MAKEDONIJA -DRZAVA KOJA NE ZNA BROJ SVOG STANOVNISTVA

Skopje Apr 12, 1994

AIM, Skopje, 12.04.1994

Takoreci, nije bilo nikakvih dilema da ce se rvog aprila 1994-te u republici Makedoniji odrzati popis stanovnistva. I, da ce biti finansiran od strane medjunarodne zajednice. Medjutim ,kako sada stvari stoje, neizvesno je dali ce se popis odrzati prvog juna, kako su glasali dopunska predvidjanja, jer makedonski parlament jos nije doneo zakon o popisu, a razlog za ti su razlicita politika gledista u vezi ove statisticke radnje, za koju se stalno u stampi istice da nije politicka. Druga dilema jeste stav EU da ce projekat, vredan 1,9 miliona ekija (oko dva miliona dolara), finansirati ukoliko se popis bude obavljan dvojezicno - na makedonskom jeziku i na jednom od jezika nacionalnosti koji zive u drzavi. Moze se reci da je stav EU vrlo "tvrd", jer insistira da upitnici budu dvojezicni, a lice koje daje odgovor popisivacima treba da to cini na svom maternjem jeziku.

Znaci li to da EU nece dati obecane pare za izvodjenje popisa na koji je ona najvise insistirala, naravno ukoliko to bude uradjeno prema njenim sugestijama? Nejverovatnije da nece. Makedonski Zavod za statistiku problem uzdize na nivo obaveze drzave prema svojim gradjanima, iako ne pojasnjava odakle ce naci sredstva ukoliko se ne povinuje sugestijama sa strane. Moguce je ipak, da svaka strana zeli poslati odredjene signale, racunajuci na neki moguci kompromis.

Znajuci prilike u Makedoniji, prakticno, tesko da se moze postici kompromis. Ipak, protiv samog popisa nije niko. Buduci da bi se pare obezbedili iz programa "Fare", a ostatak iz Saveta Evrope, popis stanovnistva je za sve zainteresirane strane, a u Makedoniji i za politicke partije, dobrodosao da se konacno kaze koliko ljudi zive i koliko je broj pripadnika pojedinih etnickih grupa. U svakom slucaju, poznato je da najvece dileme postoje oko broja Albanaca u Makedoniji, jer 1991 godine oni su takoreci stopostotno bojkotovali redovni popis, na poziv najvece partije Albanaca u Makedoniji, Partije za demokratski prosperitet (PDP). Poznato je da vladin statisticki zavod tada nije prihvatio zahtev ove partije da samo popisivanje odrazi potpunu ravnopravnost Albanaca. Popis je obavljen, a broj Albanaca je bio proracunat statistickim metodama. Metodama se doslo do brojke od oko 420 hiljada, ili 21 procenat, a ukupan broj stanovnistva drzave je bio proracunat na oko 2,2 miliona ljudi. Medjutim, kao i ranije, tako i danas albanski celnici u Makedoniji tvrde da taj broj iznosi oko 800 hiljada, pa i vise.

Sada se Vlada nasla u nezgodnoj situaciji. Prihvatanje dvojezicnih obrazaca bi znacilo svojevidnu potvrdu sluzbenosti jezika nacionalnosti, sto je u suprotnosti sa makedonskim Ustavom. PDP predlaze resenje - da takva odredba udje u Ustav, sto bi znacilo proguravanje stare ideje. parlamentarne debate oko predloga zakona o popisu su pokazale koliko u stvari nema razumevanje izmedju takozvanog makedonskog i takozvanog albanskog bloka. Da i ne govorimo koliko je u debatama bilo militantnih pretnji.

Najveca makedonska nacionalisticka partija VMRO-DPMNE smatra da popis treba da vazi samo za one koji se nisu popisali 1991, tacnije za Albance, i naravno da popisne liste budu napisane iskljucivo na makedonskom jeziku. Nosioc vladine koalicije, Socijal demokratski savez i partneri Liberali i socijalisti su cuteci ucestvovali u raspravu, dok je PDP imala i previse zamerki na predlog Vlade. tako je debata i donosenje zakona odlagano i niko ne veruje da zakon moze biti izglasan pre 1 juna.

Sigurno je da nadlezni organi i sluzbe moraju organizovano i efikasno prionuti na posao. Jer, Makedonija, posebno sada, u ratnim uslovima na Balkanu, jeste mozda najfrekfentnije podrucje, kroz koju prolazi velik broj Srba, Albanaca, Muslimana i drugih, od kojih se jedan broj i zadrzava. Mozda sve ovo govori da bi se lako dogodilo da popis bude promacen. Mozda je onda bolje da se odrzi na priemr u aprilu iduce godine. Ali ipak popis je i previse neophodan za ovu malu drzavu, koja, prakticno ne zna broj svog stanovnistva, a to je velika smetnja za razvoj drustva u celini. PANTA DZAMBAZOVSKI