PONOVO KRECE VAL DELOZACIJA

Nakon sestomjesecnog moratorija, ovih je dana Ministarstvo obrane Republike Hrvatske ponovo krenulo s delozacijama stanara iz stanova bivse JNA. Nekoliko dana uoci novog vala delozacija, one su najavljene iz Hrvatskog helsinskog odbora, koji im se zajedno sa drugim organizacijama za ljudska prava i najodlucnije suprotstavio. Zahvaljujuci prije svega njima, nekoliko je delozacija zadnjih dana obustavljeno. Ministarstvo obrane delozacije provodi na osnovu Uredbe Vlade RH o zabrani raspolaganja nekretninama u vlasnistvu JNA i SSNO. Predstavnici organizacija za zastitu ljudskih prava isticu da je valjanost te Uredbe upitna. HHO zato predlaze da se ova pravna zavrzlama rijesi na Ustavnom sudu RH. Ministarstvo obrane i drugi drzavni orani, medjutim, uporno se "brane sutnjom" te nastavljaju po starom - gotovo svaki dan najave i pokusaju izvesti po koju delozaciju. Ta sutnja samo je pojacala argumente da prave razloge za ponovni pocetak nasilnih iseljavanja treba traziti u politickoj sferi. Predsjednik HHO-a, Ivan Zvonimir Cicak, ukazuje na govor koji je pocetkom lipnja na saboru Saveza hrvatskih vojnika odrzao predsjednik Tudjman, medju ostalim se pitajuci: "Zasto ima sest tisuca stanova u kojima su Srbi, a vi hrvatski invalidi nemate stanove?". Prema posljednjih dana dopunjenim podacima nevladinih organizacija za ljudska prava, u iducem razdoblju planira se nekoliko stotina delozacija u Hrvatskoj - oko stotinjak u Zagrebu, 190 u Puli te nekoliko stotina u Karlovcu. Ne zna se da li svi ovi stanovi spadaju u skupinu onih za koje je rjesenje stanarima dodijeljeno nakon donosenja Vladine Uredbe u srpnju 1991. godine. Takvih rjesenja, prema nesluzbenim procjenama, ima oko 3800 - odnosno 10 posto ukupnog vojnog stambenog fonda u Hrvatskoj.

AIM, ZAGREB, 14.7.1994. Obitelj Jovic - Kristina, Darko te njihovih dvoje djece - Domagoj (3,5 godina) i Dora ( 1 godina) - sretno su pregrmili i cetvrti pokusaj delozacije iz stana koji je Kristini, djelatnici tadasnje Vojne, a sadasnje Nove bolnice u Zagrebu, dodijelio Garnizon bivse JNA. Za svoj ostanak u stanu - posebice nakon dvaju posljednjih pokusaja delozacije, koji su se odigrali u razmaku od samo cetiri dana - 7. i 11. srpnja - obitelj Jovic treba ponajvise zahvaliti organizacijama za zastitu ljudskih prava - Hrvatskom helsinskom odboru i Gradjanskom odboru za ljudska prava, ciji su predstavnici dosli na najavljene delozacije i uspjeli ih - barem privremeno sprijeciti. Ekipe za provodjenje iseljenja

• u kojoj su po dva predstavnika Gradskog sekretarijata za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, Ministarstva obrane i policije - nisu uspjele realizirati planirano jer, kako su zakljucili u svojim zapisnicima - nisu bili "steceni uvjeti za provodjenje delozacije".

Slucaj Jovic samo je jedna kap u ponovno narastajucem valu delozacija u Hrvatskoj, koji se pojavio nakon sestomjesecne bonace - sto je zapocela u prosincu prosle godine, kada je Ministarstvo obrane, provoditelj delozacija, objavilo njihov moratorij koji je pola godine stvarno i postovalo. Najnoviji "revival" nasilnih iseljavanja iz stanova koji su "dodijeljeni hrvatskim drzavljanima iz stambenog fonda bivse jugoslavenske armije", najavio je, prije nego sto se on poceo realizirati, Hrvatski helsinski odbor. U svojem priopcenju od 3. srpnja, Odbor tvrdi da "raspolaze podacima da je u narednom razdoblju najavljena nasilna delozacija za preko dvjesto obitelji iz njihovih stanova". Dan nakon sto se pojavilo u javnosti, HHO-ovo upozorenje pokazalo se utemeljenim i opravdanim - pripadnici Ministarstva obrane, potpomognuti civilnom policijom, pokusali su delozirati obitelj Melkic - supruznike i njihovo dvoje djece. Nosilac prava na ovaj stan je Enes Melkic, djelatnik bivseg zagrebackog Vojno-tehnickog skolskog centra. Melkicevima je to treci pokusaj delozacije koji su sretno prezivjeli - ovaj put vjerojatno zbog prisutnosti izuzetno brojne publike - clanova domacih i inozemnih organizacija za zastitu ljudskih prava, saborskih zastupnika , predstavnika ambasade SAD-a i velikog broja novinara. Iduci dani samo su i dalje potvrdjivali da najava serija delozacija nije bilo dizanje buke ni oko cega. Istoga dana - 11. srpnja - kada je obitelj Jovic prozivljavala drugi pokusaj iseljavanja u samo cetiri dana - isti izvrsitelji s istim nalogom dosli su i u stan obitelji Cerovina. I oni su taj put spaseni zahvaljujuci svjedocima - aktivistima organizacija za zastitu ljudskih prava , posebice HHO-a, koji je u njihovom stanu, u doba kada je stigla ekipa za delozaciju, odrzao i konferenciju za novinare.

