OSNOVANA KOORDINACIJA ZA LJUDSKA PRAVA U HRVATSKOJ

Zagreb Jul 1, 1994

AIM, SPLIT, 1.7.1994. Osnivanjem Koordinacije za ljudska prava u Hrvatskoj u Splitu je

  1. lipnja zakljucen trodnevni skup nezavisnih i nevladinih grupa i organizacija za zastitu i promociju ljudskih prava u Hrvatskoj. O tome kako zajednicki raditi na zastiti ljudskih prava razgovarali su predstavnici Dalmatinskog odbora solidarnosti, Dalmatinskog komiteta za ljudska prava iz Splita, Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, Antiratne kampanje Hrvatske-Grupe za direktnu zastitu ljudskih prava i Centra za promociju ljudskih prava iz Zagreba, Gradjanskog odbora za ljudska prava iz Zagreba i Karlovca, Mirovnog pokreta "Suncokret" iz Rijeke te Centralnog biroa za izbjeglice, ljudska prava i prava nacionalnih zajednica Srpskog demokratskog foruma iz Zagreba.

  • S obzirom na sve ono sto se s ljudskim pravima dogadja u Hrvatskoj - kazala je Tanja Tagirov iz Antiratne kampanje i novinarka ARKZIN-a - sastali smo se da bismo vidjeli koji su nam zajednicki problemi. Ustanovili smo da se svi manje-vise susrecemo s istim problemima i da je neophodno da se sto bolje povezemo kako bismo nasom Koordinacijom mogli snaznije utjecati na one koji krse ljudska prava, od drzavnih organa do pojedinaca u poduzecima i drugdje. Istovremeno, kao jaca grupa ljudi mozemo se lakse obratiti medjunarodnim forumima, pa smo odlucili da cemo se uclaniti u neke nezavisne medjunarodne organizacije. Ovdje je bilo razgovora o jednoj od njih, ali s obzirom da smo mi predstavnici pojedinih ogranaka nasih organizacija ne mozemo vec sada donijeti odluku nego cemo to rijesiti u hodu. To je u najkracem poruka naseg skupa.

  • Ovo je pocetak stvaranja jedne Koordinacije - dodala je Mirjana Radakovic, takodjer iz Antiratne kampanje Hrvatske - i jos se ne moze o njoj govoriti detaljnije. Svaki od nas treba o svim pitanjima raspraviti sa clanstvom nasih organizacija. Krajem sedmog mjeseca imat cemo jasniju sliku, pa cemo se tada ponovno okupiti, izdati zajednicko priopcenje za medije i mozda cak organizirati tribinu u jednom od gradova.

Svaka od ovih organizacija za zastitu ljudskih prava ima sve vise prijavljenih slucajeva iz podrucja stambenih odnosa, radnog prava, prognanickog statusa, problema sa drzavljanstvom, zdravstvene zastite i uopce problema pravne (ne)sigurnosti ukljucujuci i pravo na goli zivot i pravo na zastitu privatnosti svakoga pojedinca.

  • Ono sto je zajednicko u svim gradovima - kaze Tanja Tagirov - jest da se vlast uglavnom ne obazire na to sto mi radimo. Na zalost, nasoj vlasti jedini poticaj da sprijeci neko grubo krsenje necijeg prava na bilo sto propisano ustavom i zakonom, jest pritisak iz inozemstva. Tako se mi dovijamo raznim nacinima, pa na kraju ispadnemo tuzibabe vlastite zemlje u inozemstvu.

  • A mi ne pricamo protiv vlastite zemlje - kazat ce Ivan Ozic, predsjednik Dalmatisnkog odbora solidarnosti - nego govorimo o postupcima vlasti. Mi drzimo da je zastita i promidzba ljudskih prava domoljubna duznost svakog gradjanina Hrvatske.

  • I da ovu zemlju - dodaje Tanja Tagirov - voli onaj tko stiti ljudska prava, a ne onaj koji ih krsi. Jedan od ciljeva nase Koordinacije je i da olaksamo pristup sluzbenim medijima, od Hrvatske radio-televizije do pojedinih listova, koji su u principu zatvoreni za pitanja ljudskih prava. Oni se najcesce oglusuju na krsenja ljudskih prava, a ako se ne oglusuju onda to interpretiraju tako da smo neprijatelji mi koji stitimo ta prava, a nisu neprijatelji Hrvatske oni koji krse ljudska prava.

Tonci Majic, predsjednik Dalmatinskog komiteta za ljudska prava informirao je da je ovaj splitski skup telefax porukom podrzao Rijecki demokratski forum, koji je takodjer zainteresiran da udje u Koordinaciju. Njegovi clanovi djeluju od 1991. godine u Puli, Rovinju, Bujama, Opatiji i Pazinu. Isto to vrijedi za porecku organizaciju, pa ce i Istra biti vise ukljucena u ovu asocijaciju.

Osim organiziranja zajednickih akcija i svakodnevne komunikacije, zadatak Koordinacije bit ce i prikupljanje zajednicke dokumentacije i formiranje baze podataka o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj. Po potrebi ce se zajednicki istupati pred hrvatskom i medjunarodnom javnoscu. No, sve to umnogome ovisi i o financijskim sredstvima koje nijedna od spomenutih organizacija nema u izobilju.

Izdrzavamo se - kaze Ivan Ozic - minimalnim donacijama, a najcesce ipak iz vlastitog dzepa.

Kakvo je stanje ljudskih prava u Hrvatskoj, odnosno kakav je doprinos ovih organizacija u njihovoj zastiti, pitali smo njihove predstavnike.

  • Mi ne mozemo - odgovara Tanja Tagirov - odrediti je li se ljudska prava krse sada vise nego prije dvije godine. Nama se iz zagrebacke perspektive cini da se danas krse vise nego u ono ratno doba. Medjutim, nasim ogranicenim djelovanjem, jer su nam takve okolnosti, postizemo da konkretnim ljudima pomazemo u konkretnim slucajevima, od pravnog savjeta do pruzanja ramena za plakanje. A kad pomognete nekim ljudima, i drugi ljudi cuju za vas, pa pomisle da im netko moze pomoci. To je i podizanje svijesti o ljudskim pravima, a na tom edukacijskom mozda smo postigli vise nego na ijednom drugom.

Na kraju, dodajmo da u ovu Koordinaciju nije ukljucen Hrvatski helsinski odbor. Organizacije koje su se udruzile suradjuju s tim Odborom - istakla je Mirjana Radakovic - ali u tom Odboru smatraju da ih pravila njihove organizacije obvezuju na samostalno istupanje.

LJUBICA VUKO