grckom ne resi, cime je dobila vizu za UN i ostale medjunarodne institucije", zapitao je Crvenkovski. Ono sto treba posebno istaci je njegova kritika upucena opoziciji, u kojoj je Crvenkovski primetio da opozicija samo kritikuje, ali da nikada u periodu od dve godine nije pokazala svoj program i resenje za probelme koje navodi. "Opozicija zna kako treba graditi drzavu, ali nece da kaze", cinicno je rekao premijer.

PDP je na ovoj sednici pokazala da ima osecaj za politiku. U svojim diskusijama poslanici ove partije su podrzali Vladu, cak je jedan poslanik rekao da je partiji cast da bude clan koalicije kada ima takvog sposobnog premijera. Drugi poslanik je porucio opoziciji da PDP ima svoj racun zasto ostaje i dalje clan Vlade, a treci je porucio nekim pretstavnicima opozicije da je bolje da formiraju partiju albanofoba koji ce traziti tucu sa Albancima i, dobit dje je, jer i kod Albanaca ima takvih koji bi zeleli tucu sa Makedoncima, napomenuvsi da to ne vodi nigde. PDP je u kratkom periodu, u stvari, postigla vise ciljeva - pokazala je Vladi da njena stabilnost zavisi od Albanaca, verovatno popravila svoj rejting kod biraca Albanaca, a jasno izrazenom lojalnoscu vladi smanjila lutnju koalicionih partnera i pokazala im da i posle jesenjih izbora moraju racunati na PDP.

Opozicija, kako primecuju vodeca glasila, okliznula se i postigla suprotan marketinski efekat, jer se, kako se primecuje, nije dobro pripremila, za razliku od vladajucih partija, koje su ocigledno, dobro pripremili strategiju, u kojoj su ukljucili i jak marketing, naravno besplatan.

Ostaje zanimljivo pitanje dali ce i dalje funkcionirati udruzena opozicija u kojoj su stubovi VMRO-DPMNE i DP. Mozda je njihova sansa da se dobiju izbori uistinu jedino u zajednicki izborni nastup, barem takva matematika proizlazi ako se analiziraju dosada objavljena ispitivanja javnog mnenja. Drugo je pitanje kako bi funkcionirala jedna ovakva koalicija ako se zna da se radi ipak o dvema vrlo razlicitim partijama - VMRO- DPMNE okuplja ljude koji se vezuju za vrlo jako izrazeni program, dok DP okuplja razlicite profile, ali dobar deo cine nekadasnji clanovi Svaeza komunista Makedonije - Partije za demokratski preobrazaj (SKM-PDP), koji ili nisu pristupili transformiranom SDSM-u ili su ga napustili, kako sto je to ucinio i sam Petar Gosev. I to je zanimljivo pitanje.

PANTA DZAMBAZOSKI