Svi navedeni slucajevi aktualnih delozacija podudaraju se u jednome - pravo na stanove njihovi korisnici dobili su temeljem rjesenja organa bivse JNA, izdanog nakon 24. srpnja 1991. godine, datuma donosenja Uredbe Hrvatske vlade o zabrani raspolaganja nekretninama u vlasnistvu JNA I SSNO. Ministarstvo obrane, koje je 3. listopada 1991. Uredbom Hrvatske vlade postalo vlasnikom stanova bivse JNA, odnosno Gradski sekretarijat za stambene poslove, koji, na zahtjev Ministarstva, donosi naloge za delozaciju, pozivaju se na ovu Uredbu, obrazlazuci da su rjesenja o koristenju stanova, buduci da su ih organi JNA izdavali u doba dok je Uredba vec bila na snazi - nistavna. Predstavnici organizacija za zastitu ljudskih prava i dalje, kao sto su to cinili i protekle godine u jeku tadasnjih delozacija, isticu pak da je valjanost iste Uredbe upitna. Pozivaju se pri tome na Brijunsku deklaraciju - dokument kojim su na tri mjeseca bili suspendirani svi akti hrvatskog Sabora i slovenske Skupstine o razdruzivanju i osamostaljenju - koju je, naravno, potpisala i Hrvatska. Prema misljenju nevladinih organizacija za zastitu ljudskih prava, u prilog prava na stanove, koji su dodijeljeni nakon donosenja "sporne" Uredbe, govori i sporazum, potpisan

1. studenog 1991. godine, kojim se Hrvatska obavezala da ce garantirati "licnu sigurnost, nepovredivost privatne svojine i pravo na nesmetano koristenje stanova pripadnicima jedinica, ustanova i komandi JNA". Predstavnici Hrvatskog helsinskog odbora predlazu da se ova pravna zavrzlama rijesi na Ustavnom sudu RH, koji ce preispitati ustavnost i zakonitost Uredbe o zabrani raspolaganja imovinom JNA i SSNO. Svoj prijedlog obrazlazu i cinjenicom da hrvatski Ustav predvidja donosenje uredbi sa zakonskom snagom samo u slucaju da je proglaseno ratno ili izvanredno stanje - sto u Hrvatskoj nije nikada ucinjeno - te da svaku Uredbu Sabor - cim prestane situacija da se ne moze sastati - mora verificirati, sto takodjer s ovom Uredbom nije napravljeno. Bez obzira na eventualni postupak pred Ustavnim sudom i njegov ishod, predstavnici HHO-a istaknuli su, ponovno povodom najnovijih delozacija, da one, kao ni proslogodisnje, nisu zakonite, jer rjesenja za deloziranje donose upravni organi, a ne sud - koji je jedini za takve postupke nadlezan.

