RAZRUSENI STAMBENI FOND SARAJEVA

PLASE CRNE BROJKE

Samo na teritoriji cetiri sarajevske opstine unisteno je 1486 objekata. Procjene steta krecu se oko 897 miliona DEM. No, sto sa onima koji se ne mogu vratiti ni u razrusene ali svoje domove u gradu kojeg kontrolisu dvije vojske?

AIM, 8.7.94. Gdje i kako stanovati u razrusenom Sarajevu? Sretnici poput rijetkih kojima je tek pokoji geler zaparao zidove ili onih kojima lopovska noga nijr krocila u stan, takodjer pocinu brinuti o tome. Jer, sve veci broj povratnika u Sarajevo traga za krovom nad glavom u rodnom gradu. S druge strane broj od 1.486 potpuno unistenih objekata na teritoriji cetiri sarajevske opstine ni u kom slucaju ne obacava nista dobro.

Na nivou slobodnog dijela grada, a po nalogu Gradskog sekretarijata za stambene poslove, strucnjaci "Sarajevo-stana" izvrsili su snimak ostecenosti ukupnog fonda u drustvenoj i privatnoj svojini. Od oko 72.000 stambenih jedinica, koliko ih je bilo prije rata na deset gradskih opstina, danas ih na slobodnoj teritoriji ima svega 58.075. Ukupne stete su, kako "Sarajevo-stan" kategorise, podjeljenje u cetiri grupe - stanovi osteceni do 15 posto od ukupne cijene kostanja stana, zatim izmedju 15 i 40 posto, treca kategorija izmedju 40 i 60 posto, i cetvrta preko 60 posto. Prateci ova ostecenja u kontinuitetu tokom protekle dvije godine sacinjen je elaborat koji daje kompletan uvid u ostecenost stambenog fonda. OSim za stanove u drustvenom vlasnistvu, iste procjene uradjene su i za individualno stanovanje.

• Elaborat je podijeljen u tri dijela, objasnjava Omer Filipovic, direktor "Sarajevo-stana". - Prvi dio odnosi se na snimak stanja ostecenosti ukupnog fonda, drugi je dijagnoza ostecenosti koja obuhvata vrstu i stepen ostecenja, a treci se odnosi na prognoze i potrebe, dakle, cijenu i materijale za sankciju. Opisana su sva tipicna ostecenja od granatiranja i uradjen spisak karakteristicnih materijala potrebnih za sanaciju, pocevsi od stropova, fasada, instalacija i slicno.

Prva faza je interventna i rok za njenu realizaciju je sest mjeseci. Druga faza bi trajala dvije godine uz odgovarajuca sredstva za rad dok bi se u trecoj fazi objekti doveli u prvobitno stanje. Sa aspekta ukupnih troskova procjena je da bi od 897 miliona DEM koliko iznose, za prvu fazu bilo potrebno samo deset posto ukupne sume, za drugu 40, dok bi u posljednjoj fazi bilo utroseno preostalih 50 posto novca. Mada je projekat predstavlje Igltonovoj grupi, kada se radi o donatorstvu bice ih potrebno pronaci i izvan Igltonovih suradnika. Po misljenju direktora "Sarajevo-stana" bilo bi dobro da i vlasnici stanova u okviru svojih mogucnosti potpomognu sanaciju svojih stanova. No, kako se sa obnovom kasni mnogi ljudi u ovim mirnijim sarajevskim vremenima vec placaju troskove iz vlastitog dzepa. S druge strane na adresu "Sarajevo-stana" se svakog dana obrati oko pedeset ljudi sa zahtjevima za pomoc pri obnovi stana.

• Svi mi negdje zivimo, zakljucuje Filipovic. - I mada neki misle drugacije smatram da je stanovanje elementarna bioloska funkcija, moramo negdje doci, "napuniti akumulatote" da bi radili, borili se, djeca isla u skoli...

No, u Sarajevu je opsteprihvaceno misljenje da je obnova razrzsenog stambenog fonda onaj laksio dio problema koji more ovaj grad. Mnogo je veci da li ce se sve Sarajlije moci vratiti u svoje domove bez obzira u kojem oni dijelu grada bili. Upravo su ovih dana Sarajlije iz Udruzenja Grbavice i Vraca (dijelovi grada pod kontrolom Karadziceve vojske) "Solidarnost" uputili otvoreno pismo gradonacelnuku Sarajeva Tariku Kupusovicu i Igltonu u kojem su izrazili skepsu prema najavljenoj obnovi Sarajeva: "Pitamo vas stoga - o kakvoj se obnovi radi? Kojeg Sarajeva? I nase Grbavice? Obnovi cega? Po kojim prioritetima? Koja rekonstrukcija moze biti vaznija od cinjenice da je 20.000 ljudi samo iz ovog dijela sada okupiranog grada ostalo bez svojih domova i svoje imovine? Gdje cemo mi stanovati kada se pojave izbjeglice iz bijelog svijeta u cijim smo stanovima, a koje vi velikodusno pozivate da se vrate."

Mirsada Bosno