NOVI LIDER HRVATA U BIH

AIM, ZAGREB, 04.04.1994. Kada je u Livnu na Saboru Hrvatske Republike Herceg-Bosne izabran za predsjednika Predsjednickog vijeca Herceg-Bosne, Kresimir Zubak, iako i do tada malo poznat u hrvatskoj javnosti, nije odmah privukao njenu paznju. Prije svega zato sto je jos uvijek bila zaokupljena Matom Bobanom i njegovom sudbinom. Naime, kako je smjenjivanje Bobana bilo zaogrnuto u formulu zamrzavanja njegove funkcije predsjednika HR Herceg-Bosne i izborom Predsjednickog vijeca kao njegove zamjene dok mu funkcija miruje, mediji i javnost bili su zaokupljeni tumacenjem sto ta vratolomija znaci. Iako je vecini analiticara bilo jasno da se radi o Bobanovom smjenjivanju, ipak nisu mogli do kraja dokuciti da li on ostaje bez ikakvog utjecaja i pozicija u Herceg-Bosni, ili ce ipak iz pozadine i dalje vuci konce, a izostati samo iz pregovora s predstavnicima Muslimana i medjunarodne zajednice. Kada je definitivno postalo jasno da je Boban zapravo izopcen iz hercegbosanske politike, i kada je zavrsio u Zagrebu, gdje radi kao jedan od rukovodilaca Tvornice duhana Zagreb (nedavno se pozalio novinaru da su ga brzo napustili i donedavni suradnici i brojni "prijatelji" ostavivsi ga da osamljen razmislja o svojoj politickoj sudbini), u javnost su se nesto vise pocele probijati i informacije o Kresimiru Zubaku.

U medjuvremenu, Zubak je punim jedrima zaplovio u pregovore s Muslimanima pod medjunarodnim patronatom, prateci kao sjena hrvatskog ministra vanjskih poslova Matu Granica i vodeci predstavnike Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Povremeno dajuci kratke izjave, bez suvisnih rijeci i emocija, smirenog i gotovo uvijek iste boje glasa, s kamenim licem na kojem se ne mogu iscitati emocije, Zubak se uglavnom pojavljivao u ulozi potpisnika sporazuma koje su ubrzano jedan za drugim poceli dogovarati bosanskohercegovacki Hrvati i Muslimani. Kruna svega je bilo, zajedno sa Harisom Silajdzicem, potpisivanje Nacrta ustava buduce hrvatsko-muslimanske federacije u Washingtonu, sto je, takodjer, odradio kao rutinski posao, bez vidljivih emocija i bez velikih rijeci. Maltene, kao da je redovit gost Bijele kuce i americkog predsjednika Clintona.

Iako je u ovom razdoblju najcesce bio na putu, leteci izmedju svjetskih metropola i hercegbosanskih palanki, usput se zadrzavajuci u Zagrebu, uspio je dati i nekoliko intervjua, u kojima je najmanje govorio o sebi, vec je najcesce tumacio sadrzaj sporazuma s Muslimanima, dajuci i ocjene o dotadasnjoj, ali i aktualnoj hrvatskoj politici u Bosni. O njemu osobno, zna se tek da je rodjen u Doboju, 29. studenog 1947. godine, da je po zanimanju pravnik i da je bio predsjednik Viseg suda u Doboju, te pomocnik sekretara Sekretarijata za pravosudje i opcu upravu Bosne i Hercegovine. Po napadu Srba na Usoru, hrvatsku enklavu u srednjoj Bosni u kojoj u toku rata nikada nije doveden u pitanje savez izmedju Hrvata i Muslimana, Zubak napusta Doboj i stupa kao borac u redove Hrvatskog vijeca obrane. U borbama je bio i ranjen, a dogurao je i do duznosti dopredsjednika Hrvatskog vijeca obrane Herceg-Bosne, te ministra pravosudja u njenoj vladi. Zubak nikada nije bio clan Hrvatske demokratske zajednice, sto ne znaci da mu njene politika nije bliska. I sam tumaci da nije clan HDZ-a zbog nespojivosti njegove sudacke funkcije sa stranackom pripadnoscu. O njegovoj obitelji zabiljezeno je tek da je skupa s njim napustila Doboj i da provodi svoje izbjeglicke dane u Sibeniku.

