OSTVAREN PRLJAVI CILJ

AIM, SPLIT, 28.04.1994. Posljednji balkanski rat u svojoj prljavstini ima za cilj cistocu

• etnicku. Ako je suditi po Hrvatskoj, kad se taj cilj dostigne nailazi relativni mir. Naime, u toj drzavi su protjerani gotovo svi Hrvati iz podrucja tzv. "Krajine" gdje su se pobunili Srbi. Sada njih oko 250.000 zivi u hotelima i izbjeglickim kampovima u svojoj domovini. Po zakonu spojenih posuda tekao je isti proces i u suprotnom pravcu pa je 162.000 hrvatskih Srba izvan podrucja "Krajine" odselilo u Srbiju, a jos 82.000 ih je otislo u "Krajinu". Sada u Hrvatskoj, na podrucju pod kontrolom vlasti u Zagrebu, zivi oko 200.000 Srba, mahom u velikim urbanim cjelinama.

Bosna i Hercegovina je nacionalno isprepletenija pa je i prljavi cilj etnicke cistoce produciran iz Beograda, a zatim prihvacen i na drugim stranama, bilo moguce ostvariti samo uz vece posljedice. Dok je u Hrvatskoj oko 20.000 ljudi poginulo kao zrtve sulude ideje o etnicki cistim teritorijima, u Bosni i Hercegovini taj broj iznosi preko 200.000. Na podrucju bivse Jugoslavije postoji izreka: "Na kraju se mrtvi broje" i kako kraj nije bas blizu to i ne postoje precizni podaci o zrtvama.

No, UNHCR je u travnju iznio neke pretpostavljene podatke o sadasnjoj etnickoj slici Bosne i Hercegovine koja je bitno drugacija od mirnodopske.

U bihackoj regiji gdje je znatna muslimanska vecina danas zivi tek 1.500 Srba, a prije rata ih je bilo 30.000. Oni su otisli u Bosansku krajinu, ciji je centar Banjaluka, gdje danas zivi 250.000 Srba vise, ali je zato 315.000 Muslimana i 150.000 Hrvata manje nego prije rata. Medju tamosnjim zivljem nekad su Muslimani i Hrvati zajedno cinili 46 posto stanovnistva a danas svega 7 posto! Ostalo je 30.000 Hrvata i 40.000 Muslimana koji su i dalje izlozeni teroru.

U tuzlanskoj regiji koja cesto sluzi za primjer kako-tako odrzanog suzivota danas zivi svega 23.000 Srba, 50.000 manje nego prije rata. Zato je Muslimana gotovo 600.000, a prije rata ih je bilo nesto vise od 300.000. Udvostrucavanje muslimanskog zivlja u tuzlanskoj regiji posljedica je njihova protjerivanja iz istocne Bosne.

U stanovnistvu istocnog dijela BiH prije rata Srbi su cinili polovinu stanovnistva, a Muslimani, njih 261.000, zajedno s 40.000 Hrvata drugu polovinu. Danas Hrvata i Muslimana, ne racunajuci zasticene enklave gdje zivi 115.000 Muslimana, zajedno ima tek 10.000, a 450.000 je Srba - 150.000 vise nego prije rata.

U zapadnoj Hercegovini, Sarajevu i zenickoj regiji danas je gotovo 200.000 Srba manje nego prije rata. Oko Zenice i u Sarajevu muslimansko stanovnistvo je povecano za 200.000, ali je zato u zapadnoj Hercegovini njihov broj - kao izravna posljedica hrvatsko-muslimanskog sukoba - smanjen za 70.000. Danas ih je tamo svega 40.000 za razliku od prijeratnih 110.000.

Posljedica svega je da neka buduca Bosna i Hercegovina sastavljena od washingtonske hrvatsko-muslimanske federacije s jedne strane, te srpske paradrzave s druge strane, ostavlja tek 190.000 ljudi na "pogresnoj" strani linije razgranicenja. To iznosi tek 4,5 posto bosanskohercegovackog stanovnistva.

Usporedbe radi, po Vance-Owenovom planu prekrajanja Bosne i Hercegovine u deset provincija po principu etnicke vecine, zbog etnicke izmijesanosti te drzave, tek 51,6 posto stanovnistva bi zivjelo u etnicki domicilnom kantonu.

Danas su djelitelji Bosne dosli "na svoje". Oni su uspjeli obaviti krvavu podjelu na jedino moguci nacin - strahovitim egzodusom. To je rezultat ideje da se ta zemlja dijeli i da u njoj tri naroda ne mogu zivjeti zajedno. Danas je taj proces pri kraju. Krvnici zemlje Bosne i Hercegovine isporucili su racun - preko 200.000 pginulih i oko tri milijuna prognanih i ostalih bez bez krova nad glavom.

GORAN VEZIC (AIM)