INTERVJU SA HADZI-JAKUPOM SELIMOVSKIM, NEKADASNJIM PRVIM COVJEKOM ISLAMSKE ZAJEDNICE NA PROSTORIMA BIVSE YUGOSLAVOIJE

AIM, Skopje, 21.04.1994

AIM: Da li jis postoji jedinstvo Islamske verske zajednice na prostoru bivse Jugoslavije?

SELIMOVSKI: Proces razgradjivanje bivseg jugoslovenskog prostora ocigledni nije zavrsen. Kakav ce biti kraj zavisi od ukupne situacije - i balkanske i evropske i svjetske ali i od naseg ponasanja na ovim prostorima. Iz tih razloga , sasvim jasno, Islamska verska zajednica ne moze da daje konkretne rezultate, jer sa jedne strane, radi se o razlicitim drzavama i razlicitim drzavnim uredjenjima, a s druge strane, stoji duhovno jedinstvo Muslimana na ovim prostorima. Zato smo mi imali nekoliko sastanak Rijaseta, bas ovde u Skopju, na kojima je donesena odluka o transformaciji sadasnje Islamske zajednice u jednu savremeniju zajednicu gdje ce postojati zajednicki organi, ali koji nece imati vjersku vlast kao sto je sada imaju i gdje ce se uzeti u obzir samostalna drzava a samim tim i samostalne Islamske zajednice u tim drzavama koje bi opet sacinjavale jednu zajednicku asocijaciju islamskih zajednica bivseg JU prostora. Nacrt te transformacije je napravljen i upucen na raspravu u svim Mesihatima na prostoru bivse JU. Javna rasprava je zavrsena. Medjutim, na izvjesnim prostorima nastali su problemi. Sasvim jasno, sto se tice BiH, ne moze se u potpunosti sagledati status i buducnost Islamske zajednice sve dok se ne rijesi ukupno stanje. Izvjesni problemi pojavili su se i u Makedoniji. Pod raznim uticajima i iznutra i izvana, pogotovo kod rukovodstva Islamskih zajednica, postoji odredjena rezerva oko transformacije no, u Makedoniji su u toku aktivnosti oko donosenja lokalnog akta IZ Makedonije i zavisice dosta od toga kakav ce akt biti donesen. Ukoliko se donese akt koji omogucava udruzivanje IZ Makedonije sa drugim dijelovima IZ na prostoru bivse YU onda nece biti problema oko ostvarivanje ideje o transformaciji. Ukoliko se donese akt koji ce ici iskljucivo na lokalno organiziranje dovodi se u pitanje i transformacija zajednice. Drugim rijecima, dok se ne zavrse svi ovi procesi po mesihatima, ostaje i dalje Islamska zajednica Jugoslavije a to jedinstvo odrzava Reis-Ul-Ulema. Sve dok se ja zvanicno nalazim na toj funkciji, ili dok se ne sazove tijelo koje bira najviseg rukovodioca IZ da ukine tu instituciju ili razrjesi tog subjekta, smatra se da egzistira duhovno jedinstvo Islamske zajednice na prostoru bivse Jugoslavije.

AIM: Uvijek ste zastupali ideju o Islamskoj zajednici koja je jedinstvena, nekada na jugoslovenskom, a danas na balkanskom prostoru. Koje prednosti mislite da ima ostvarenje takve ideje?

SELIMOVSKI: Prije svega interes je svake grupe vjernika da bude dio jedne sire zajednice. Drugo, intencije svijeta su da se ljudi medjusobno priblizavaju bez razlike sto se na ovim nasim prostorima desava jedna ocigledna frustracija na svim nivoima, i trece, sto je najbitnije, mi imamo duhovno jedinstvo. Ukoliko postoji nekakav segment, makar na ovim vjerskim fundamentima koji bi povezivao gradjane razlicitih drzava, sa aspekta vere ili religije, to vidim kao mogucnost da se kasnije ostvare i putevi saradnje i na svim drugim nivoima. Jer, kako smo mi poceli, raskidamo veze na politickom, ekonomskom, kulturnom planu, ako se rasturimo i na vjerskom planu, po mom dubokom uvjerenju, takvim maksimalnim zatvaranjem svakog u sebe nema perspektivu bas niti jedna takva, bilo drzavno-politicka zajednica a samim tim unutar tih zajednica ni bilo kakve druge-vjerske, kulturne itd. Znaci, trebalo bi ostvariti mogucnost bar preko nekog segmenta da se otvaraju putevi zblizavanja ljudi i saradnje. Moramo prevazici posljedice nestanka bivse jugoslavenske zajednice na ovakav krvav nacin. Ne bih htio da se stekne utisak da se ja zalazem za obnavljanje jugoslovenske zajednice, niti to, na kraju krajeva, mogu uciniti vjerske zajednice. Medjutim, zalazem se da ljudi bilo gde da zive kontaktiraju medjusobno i da preko tih kontakata otvore granice i da se prevazidju i posljedice tog krvavog rata i u Hrvatskoj a pogotovo u BiH. To je u prilog i BiH jer Bosna ce imati snage i mogucnosti da prevazidje sve ovo jedino tako ako se vrati na platformu da je ona podrucje i multikulturno i multinacionalno i multikonfesionalno i da svi segmenti koji cine jedan takav prostor moraju ravnopravno uci u dalji razvoj takvog prostora.

