SIRENJE BRESE U ISTORIJI POBJEDNIKA

File: Vuk194.txt 163 retka

Zbog cega Narodna stranka CG insistira na nacionalnom i gradjanskom pomirenju

size: Najjaca opoziciona partija u Crnoj Gori, ponudila Deklaraciju o nacionalnom pomirenju, o kojoj treba da raspravlja i crnogorski parlament, iako ostale partije nijesu naklonjene toj inicjativi. Da li je cilj Narodne stranke da miri zive ili da rehabilituje mrtve - one koji su bili u Drugom svj. ratu na strani cetnika. Vladajuca stranka prebacuje "narodnjacima" sto, ozivljavanjem skoro zaboravljenih rana i podjela, ide na ruku Zapadu "koji bi da nas baci na koljena". Kako namjere Narodne stranke objasnjava njen potpredsjednik Bojovic. Polemika koja se u javnosti vodi povodom ove incijative pokazuje da proslost nije lako upokojiti, a jos teze je prepravljati.

tekst:

Po{to je sporo "osvajala teren", Skup{tina Crne Gore nije stigla da na ~etvorodnevnoj sjednici, odranoj krajem juna i po~etkom jula, do|e do osamnaeste ta~ke dnevnog reda u okviru koje je trebalo raspravljati o Predlogu Deklaracije o nacionalnom i gra|anskom pomirenju i vjerskoj toleranciji, iza kojeg stoji Narodna stranka Crne Gore. Lider "narodnjaka", dr Novak Kilibarda je raspravu, ipak, otvorio na dan po~etka zasjedanja crnogorskog Parlamenta, ali ne na sjednici, ve} na crnogorskom primorju, u Majinama, nadomak Budve, prilikom opijela poginulim cetnicima, koje je li~no drao mitropolit crnogorsko-primorski, Amfilohije.

"U vrijeme kada se u Crnoj Gori odbija Deklaracija o nacionalnom i gra|anskom pomirenju, kad partija na vlasti odbija da prizna da su ~etnici, kao kraljevska vojska u otadbini, bili borci za krst ~asni i slobodu zlatnu i pripadnici antifa{isti~ke koalicije u Drugom svjetskom ratu, potrebno je upozoriti zavedene da ne moe nastupiti duhovno smirenje srpskog naroda dok se borci za kralja i otad`binu smatraju izdajnicima, a komunisti rodoljubnima i oslobodiocima", kazao je dr Kilibarda, nagla{avaju}i da oni nijesu "usmjereni na osvetu, nego na pomirenje i pra{tanje, vo|eni svetom rije~ju Jevan|elja, naukom njegove svetosti srpskog patrijarha Pavla i danono}nom brigom njegovog visokopreosve{tenstva, mitropolita Amfilohija".

Usljedio je o{tar "vanparlamentarni" utuk nepreimenovanih komunista iz SK-PJ u Crnoj Gori. "Politi~ki prostor Narodne stranke, pona{anjem njenog lidera, ina~e komunisti~kog disidenta, sve o~iglednije biva obescascen nastojanjem da se rehabilituju najprljaviji izvr{ioci okupatorske vlasti iz Drugog svjetskog rata", poru~io je prvak crnogorskog ogranka SK-PJ, Ratko Krsmanovi}, dodaju}i da je "van pameti i morala da se krvnik proglasi zrtvom i obrnuto". Uzgred je upozorio da "komunisti i ostali casni gra|ani Crne Gore vi{e ne}e spokojno posmatrati ova nedjela i o~iglednu `elju za osvetom zbog poraza i kukavi~luka kvislin{kih snaga".

Struna je tako zategnuta do krajnjih granica izdr`ljivosti, pa se, umjesto atmosfere popu{tanja, naslu}uje novo glancanje ideolo{kih sjekira. Dodu{e, prijete}i ton ovi iz saop{tenja lidera komuista ne preovla|uju u kriti~kim opservacijama drugih politi~kih partija, ali ni u njima se manjka odlu~nosti.

