SUD U HAAGU - SIMBOLICKI ODGOVOR NA DIVLJASTVO

AIM, SPLIT, 9.7.1994.

• Kad sam govorio na tribini Dalmatinske akcije, proglasili su me "necastivim" s Pravnog fakulteta. Nadam se da se isto nece ponoviti nakon ove tribine SDP-a. Kako vam je poznato, ja sada nisam clan niti jedne stranke. Cekam da se nesto kvalitetno desi na ljevici.

Ove uvodne rijeci prof. dr. Nikole Viskovica, prisutni u dupke ispunjenoj dvorani SDP-a u Splitu docekali su s odobravanjem, a jos pomnije popratili su njegovo izlaganje. Organizatori javne tribine, Gradska organizacija SDP-a Split i Savez antifasistickih boraca Splita naslovili su je "Kome i kako ce suditi Haski sud za ratne zlocine na podrucju bivse Jugoslavije".

• Kad se govori o Haskom sudu - kazao je na pocetku prof. Viskovic - ne moze se reci samo da je to sud za ratne zlocine vec i za povredu humanitarnog prava sto je vidljivo iz njegovog poduzeg naziva. Za razliku od suda u Nurnbergu, sud u Haagu osnovan je temeljem dviju rezolucija Vijeca sigurnosti UN, a ne od sila pobjednica sto mu daje vecu djelotvornost. Razlika je i u tome sto Haski sud radi na dobro odredjenim medjunarodnim normama koje nisu sporne u medjunarodnoj zajednici poput onih u Nurnbergu.

• Sud u Haagu sudit ce za cetiri skupine zlocina. To su povrede medjunarodnih konvencija i protokola o postupku prema ranjenicima, bolesnicima, ratnim zarobljenicima i gradjanskim osobama, zatim povrede ratnih zakona i obicaja, genocid i zlocini protiv humanosti u ratnim sukobima. Uz taj medjunarodni sud, za te zlocine mogu suditi i nacionalni sudovi svih zemalja, ne samo onih na podrucju bivse Jugoslavije. Znacajka Haskog suda je i da optuzeni imaju mogucnost zalbe, a nema smrtne kazne vec samo vremenske kazne zatvora. Drzave same odredjuju duzinu te kazne, a Italija je primjerice donijela normu o 30 godina maksimalne kazne. Suci u Haagu moci ce odrediti, ovisno o presudi, gdje ce koji od okrivljenih izdrzavati kaznu.

• U Republici Hrvatskoj - kaze dr. Viskovic - gradjani imaju pravo da ne budu izruceni drugim zemljama, ali mislim da ce se pod pritiskom medjunarodne javnosti morati promijeniti ta ustavna odredba.

Medjutim, problematicno je sto sud u Haagu nije poput nurnberskog ovlasten da ispituje i kaznjava zlocine protiv mira. To je ucinjeno - smatra prof. Viskovic - u strahu od podjela medju velikim silama u pogledu ocjene o karakteru rata i drugim pitanjima vezanim uz politicke odluke i odnose sa zemljama- nasljednicama jugoslavenske drzave. Stoga sud u Haagu ne djeluje preventivno, on ne kaznjava pokretace masakra, bavi se posljedicama, a ne uzrocima.

Kad je rijec o tome tko moze doci pred Sud i za koje radnje se moze teretiti, javljaju se i razlicita pravna tumacenja. Prema Statutu, naime, za nesprecavanje zlocina odgovorna je nadredjena osoba koja je mogla znati da pocinitelj vrsi kazneno djelo, a nije poduzela nista da to sprijeci. Medjutim, prema uzem tumacenju ta osoba je tek neposredno nadredjena sto znaci da se gleda vojna linija, od oficira do mozda ministra obrane.

• Ja bih - veli Nikola Viskovic - zastupao sire tumacenje, odnosno da nadredjena osoba koja je mogla sprijeciti zlocin, a nije to ucinila, moze biti i politicki funkcioner. Sud ce, izgleda, prihvatiti uze tumacenje i tako ici u lov na male zvjerke. Za svakog politicara moze se lako reci da je znao, a da nije sprijecio. Dokazati to u pravnom smislu je teze, a velikim silama to i ne odgovara.

• Nigdje nije zapisano - kaze prof. Viskovic - ali ne treba zapostaviti mogucnost da je ovaj Sud formiran radi pritiska na zaracene strane da zakljuce mir, a poslije da se uvede abolicija. O tome bi se moglo govoriti i zato sto zlocini nisu pocinjeni samo na ratistu vec i izvan njega teroriziranjem civilnog stanovnistva, a upravo takve osobe nemaju se namjeru izvesti pred sud u Haagu. Ne treba zaboraviti da je 4,2 milijuna izbjeglica s ovih prostora od kojih su jedni pobjegli ispred ratnih operacija, a drugi zbog politickih ubojstava, etnickih cistki i drugih oblika teroriziranja izvan fronta. Hoce li ti zlocini, o kojima postoje i izvjestaji Tadeusza Mazowieckog, biti oznaceni kao obicni delikti, a njihovi izvrsitelji amnestirani?

• Postoji i prigovor na citavu koncepciju sudjenja - nastavlja prof. Viskovic - Kako ce sud u Haagu pribaviti valjane iskaze o visokim vojnim i politickim funkcionarima od svjedoka kojima u njihovim sredinama prijeti odmazda? Tko ce ici u Haag svjedociti protiv mocnih ljudi? Tamo ce ici samo oni koji ce svjedociti o neposrednim izvrsiteljima. Ici u Haag znaci izgubiti glavu kad se vratis. Jedina nada da odgovorne politicke osobe mogu doci pred sud jest da oni izgube vlast, a to je moguce samo na izborima, pa da ih nova vlast izruci Sudu.

No, unatoc svim prigovorima sudu u Haagu - zakljucuje Nikola Viskovic - on je ipak simbolicki odgovor na divljastvo. Taj sud je i katarza koja ce se dogoditi nacionalnim masama. Nije nevazno ni sto je pojedince uhvatila nervoza pa tuze osobe i novine za klevetu, ali zlocini se ipak smanjuju. Politickih ubojstava u Splitu, Osijeku, Zagrebu i drugdje sve je manje, a i to moze biti odjek najave haskih procesa.

Poslije izlaganja profesora Viskovica, otvorena je rasprava. Marin Jurjevic, predsjednik splitskog SDP-a informirao je da je ovaj skup prijavljen Hrvatskoj televiziji u sklopu cetiri minute stranackog programa na koji SDP ima pravo, ali snimatelji HRT-a nisu popratili ovu javnu tribinu. Isto tako, u "Slobodnoj Dalmaciji" nije zabiljezena najava tog skupa kako se inace dnevno radi za pojedine dogadjaje. Mato Arlovic, saborski zastupnik SDP-a govorio je o tome kako je prema Londonskom statutu moguce suditi i za zlocine protiv mira, a kazao je i da su svi predsjednici drzava na ovim prostorima ujedno i vojni zapovjednici sto znaci da po toj liniji mogu odgovarati za zlodjela. SDP je protiv donosenja zakona o aboliciji. Svi koji su pocinili djela protiv ljudi, protiv gradova i sela moraju biti sudjeni kako se takva djela nikad vise ne bi ponovila - zakljucio je Arlovic.

LJUBICA VUKO