AIM: Da li mislite da vjerske zajednice nisu imale snage da sprijece politicare i vojnike da urade ono sto su uradili, da li je postojalo mozda odsustvo volje ili su mozda i one postale dio politika nacionalnih zajednica?

SELIMOVSKI: Od svega toga pomalo. Prije svega Jugoslavija je nestala na nacionalnoj karti. Doslo je do nacionalne euforije, u manje vise, svakoj sredini. Pretpostavka je da najvecu krivicu snosi najveca nacija bivse Jugoslavije jer je ona bila najmocnija. Kasnije se ispostavilo da, recimo, i moc koja danas tako silno razara po prostorima bivse YU-to silno oruzje bivse Jugoslavije- da se nalazi u rukama te nacionalisticke platforme najvece nacije. Nijedna vjerska zajednica u svojim programima nije imala suprotstavljene ljudi nego samo zelju da dodje do demokratizaciji drustva, do visepartijskog sistema. Kada su nacionalni faktori poceli preuzimati vlast vjerske zajednice vise nisu imali moc da kontroliraju te pokrete. Drugo, neke vjerske zajednice i nisu pravile bitan napor da sprijece nacionalisticku euforiju kod svojih vjernika pa je cak bilo slucajeva u toku ove 2-3 godine krvavih ratova, da se istaknuti funkcioneri vjerskih zajednica svrstavaju u realizaciji nacionalistickih planova. Stice se utisak da se pojedine vjerske zajednice stavljaju u funkciji odredjenog rezima i politike. No, napori su projavljeni i u Sarajevu i nakon izbijanja rata u BiH, pa i sire. Cak je krajem 1992 godine doslo do odrzavanja zajednickog sastanka vecih vjerskih zajednica bivse Jugoslavije u Cirihu. Tu smo donijeli izvanredna dokumenta. Izmedju ostalog bilo je dgovoreno da vjerske zajednice ne poduzimaju nikakve mjere koje bi iritirale druge, i to bez obzira na opravdanost mjera, jer vrijeme je takvo da bi tim potezim iritirao pripadnike drugih vjerskih zajednica. Ubrzo nakon toga doslo je do postavljanja kamena temeljca pravoslavne crkve u Pristini gradu koji je sa vjerskog aspekta takvog ambijenta da to nije islo u prilog smirivanja nacionalnih strasti nego naprotiv. Ja vjerujem da, ukoliko budemo imali malo vise hrabrosti, snage, volje da se izadje iz ambijenta u kojem vjerske zajednice djeluju - ovo je pogotovo bitno za pravoslavne crkve zato sto su one i nacionalne institucije - da ce biti moguce izvrsiti veliki pritisak na sva politicka vodjstva u smislu trazenja mirnog rjesenja svega.

AIM: Da li je bilo i da li jos ima u IZ i klasicne borbe za vlast?

SELIMOVSKI: Pa, ima toga. Sve do sadasnje reorganizacije, unutar Islamske zajednice, nije bilo vecih gibanja. Medjutim , sada su se pojavile razlicite opcije i razlicita mislenja. U Bosni se, sasvim jasno momentalno koristi situacija iz dva razloga. Prvo, na celo IVZ prvi put je dosao covjek koji nije iz BiH, drugo u Bosni je rat, trece - rat maticnog organa IZ u BiH sa Mesihatom IZ u BiH, odnosno dugo odsustvo predsjednika kojem dugo nije bilo omoguceno da dodje u Sarajevo. Svi ovi faktori odigrali su ulogu tako da je grupa gradjana Sarajeva formirala mislenje da Islamska zajednica nije dovoljno aktivna u istorijski voema teskim momentima za Bosanksu - muslimanski narod, i da svijetu, posebno islamskom ne prenosi sve sto se desava u BiH. Ta grupa je nelegitimnim sredstvima preuzela vodstvo u IZ. S obzirom na okolnosti ( Sarajevo je zatvoren grad) vise je priklonjenih ovoj grupi pa se formira utisak da oni predstavljaju Islamsku zajednicu BiH i to na bazi onoga sto se desava u Sarajevu. Da li ce na kraju ova grupa dobiti i legitimitet, to zavisi od toga kakva ce BiH izaci iz rata.

