DUGI DANI CEKANJA
Pritvoreni celnici SDA zapoceli pa prekinuli strajk gladju
size: Vise od 160 dana nije bilo dovoljno drzavnom tuziocu Crne Gore da sastavi i podnese optuznicu protiv uhapsenih celnika i clanova SDA za Crnu Goru. Nekoliko uhapsenih je, zbog toga, stupilo u strajk gladju koji je prekinut nakon obecanja da ce sudjenje otpoceti prvih dana avgusta. Kako je drzava manipulisala Zakonom da bi sto vise odugovlacila citav slucaj. Advokati smatraju da se radi o politickom procesu. Protest intelektualaca Sandzaka u kome optuzuju vlasti da im je krajnji cilj "ciscenje" ovog podrucja od Muslimana. Prema nekim procjenama, eleminisanjem vodjstva SDA, vlasti u Beogrdau i Podgorici zele da izbjegnu pregovore o statusu Sandzaka.
tekst:
Optuznica protiv uhapsenih pripadnika Stranke demokratske akcije za Crnu Goru jos nije podignuta, iako je od njihovog hapsenja proteklo vise od pet mjeseci. U znak protesta zbog prolongiranja optuznice, osmorica, od 26 uhapsenih SDA-ovaca stupilo je 29. i 30. juna u strajk gladju, pokusavajuci tako da izdejstvuju da se napokon krene sa sudskim procesom.
Harun Hadzic, predsjednik SDA za Crnu Goru, Rifat Veskovic, bivsi clan republickog parlamenta, te Sefket Brkovic, Isad Skenderovic, Omer Omerovic, Avdo Ciguljin, Sabahet Spahic i Rizah Burnazovic opstnski rukovodioci ove stranke, odbijali su zatvorsku hranu dva dana, kao i hranu koju su im donijele porodice. Kada se i ostali uhapseni odlucili da se pridruze strajkacima, advokati su ih odvratili od toga i strajkace ubijedili da prekinu sa odbijanjem hrane.
Crnogorska policija, da podsjetimo, krajem janara ove godine uhapsila je gotovo kompletno rukovodstvo SDA za Crnu Goru, kao i gotovo sve rukovodioce ove stranke na opstinskim novoima. Svi oni su liseni slobode, kako je kazala policija u svom zvanicnom saopstenju "zbog osnovane sumnje da su pocinili krivicno djelo ugrozavanja teritorijalne cjeline Jugoslavije", tako sto su organizovali "vojne i paravojne oruzane formacije kako bi stvorili preduslove za teritorijalno otcjepljenje, nasilnim putem i upotrebom sile, dijela teritorije Crne Gore". U specijalnoj televizijskoj emisiji, emitovanoj istog dana, javnosti su prikazani uhapseni sa vidnim modricama kako otkopavaju sakriveno oruzje: dva puskomitraljeza, devet kala{njikova, dvije "zolje", dva pistolja, jedan "skorpion" i nesto privrednog eksploziva i municije. Iako se na osnovu te "specijalke", repriziraane vise puta, moglo zakljusiti kako su svi dokazni materijali prikupljeni i da drzavni tuzilac, moze odmah da podigne optuznicu - to se nije desilo. Mjeseci prolaze a optuznice nigdje. Jedni kazu da se optuznica, ipak, ne moze podici na osnovu lose izreziranog policijskog filma i na osnovu izjava uhapsenih ljudi datih pod teskom fizickom i psihickom torturom. Optuznica, kazu oni, mora biti utemeljena na zakonu i vjerodostojnim dokazima, Drugi, pak misle da nije sporan dokazni materijal, vec se proces namjerno odugovlaci, zbog politicke procjene o "pravom trenutku" za pocetak sudjenja.
Istraga zavrsena - sudjenja nema
Istraga protiv uhapsenih pripadnika SDA prakticno je okoncana, jos u aprilu ove godine, smatraju njihovi advokati i to potkrepljuju tvrdnjom da od tada nije napravljena niti jedna nova istrazna radnja. "Medjutim, tuzilastvo i policija poznatim procesnim zloupotrebama prolongiraju istrazni postupak i na taj nacin obezbjedjuju uz pomoc istraznog sudije produzavanje pritvora do zakonom utvrdjene granice od sest mjeseci od trenutka hapsenja" - kaze Ranko Vukotic, branilac vecine optuzenih.