Vlada Crne Gore je, neposredno prije sjednice Skup{tine CG na kojoj je trebalo da se debatuje o Deklaraciji, ocijenila da nema potrebe ni osnova za dono{enje jednog takvog dokumenta, jer je svrha koja se eli posti}i ve} ostvarena, u cjelini i pojedina~no, republi~kim Ustavom. Sli~an stav imao je i skup{tinski odbor za politi~ki sistem, ~ime seeljelo ista}i da je konceptom gra|anske dr`ave pomirenje ve} izvr{eno, i da ne treba "zabadati trn u zdravu nogu".

Predsjednik Crne Gore i vladaju}e Demokratske partije socijalista, Momir Bulatovi} iskoristio je priliku, govore}i na izbornoj konferenciji DPS Podgorice, da optu`i kako je ponovno vra}anje pri~a o ~etnicima, partizanima i nacionalnom pomirenju, u stvari, manje ili vi{e, svjestan poku{aj navla~enja "na jedno uzasno tlo me|usobnih nesporazuma, podjela, nacionalizma i svega onoga {to se, kroz ove pri~e o bogougodnom nacionalnom pomirenju, ipak, manje ili vi{e jasno vidi".

Predsjednikov prezimenjak, ~lan najueg rukovodstva DPS-a, Predrag Bulatovi} je,, tako|e, zamjerio Narodnoj stranci {to "direktno idu na ruku zapadnim faktorima kojiiele da nas bace na koljena i podijele", decidirano zaklju~uju}i da DPS "ne `eli da mijenja pro{lost niti da joj sudi, a posebno ne}e preure|ivati i prekrajati istoriju koju je priznao svijet".

"Narodnjacka" Deklaracija o nacionalnom i gra|anskom pomirenju nai{la je na kriti~ku rezervisnaost i kod crnogorskih liberala i socijaldemokrata - partija koje tako|e svoju politiku izvode iz tradicija crnogorske ljevice i antifa{izma. U ~lanku objavljenom u glasilu Liberalnog saveza CG, "Liberalu", Narodna stranka se naziva "klasi~nom desni~arskom i nacionalisti~kom partijom", koja je tim opasnija {to "djeluje u neorganizovanoj dravi", a njena ideja o nacionalnom i gra|anskom pomirenju ocjenjuje kao "cetni~ka ujdurma", koju su cak "prepoznali i raspame}eni partizani-poslanici". U pretencioznijim reagovanjima, dodu{e, ni liberali ni socijaldemokrate nijesu negirali emancipatorsku intenciju ideje o pomirenju, ali su apostrofirali da Narodna stranka nije "mirotvorac" koji bi, daanas i ovdje, o tome govorio bez zadnje misli. Otuda i upozorenje potpredsjednika Socijaldemokratske partije CG, Mihaila Vujo{evi}a, da namjera "narodnjaka" nije da miriive ljude, ve} da prevrednuje pro{lost, previ|aju}i, pritom, {ta se u istoriji zaista desilo.

"Demokratija se moe posti}i samo u civilnom dru{tvu, samo sa ohla|enim nacionalnim cijevima. Ovaj rat je po~eo otkopavanjem grobova, a prema njima se samo moemo odnositi sa dunim po{tovanjem ako ih ostavimo na miru. Nekrofilijom se ne gradiivot", veli Vujo{evi}.

Da li je zaista nekrofilija u pitanju ili postoji istinska `elja NSCG da Crna Gora u budu}nosti funkcioni{e kao harmoni~na dru{tvena zajednica? Zbog ~ega je ba{ sada Narodnoj stranci palo na pamet da nagovara Crnogorce na mirenje i slogu, i ne skriva li se iza plemenitog cilja njihova prava namjera - prevrednovanje istorije Drugog svjetskog rata na ovim prostorima, odnosno rehabilitovanje kvislinga? @ele li "narodnjaci" da preko svega pospu "Snjegove, ruzmarin i {a{" kao zalog budu}eg mira i tolerancije ili, pak, ho}e da po~nu da {ire bre{u u svijesti pobjednika, i njihovih krvnih i idejnih potomaka, pa da jednom, u pogodnom momentu, istoriju okrenu za sto osamdeset stepeni?

