KATOLICI U SR JUGOSLAVIJI

Bolje nego sto je bilo ,AIM, Beograd, 25.3.94.

"Postoje pozitivni znaci da bi papa Ivan Pavao Drugi jos ove godine mogao da posjeti Beograd. Posjeta bi imala pozitivne efekte, ne samo za katolike koji se tome veoma raduju, nego i za srpski narod. Ona bi znacila znak postovanja prema tom narodu, zatim priznavanje ovdasnje stvarnosti i solidarnosti sa srpskim narodom u vremenima teskih iskusenja. Ona bi bila doprinos miru i ukidanju embarga, ne samo ekonomskog, nego i medijskog i duhovnog". Ovo je za AIM rekao nadbiskup beogradski, gospodin Franc Perko, komentarisuci sve cesce pominjanje mogucnosti posjete poglavara Rimokatolicke crkve srpskoj prestonici. On dodaje da je prilikom njegovog susreta sa papom, u novembru prosle godine, "sveti otac bio izricit da zeli da posjeti istovremeno Sarajevo,Beograd i Zagreb, kako bi bar malo doprinio smirivanju situacije na ovim prostorima". Nadbiskup Perko se jos uvijek uzdrzava od bilo kakvih odredjenijih procjena o datumu posjete, isticuci da se sada "traze mogucnosti" za dolazak pape i da se obavljaju kontakti, kako sa Srpskom pravoslavnom crkvom, tako i sa vlastima.

U tom kontekstu je i nedavna posjeta Beogradu monsinjora Vincenca Palje, predsjednika laickog katolickog udruzenja "Sant Egidio" iz Rima. On je imao dva susreta sa patrijarhom Pavlom, zatim primio ga je predsjednik Srbije Slobodan Milosevic, a susreo se i sa liderom bosanskohercegovackih Srba, Radovanom Karadzicem na Palama. Nakon svih razgovora izrazio je diskretno "realnu nadu da bi do posjete moglo doci do kraja ove godine. Ostaje i dalje najveca zagonetka kako ce se ponasati SPC, jer bez njenog poziva papa ne bi mogao da dodje u Beograd. Stice se utisak da zvanicne drzavne vlasti imaju mnogo fleksibilniji stav i ,moglo bi se reci, da im je do te posjete stalo,jer bi to znacilo indirektno priznavanje SRJ od strane Vatikana. Istovremeno, u svijetu bi se mogao steci utisak da su vlasti vise za dijalog, od vrha SPC. Inace, u SRJ ima izmedju 500.000 i 550.000 katolika prema crkvenim izvorima. Poslednjih godina bilo je dosta iseljavanja, tako da ni crkvene vlasti ne znaju u ovom trenutku tacan broj vjernika.

Primjera radi; u beogradskoj nadbiskupiji, koja broji l5 zupa i toliko crkava, prije 7 godina bilo je 34.000 katolika, sada ih po crkvenim statistikama ima 8.200, uglavnom starijih osoba. "Atmosfera je bila takva, da nasi vjernici, narocito oni koji imaju porodice, nisu izdrzali. Oni su jednostavno rekli da za njih tu nema mjesta. Pri tome, treba imati u vidu da u Beogradu nema autohtonih katolika. Sve su to ljudi koji su se nekada doselili u ovaj grad. No, ne moze se govoriti o nekakvom progonstvu. Jednostavno je bila takva atmosfera koju ljudi nisu mogli da podnesu". Katolicka crkva u Srbiji i Crnoj Gori organizovana je u sest biskupija i u toku je formiranje Biskupske konferencije na tim prostorima. Vec je napisan Statut koji se nalazi na uobicajenoj ovjeri u Vatikanu. Predpostavlja se da ce cio posao biti zavrsen do kraja ove godine. U crkvenim krugovima isticu da "nemaju nekih novih problema", ukazujuci da su njihovi odnosi sa SPC korektni. Za katolike u SRJ karakteristicno je da svi pripadaju nacionalnim manjinama, bilo da je rijec o Hrvatima, Madjarima ili Albancima. Mnogi od njih trazili su pomoc od beogradske Nadbiskupije, pogotovo oni koji su se iselili u neku od evropskih zemalja, ili u Hrvatsku. Rijec je, prije svega, o izdavanju potvrda da pripadaju Katolickoj crkvi koju su trazile hrvatske vlasti, sto je u crkvenim krugovima tumaceno kao pogresan zahtjev Zagreba. Takvih zahtjeva u poslednje vrijeme ima sve manje,a posao crkvenim licnostima olaksace i Biro Hrvatske Republike u Beogradu. To je razlog vise sto je pocetak normalizacije odnosa Hrvatske i SRJ jednodusno pozdravljen u krugovima Rimokatolicke crkve. Izrazava se nada da ce biti rijeseni brojni imovinsko - pravni problemi, nastali "dobrovoljnim" preseljavanjem stanovnistva. Ono sto posebno interesuje katolicke velikodostojnike u SRJ, jeste nastavak dijaloga sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Pri tome se cesto spominju dosadadasnji susreti patrijarha Pavla sa predsjednikom Biskupske konferencije Hrvatske, kardinalom Franjom Kuharicem. Zainteresovanost se izrazava za " dijalog na svim drugim razinama". Trenutno je veoma aktuelno odrzavanje ekumenskog susreta, koji ce organizovati Teoloski fakultet iz Ljubljane. Prije nekoliko godina dogovoreno je, naime, da teoloski fakulteti u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani organizuju te susrete svake druge godine. Zbog poznate situacije, susret je izostao l992.godine. Uvjerenje da ce ove godine biti odrzan daje nade da se polako pocinju da stabilizuju i medjucrkveni odnosi na sirim prostorima bivse Jugoslavije. Ejub Stitkovac