AIM: Govori se da ste i prije rata bili pod nekom vrstom presije od strane vrhova vlasti u BiH?

SELIMOVSKI:Ne mogu reci da su to bile drzavne vlasti vec subjekti koji u ovim okolnostima imaju moc u BiH. Bilo je zahtjeva da ja smijenim predsjednika Mesihata vjerske zajednice u BiH g-dina Saliha Colakovica. Po Ustavu IVZ Reis-Ul-Ulema ne imenjuje predsjednika Mesihata. Ja sam odbio i necu na to nikada pristati. Onda su odredjeni faktori krenuli drugim putem, van Islamske zajednice. Nama ne smeta to sto se u BiH formira paralelna islamska zajednica ali nam smeta ukoliko ova ima namjeru da se nametne i preuzme prava i obaveze legitimne islamske zajednice. E, tada vec dolazi do sukoba.

AIM: Sta mislite o preimenovanju bosanskohercegovackih Muslimana u Bosnjake?

SELIMOVSKI: Sto se tice IVZ to nije toliko bitno. Medjutim, nacionalno pitanje u BiH je karakteristicno. Trazenje nacionalnog bica gradjana BiH islamske vjeroispovesti uvijek je ispolitizirano. I u periodu kada nisu imali nikakvu formu, tako da kazem, svog nacionalnog bica, najveci broj BiH Muslimana bio je neopredijeljen i samim tim oni su se dokazivali ipak kao nacionalno bice koje trazi vlastiti izraz. Ocigledno je da je i ovaj rat koji se vodi u BiH posljedica toga, to jest politicke opcije da se tim ljudima ne odredi nacionalna kategorija. Istorijski gledano ima dosta argumenata da se BiH Muslimani nazivaju Bosnjacima i to je prirodno. Pojavivice se mozda jedan problem. U pitanju je to sto su se sa nacionalnom kategorijom Muslimana identifikovali mnogu gradjani islamske vjeroispovesti sa govornog podrucja slovenskih jezika na ovim prostorima. Vjerovatno da ce trebati traziti drugu identifikaciju s obzirom da je naziv Bosnjaci vezan za jedan geografski prostor. Ova ideja postojala je u BiH i prije posljednih izbora. Tada se nije puno obracala paznja na to da ne bi doslo do cijepanja nacionalnog bica.

AIM: Zasto ste otisli iz Sarajeva i sta sada radite?

SELIMOVSKI: Iz Sarajeva sam otisao zato sto tamo vise nije bilo sigurno. Zgrada Rijaseta IZ bila je pogodjena a pet nasih ljudi tada je poginulo, vise nas je bilo je ranjeno. Moj stan u Sarajevu potpuno je razrusen. Rijaset je bio izlozen svakodnevnoj pucnjavi. Tri puta sam u toku rata odlazio u Sarajevo. No na zadnoj sjednici Rijaseta, odrzanoj U Skoplju, donesena je odluka da se vise ne vracam tamo dok grad ne bude deblokiran ili dok se ne zavrsi proces transformacije Islamske zajednice. To je jedini razlog sto vise ne idem u Sarajevo. Doduse, da sada odem, ne znam kako bi djelovala ova takozvana separatna Islamska zajednica, dali bi poduzela neke mjere da me sprijeci, da li su eventualno toliko mocni da sprijece moj rad i funkcionisanje - to ne znam. Trenutno obavljam svoju funkciju Reis-Ul-Uleme, pratim transformacije islamskih zajednica. Kao sto sam rekao taj proces u Makedoniji je u toku, a Makedonija je vrlo bitna kao sredisnje podrucje na >Balkanu, kao islamska zajednica sa razvijenim institucijama i dosta kvalitetnim kadrom. Ako se u Makedoniji pozitivno zavrsi transformacija, onda ce verojatno tako biti i unutar IVZ. Ako ne , ja cu se zvanicno povuci sa ove funkcije, a samim tim to ce biti znak da se Islamska zajednica definitivno raspala i da ce svaka zajednica posebno morati traziti za sebe odredjeno resenje. U svakom slucaju, nakon transformacije morace biti odrzani za Reis-Ul-Ulemu novi izbori a ja nemam namjeru da se kandidujem.

Sa G-dinom Selimovskim u Skoplju razgovarala RAJKA STEFANOVSKA