I dok predsjednik Hrvatskog helsinskog odbora, Ivan Zvonimir Cicak, javno poziva na dogovor - predlaze da se proglasi sestomjesecni moratorij na delozacije i da se istodobno formira komisija u kojoj bi bili predstavnici pravosudja, Ministarstva obrane i nevladinih organizacija - druga strana uporno se "brani sutnjom" te nastavlja po starome - gotovo svaki dan najavi i pokusa izvesti po koju delozaciju. Tako i dalje nema sluzbenog objasnjenja zasto je Ministarstvo obrane odlucilo - i to bas sada - prekrsiti svoj vlastiti moratorij, za koji je, u doba kada je donesen, tvrdilo da ce vrijediti dok se pravno ne rijesi status svih vojnih stanova. Situacija u tom pogledu nije se ni za vlas promijenila - dapace, Sabor je prosloga mjeseca skinuo s dnevnog reda Vladin zakonski prijedlog za rjesenje statusa vojnih stanova i njihovih stanara. Izostanak bilo kakvog pokusaja "drzavne strane" da pravno-formalno obrazlozi najnoviji val delozacija, samo je pojacao argumente da prave razloge ili impulse za ponovni pocetak nasilnih iseljavanja treba traziti na drugoj strani - u politickoj sferi. Ivan Zvonimir Cicak, predsjednik HHO-a, ukazao je tako na govor, koji je predsjednik Tudjman odrzao pocetkom lipnja na saboru Saveza hrvatskih vojnih invalida domovinskog rata. Nakon sto je iznio kako ce Hrvatska priznati sva manjinska i etnicka prava onim Srbima koji zele priznati Hrvatsku kao svoju domovinu, Tudjman je postavio pitanje: "Zasto ima 6 tisuca stanova u kojima su Srbi, a vi hrvatski invalidi nemate stanova?" Iako se hrvatski Predsjednik, nakon sto je izgovorio ovu recenicu, zauzeo da se "nasi" problemi ne rjesavaju tako da se ugrozavaju prava "drugih" gradjana, cinjenica jest, na koju ukazuju i predstavnici HHO-a, da su nekoliko tjedana nakon ovog Tudjmanovog teksta, poslije sestomjesecnog zatisja, pocele ponovne delozacije iz vojnih stanova. Na svojoj ovomjesecnoj konferenciji za novinare predsjednik Tudjman nije iskoristio sansu da demantira osnovanost ove zapazene koincidencije. Dapace, nakon sto je ustvrdio da nema "nikakvih bespravnih delozacija" nego da se "svaka pojedinacna delozacija obavlja jedino i samo na temelju sudske odluke", hrvatski predsjednik ponovno je problem smjestio u "siri kontekst" - podsjecajuci da su delozacijama "pogodjeni oni pojedinci koji su skrivili ili su na neki nacin povezani s onima koji su skrivili to da danas u Hrvatskoj imamo 250 tisuca ljudi koji su delozirani iz svojih stanova, cije su domove razorili i tisuce pobili."

Prema posljednjih dana dopunjenim podacima nevladinih organizacija za ljudska prava, u iducem razdoblju planira se nekoliko stotina delozacija u Hrvatskoj - oko stotinjak u Zagrebu, uglavnom stanova koje je dodijelila bivsa Vojna bolnica, 190 u Puli te nekoliko stotina u Karlovcu. Ne zna se da li svi ovi stanovi spadaju u skupinu onih za koje je rjesenje stanarima dodijeljeno nakon donosenja Vladine Uredbe u srpnju 1991. godine. Takvih rjesenja, prema nesluzbenim procjenama, ima oko 3800 - odnosno 10 posto od ukupnog vojnog stambenog fonda u Hrvatskoj.

Moze se pretpostaviti da ce delozacije, koje ce uslijediti, kao i one koje su ovih dana vec pokusane, biti opravdane potrebom rjesavanja stambenih problema invalida i boraca domovinskog rata. Predstavnici HHO- a nedavno su iznijeli svoje negodovanje zbog ovakve "stambene politike" , koja, izmedju ostalog, stvara i umjetnu konfrontaciju izmedju djelatnika Odbora te hrvatskih boraca i invalida. Hrvatski helsinski odbor, kako se istice, razumije i podrzava zahtjeve boraca i invalida , ali smatra da se njihovi problemi ne mogu rjesavati delozacijama, nego gradnjom novih stanova. Do kakvih apsurda dovodi sadasnja stambena praksa Ministarstva obrane pokazao je slucaj obitelji Jovic. Oni su trebali biti delozirani iz stana, koji je vec dodijeljen Marinku Saricu, stopostotnom invalidu , iako je Darko Jovic, suprug nositeljice stanarskog prava, nosilac Spomenice domovinskog rata. Da je tesko utvrditi sustav kriterija na kojima se bazira aktualna politika delozacija, moze potvrditi i detalj da je vecina stanara, koje se posljednje vrijeme pokusalo nasilno iseliti - hrvatske nacionalnosti. Ovo ujedno moze posluziti kao argument da za otvaranje sezone delozacija nije "kriv" predsjednik Tudjman - buduci da je on spominjao "stanove u kojima su Srbi".

VESNA ROLLER