Stavovi Kresimira Zubaka o zbivanjima u Bosni i Hercegovini, te o aktualnom procesu stvaranja hrvatsko-muslimanske federacije na dijelu teritorija BiH gotovo da su identicni onima koje sada zagovara hrvatski predsjednik Tudjman i vladajuca hrvatska politika. I Zubak govori o kontinuitetu hrvatske politike, ukljucujuci u taj kontinuitet i HR Herceg-Bosnu i sadasnji sporazum o kantonalnom uredjenju Bosne i Hercegovine. Kao i Tudjman i Zubak tvrdi da je stvaranje Herceg-Bosne bilo povijesna nuznost: "Da Hrvati nisu imali Herceg-Bosnu, ovakvu kakvu su imali, ne bi sada bili u poziciji da se ravnopravno dogovaraju o Ustavu BiH i da im taj Ustav jamci status konstitutivnog naroda". Zubak, za razliku od drugih hrvatskih politicara, tome dodaje i druge argumente: "Ako nemate drzavnu zajednicu, makar provizornu, ne mozete kontrolirati vojsku. Vojska ne moze postojati bez vlasti, a vojska nam je bila prijeko potrebna. Neku vecer pitao me kardinal Kuharic: 'Zasto ne poduzmete nesto da kaznite one medju vama koji cine ekscese?' To je najbolji dokaz da nam je drzavna vlast bila potrebna. Bez drzavne vlasti nismo mogli kontrolirati vojsku, nismo mogli suzbijati kriminal i sverc". Pritom, iako to najcesce radi uzgred i u jednoj recenici, Zubak ne bjezi ni od toga da javno izjavi: "Ne osporavamo da je i medju nama bilo onih koji su grijesili i koji zasluzuju da zbog svojih pogresaka odgovaraju".

No, pozitivan stav prema Herceg-Bosni ne prijeci Zubaka da smireno zagovara i sadasnje rjesenje: stvaranje hrvatsko- muslimanske federacije. Mada, neprestano i ponavlja da ce Herceg- Bosna funkcionirati sve dok se u cijelosti ne provede sporazum o federaciji, sto je, uostalom, zapisano i u prijelaznim odredbama Ustava koji su prije neki dan u Sarajevu usvojili Hrvati i Bosnjaci. Stovise, Zubak je preuzeo i obavezu da one nezadovoljne u Herceg-Bosni stvaranjem federacije uvjeri da je to u interesu hrvatskog naroda. Odnosno da su ti interesi postivani i zadovoljeni. To za sada, cini se, radi uspjesno. Jasno, uz podrsku iz Hrvatske. Krenuo je Zubak i u objedinjavanje cjelokupne hrvatske politike u Bosni i Hercegovini, pa i onog njenog dijela koji se zadnjih mjeseci otvoreno suprotstavljao politici Herceg-Bosne. Nakon zasjedanja skupstine u Sarajevu na kojoj je proglasena Federacija BiH Zubak je izjavio: "Mislim da smo dosegnuli visok stupanj politickog jedinstva. Dugo nismo medjusobno kontaktirali, no ubuduce cemo cesce razgovarati i izmijeniti misljenje te tako lakse doci do jedinstvenijih stajalista. U prvom redu o tome kako se odnositi prema BiH i kako ostvariti da BiH postane domovina i hrvatskom narodu".

U takvoj Bosni i Hercegovini, Zubak vidi i bosanske Srbe: "Mislim da nije protiv interesa hrvatskog naroda da Srbi, kao jednakopravan partner, udju u federaciju", izjavit ce on u intervjuu zagrebackom "Globusu" prije dvadesetak dana. Upravo je "Globus" nedavno Kresimira Zubaka oznacio kao najvaznijeg zastupnika interesa bosanskohercegovackih Hrvata u plejadi novih kadrova bosanskih Hrvata, vjerskih, politickih i vojnickih vodja, koji nastoje uvjeriti bosanskohercegovacku i svjetsku javnost da se Hrvati zalazu za ocuvanje cjelovite Bosne i Hercegovine. Da je "Globus" u pravu potvrdjuje i kandidiranje Zubaka za prvog predsjednika hrvatsko-muslimanske federacije. Pogotovo sto je nakon pocetne inicijative iz Herceg-Bosne tu kandidaturu prihvatio i visestranacki Klub hrvatskih zastupnika u Skupstini BiH. To, naravno, jos vise ucvrscuje poziciju Kresimira Zubaka i promovira ga u sredisnju politicku figuru bosanskohercegovackih Hrvata.

ZORAN DASKALOVIC