- Za citav ovaj postupak moze se pouzdano reci da ne tece u skladu sa zakonom, nastavlja Vukotic, ukljucujuci narocito predkrivicni, odnosno, policijski postupak. Od policijskog pritvaranja okrivljenih, njihovog tretmana koji predstavlja mucenje prema medjunarodnim konvencijama i krsenje Ustava, preko uskracivanja svih prava odbrane, pa do toga da su ti ljudi uglavnom samo jednom saslusani. Dva mjeseca poslije hapsenja istraga je prakticno okoncana - kategorican je Vukotic.
No, ocigledno, Vukoticevo misljenje ne dijeli Visi tuzilac u Bijelom Polju. Naime, na njegov zahtjev od 1. juna istrazni sudija Viseg suda u Bijelom Polju Branislav Joksimovic donio je rjesenje o prosirenju istrage protiv jos 12 ljudi zbog osnovane sumnje da su "u vremenu od aprila mjeseca 1991. god. u Bijelom Polju i drugim mjestima, pokusali upotrebom sile i protvustavnim putem u cilju stvaranja samostalne drzave tzv. Sandzak, otcijepe dio teritorije SRJ...na taj nacin sto su formirali vojne jedinice i druge formacije... organizovali upucivanje i obuku veceg broja lica u turskoj armiji, organizovali i vrsili obuku jedinica radi nasilnih akcija " - sto je automatski znacilo da istraga protiv uhapsenih pripadnika SDA nije zavrsena, odnosno da im se pruduzava pritvor.
S obzirom na to da su svi novooptuzeni nedostupni organima gonjenja jer se nalaze u inostranstvu, pitamo gospodina Vukotica, sta podizanje takve optuznice moze da znaci?
- Znaci, kaze on, dobijanje na vremenu, jer se kroz ovaj zahtjev o prosirenju istrage ona prosiruje na jos 12 lica, koja su u bjekstvu. Sve je sracunato, dakle, da se pokrije pritvor do krajnje zakonom utvrdjene granice. Uostalom, oni su od prvih saslusanja imali sva imena novooptuzenih. Prema tome, oni nijesu na njih prosirili istragu tada da bi ih drzali u rezervi da mogu da urade ovo sto su sada ucinili".
Cetvorica branilaca su Visem sudu u Bijelom Polju uputili zahtjev za ukidanje pritvora u kom su ocijenili da je odluka o produ`avanju pritvora donesena na osnovu krajnje pausalnog i povr{nog pristupa predmetu, i bez uzimanja u obzir niza cinjenica od znacaja, kako za tok istrage tako i za donosenja valjane odluke o pritvoru. Oni su ustvrdili "da se vec duze vrijeme istrazne radnje ne sprovode, a spisi putuju od suda do drzavnog tuzioca, a okrivljeni su i dalje u pritvoru".
No, istrazni sudija je otpozdravio advokatima tako sto je odbio njihov zahtjev za ukidanje pritvora. Sudija je to obrazlozio, izmedju ostalog, time "da bi ukidanje pritvora okrivljenima dovelo do uznemirenja gradjana".
U ponovnoj reakciji, advokati navode da su uznemirenje gra|ana jedino su mogli izazvati organi Ministarstva unutrasnjih poslova, svojim saopstenjima i televizijskim emisijama, pripremljenim poslije, po kazivanju okrivljenih, necuvene torture. "Prikazivanje "dokaznog materijala" u infomativnim emisijama na televiziji i u specijalnim emisijama sa besprekornom montazom materijala, sa nedopustivim zlostavljanjem pritvorenih, kod kojih je na|eno oru`je, pred kamerama uz policijski komentar "cinjenica" i pravne kvalifikacije i ponasanja pritvorenih upravo je imalo namjeru da se preparira javnost, okrivljeni predstave kao zlocinci prema cijim zlocinima je svaka kazna nedovoljna Poslije toga razumljivo je da je nametnut zakljucak kako je neosnovano drzanje u pritvoru, beznacajna, minorna stvar. Prema njima, takvima kakvi su predstavljeni javnosti sve je dozvoljeno. Takav policijski scenario je oproban i vidjen. Poslije svega, zaista, postoji uznemirenje javnosti, ali za svakoga gra|anina iole prosjecnog postenja i pameti, uznemirenje je nastalo kao posljedica policijskog ponasanja, grubih, nedopustivih nezakonitosti i zloupotreba prava i sloboda ljudi..." - stoji u akvokatskoj reakciji na pismo tuzioca.
Protesti
Nakon svega, poceo je i strajk gladju uhapsenih, ali, kako je vec navedeno, na insistiranje advokata on je i prekinut.
