SILAJDZIC KONTRA IZETBEGOVICA, DRUGI PUT

BOSNA U SRCU ILI PO DUZNOSTI?

Na posljednjoj sjednici Glavnog odbora SDA dr Haris Silajdzic istakao kako ce u novoj Vladi Federacije BiH sjediti i Bosnjaci i Bosanci, ali oni koji imaju potrebne kvalitete za takva mjesta. Nedavno je Izetbegovic pred istim skupom inzistirao na podobnima a ne sposobnima za bilo kakve funkcije u drzavi.

AIM, Sarajevo, 2.06.94. "Usli smo u kvalitativno novu fazu", rijeci su dr Harisa Silajdzica na posljednjoj sjednici Glavnog odbora Stranke demokratske akcije. No, ako je BiH i usla u kvalitativno novu fazu, da li to isto vazi i za SDA? Na ovoj sjednici stranke, za razliku od predhodne, izneseni su novi politicki akcenti koji se vise ticu pitanja buducnosti BiH nego li SDA. Bar prema onome sto je do sada prisutno u javnosti.

Tako, na primjer, govoreci o Federaciji dr Silajdzic je ukazao na to da se njenom uspostavom omogucava jedinstven nastup spram srpskog agresivnog fasizma. Federacija po Siladzicu ne znaci daljnju razgradnju BiH "nego otvara mogucnost za reintegraciju ljudi i prostora", dakle tendenciju ka uspostavi cjelovite BiH. Ovi akcenti, svakako realisticni, znace i blago dostupanje od trenda koncepta suvereniteta naroda na jednom dijelu BiH i vracanje na koncept suvereniteta svakog naroda na svim dijelovima BiH. Dalje, kao najbitnije, odstupa li se ovim od formalno-pravne i fakticke podjele, pa i prestanka drzave Bosne i Hercegovine?

U pocetku funkcioniranja Federacije celna mjesta pripadaju predstavnicima dva naroda koji ju i konstituisu. No, za razliku od drugog lidera SAD, Silajdzic ne iskljucuje i ostale Bosance pa kaze: "Prilikom utvrdjivanja personalnog sastava Vlade u obzir ce se uzeti i zastupljenost ostalih naroda koji zive u Federaciji, prije svega Srba". Kroz ovo moglo bi se zakljuciti da Silajdzicu nije stalo do apstraktnog ili konkretnog "bratstva i jedinstva" vec cjelovite drzave BiH. Zbog toga, ocito, istice da svaka licnost koja se predlaze mora biti prihvatljiva i za pripadnike drugog naroda. Dakle, na funkcijama se nece naci ljudi koji su sami sebe diskreditovali, osobe optuzene ili osudjene za ratne zlocine. Ovdje se, pak, ne radi o konceptu podjele na sposobne i podobne koji je zagovarao gospodin Izetbegovic na prosloj sjednici SDA, vec o izvjesnoj podjeli na Bosnjake i Bosance (ovu distinkciju prvi put upotrebljava Silajdzic) bez obzira na stranacku ili politicku pripadnost, odnosno prostorne odrednice. Jednostavno, ljudi se dijele na one koji su za Bosnu i Hercegovinu,rade za nju, i one koji rade protiv interesa BiH. Ovaj koncept, iako prihvacen u pocetku rata kroz Platformu Predsjednistva za djelovanje u ratnim uslovima, kako da se vraca kroz Silajdziceve rijeci na javnu politicku scenu, i sto je vaznije, u politicku strategiju vladajuce stranke.

Dakle, doista smo usli u kvalitativno novu fazu. Jer, za razliku od Izetbegovica koji je na prosloj sjednici SDA izrekao stavove poput onih da je zajednicki zivot laz, da se bosanski borci nikad nisu borili za zajednicki zivot vec za nacionalnu stvar ili da funkcije treba davati postenima (da li odanim za stranacku ili nacionalnu stvar nije bas jasno) a ne sposobnima, dr Silajdzic govori o nekim novim stavovima koji idu za ocuvenjem BiH u njenom multikulturnom, multinacionalnim i multireligijskom bicu. Ako takva opcija, koja racuna na sve ljude bez obzira na nacionalne predznake ali sa Bosnom u srcu, onda su nam i sanse izvjesnije.

Adil Kulenovi