"Narodna stranka CG je ponudila Deklaraciju o nacionalnom pomirenju rukovode}i se prvenstveno hri{}anskim motivima me|usobnog pra{tanja. Uobli~avanje i trajanje drave, demokratskog poretka i prava izgra|uje se vjekovima, a jedna od glavnih pokreta~kih snaga u tom procesu je narodno pomirenje u vremenu koje slijedi poslije gra|anskih ratova i ideolo{kih podjela. Tamo gdje nema pomirenja, na starim podjelama ra|aju se nove, nastavlja se manihejska borba carstva svjetlosti i mraka, borba crvenih i crnih, bijelih i zelenih, kokarde i petokrake. U takvom trajanju, gdje postoje samo pobjednici i izdajnici, politi~ki neistomi{ljenici nikada ne postiu puni legitimitet, {to zna~i da se zatiru svi putevi koji vode demokratiji, kao idealu politi~kih stremljenja" - rije~i su dr Boidara Bojovi}a, potpredsjednika Narodne stranke CG, kojima seeli objasniti su{tina dokumenta o pomirenju.

"Narodnjaci" su, bez obzira na samohvalu da u njihovim redovima ima veliki broj onih ~iji su preci bili u redovima partizana, nosioci politi~ke svijesti koja svoj antikomunizam naslanja na antikomunizam ~etnika. Tim putem se stie do stava da su ~etnici bili antifa{isti, koji su, zbog pogre{ne taktike i neiskrcavanja saveznika na Balkan, na svoja ple}a natovarili hipoteku izdaje. Narodna stranka, pritom, u pomo} poziva "objektivnu, neidelogizovanu istoriografiju", koja i partizane hvata u ulogama kolaboracionista, ali i jedne i druge u ulogama antifa{isti~kih boraca. To {to su se ~etnici i partizani tukli izme|u sebe - stvar je razli~itih ideolo{kih usmjerenja i ideolo{kih ograni~enja shvatanju patriotizma. Sada bi, sa poluvjekovne distance, "narodnjaci"eljeli da se to prihvati kao neminovnost jednog smutnog vremena i Deklaracijom o nacionalnom pomirenju utisne u kolektivnu svijest gra|ana Crne Gore. Kao partija koja je sebi stavila u zadatak da, uz pomo} Mitropolije crnogorsko-primorske, "obnavlja srpsku svijest u Crnoj Gori", Narodnoj stranci je dodatno stalo do rehabilitacije ~etnika i zbog toga se ~etni{tvo naj~e{}e vezuje za srbovanje u Crnoj Gori. Onog trenutka kada bi se na ~etnika sprao zig izdaje, ra~una se da bi za "obnavljanje srpske svijesti" bilo mnogo vi{e {ansi.

Preliminarna rasprava u Skup{tini Crne Gore, vo|ena krajem marta na Cetinju, kao i naknadna reagovanja na inicijativu NSCG, pokazala su da nije lako upokojiti pro{lost, a da je jo{ tee prepravljati istoriju u momentu kada njene vatre jedne griju, a druge sagorijevaju. Realan je zato strah da insistiranje na nacionalnom pomirenju, koje pretpostavlja vrednosnu nivelaciju u pro{losti sukobljenih pokreta, moe prije da odvede u nove sukobe nego u arkadijske prostore ljubavi i sloge. U Crnoj Gori pogotovo, jer se na staro neprijateljstvo ~etnika i partizana nakalemila nova polarizacija izme|u "sto posto Crnogoraca", na jednoj, i "najboljih Srba", na drugoj strani.

Dusko VUKOVIC AIM Podgorica