- Optuzeni su stupili u strajk gladju jer optuznica protiv njih nije podgnuta, iako je od njihovog hapsenja proteklo vise od pet mjeseci, a istrazne radnje su odavno zavrsene - kaze Vukotic, i nastvalja - Mi, branioci sa druge strane, odlucili smo da od njih zahtijevamo da prekinu strajk, jer je izmedju ostalog, istrazni sudija Joksimovic advokatu Muricu rekao da je istraga, bar sto se tice njega okoncana, te da je spise dostavio tuziocu i da ce optuznica biti podignuta za 15 dana. To znaci, ako bude tako, da sudjenja moze poceti prvih dana avgusta, zakljucuje Vukotic.
No, uhapseni su, ocigledno ne vjerujuci mnogo datim obecanjima,
rekli advokatima, da ce u slucaju da ne bude ovako kako je
obecao istrazni sudija, opet stupiti u strajk gladju.
Inace, proslog mjeseca su i porodice uhapsenih dosle u Podgoricu
da protestuju sto protiv njihovih najblizih jos nije podignuta
optuznica i zahtijevali da sudjenje napokon otpocne. Tim
povodom trazili su prijem kod predsjednika crnogorske drzave
Momira Bulatovi}a, ali su im iz njegovog kabineta saopstili da
je odsutan. Zakucali su i na vrata dravnog tuzioca Crne Gore
Vladimira Susovica, ali im je njegova skretarica kazala da nema
vremena da ih primi. Prije par dana oglasilo se apelom koji su uputili
javnosti cRNE gORE I sRBIJE, KAO I PREDSJEDNICIMA DVIJE REPUBLIKE, Milosevicu
i Bulatovi}u, 40 nezavisnih intelektualaca Sandzaka. U apelu su, izme|u
ostalog istakli "da je hapsenje
clanova SDA posluzilo kao izgovor da se predje na masovna
hapsenja i torturu Muslimana sa jasnim ciljem, koji se ve}
ostvaruje da se Sand
ak, po uzoru na Bosnu, ocisti od Muslimana".
Takodje su zatrazili "da se iz zatvora puste svi uhapseni, koji
su uz krsenje zakonskih mormi liseni slobode, i da im se omoguci
da se brane sa slobode, uz puno po{tovanje zakonskih normi".
Odugovlacenje sa podizanjem optuznice od strane javnog tuioca
uslovilo je da mnogi sumnjaju da je sve ovo politicka montaza, odnosno,
politicki slucaj. "Ocigledno je u pitanju politicki slucaj, odnosno
politika - komentarise advokat Vukotic - Sve je pocelo sa
procesom ljudima u Novom Pazaru, koje optuznica tereti da su
htjeli stvoriti nezavisnu drzavu Sandzak. Nelogicna je tvrdnja
da se stvara nezavisna drzava Sadzak, a da sa teritorijalnog
dijela koji pripada Crnoj Gori nema nikog koji se za to zalagao
i borio. Prema tome to je bio jedan od razloga da se i ljudi iz
Crne Gore optu
e po tom osnovu. Mnogi,
kao glavni argument protiv uhap{enih ljudi iz Crne Gore, navode
da su svojevremeno organizovali referendum o specijalnom statusu Sand`aka,
namjerno zaboravljaju}i da ih je po tom osnovu jo{ davno
abolirao predsjednik Crne Gore Momir Bulatovi}" - zakljucuje poznati
podgoricki advokat.
O drugim detaljima koji ukazuju da je u pitanju politicki proces, Vukotic kaze da ce govoriti na sudjenju.
Kako god bilo, zbog odugovlacenja sa podizadnjem optunice
protiv uhap{enih clanova SDA za Crnu Goru, na specificnoj tezini
dobijaju tvrdnje da je u pitanju politi~ki proces, a da su
njihova hapsenja imala za cilj da umire velikosrpsku struju u
vladajucem DPS-u pred kongres ove partije koji je odr
an u
februaru ove godine. Neki analiticari ovdasnje politicke scene,
takodje, ukazuju da uklanjanjem Mislimana kao naroda iz
jugoslovenskog Ustava i uklanjanjem sa politi~ke scene celnika
SDA prakti~no se nema sa kim razgovarati o statusu Sand`aka, i uopste
muslimanskog naroda na prostoru Srbije i Crne Gore. Jer,
njihovim eliminisanjem srspko-crnogorska vlast
sirom je otvorila vrata za definitivno rje{enje ovog pitanja -
po sopstvenom nahodjenju.
Seki RADONCIC