PRIVATNIK KUPUJE POLA SPLITA?

AIM, SPLIT, 03.04.1994. Sinisa Caktas. Ime koje u posljednje vrijeme ne silazi s novinskih stupaca. Tko je taj covjek u jeansu? Kupuje li on "pola Splita"? Je li rijec o promucurnom poduzetniku ili pak peracu prljavog novca? Radi li se o agentu organizirane grupe koja za sebe zeli uzeti najbolje splitske firme ne pitajuci sto kosta? Ili o covjeku koji ima svoju viziju poslovnog uspjeha? Stoje li iza njega pojedini hrvatskih politicari ili oni koji su nakon raspada Jugoslavije postali priznati poslovni ljudi u inozemstvu? Kome smeta Caktas? Ima li kraja njegovoj gospodarskoj imperiji?

Ova i slicna pitanja hit su teme splitskih cakula, a potencirana su ucestalim napisima u tisku. Povod za najnoviju seriju clanaka je krivicna prijava sto ju je Policijska uprava splitsko- dalmatinska podnijela Okruznom drzavnom odvjetnistvu protiv Sinise Caktasa, Ive Cecuka i Ferrija Totha zbog osnovane sumnje da su u postupku pretvorbe splitske mljekare zloupotrebili polozaj i ovlastenja te krivotvorili sluzbene isprave. Sva trojica osumnjicena su da su malverzacijama ostetili to poduzece za najmanje deset milijardi hrvatskih dinara. Na tu prijavu Okruzno drzavno odvjetnistvo dostavilo je Istraznom odjelu Zupanijskog suda u Splitu zahtjev za provodjenjem istrage, a istrazni sudac ce nakon sto uzme iskaze trojice osumnjicenih donijeti odluku ima li osnova za otvaranje istrage ili ne.

Zanimljivo je da se u citavoj prici oko Sinise Caktasa nije oglasio Hrvatski fond za privatizaciju s kojim je on, kao suvlasnik mjesovite tvrtke "Nova" sklopio ugovor o dokapitalizaciji "Mljekare". Stovise, u splitskom uredu tog Fonda kazat ce - mada je centrala u Zagrebu nadlezna za ugovore te vrste - da valja pricekati okoncanje sudskog postupka kako bi se vidjelo je li Caktas cist ili je, doista, malverzant. Kazu, nitko nije kriv dok mu se ne dokaze krivnja.

Caktas je fondu za privatizaciju za 50 posto dionica "Mljekare" platio u nizozemskim guldenima vrijednost od tri milijuna DEM. Fond je njemu, odnosno Ivi Cecuku, koji se na svim dokumentima javlja u ulozi kupca, istovremeno dopustio uplatu od 1,5 milijuna DEM na ime dokapitalizacije poduzeca, a sto nije bilo u skladu s odlukom organa upravljanja tog drustvenog poduzeca o autonomnoj pretvorbi. Tako se Caktas pojavio kao vecinski vlasnik ove tvrtke, ali njegova "Nova Misir" sto je novo ime za "Mljekaru" jos nije registrirana. To ce Ivan Rajcic, predsjednik Trgovackog suda Dalmacije obrazloziti time da je upis u registar stopiran jer dokapitalizacija u poduzecu nije obavljena onako kako zakon nalaze. Ujedno, radnici "Mljekare", mali dionicari predvodjeni Samostalnim i Nezavisnim sindikatom podnose tuzbu radi zastite svojih prava jer je njihov udio u vlasnistvu tako obavljenom dokapitalizacijom pao sa 50 na 40 posto.

Tvrdi se i da je Caktas kupio "Mljekaru" novcem koji ne postoji. Njegova tvrtka "Nova" i "Nova color" uzele su po 750 tisuca maraka kredita od splitske Trgovacko-turisticke banke, koja - prema kazivanju upucenih - nema kreditnog potencijala. Istog dana (14.10.1993.) sa Caktasevih racuna novac je proslijedjen "Mljekari" a s njezinog racuna odmah je vracen u TT banku. Krug je tako zatvoren, a dokapitalizacija obavljena setanjem papira.

No, prica o Sinisi Caktasu ne pocinje s "Mljekarom" niti ce tu zavrsiti. Ovaj 45-godisnji diplomirani inzinjer radio je jedno vrijeme u brodogradilistu kao rukovoditelj jedne kooperantske firme. Potom se otisnuo u svijet gdje se bavio unosnom trgovinom foto-materijalom, da bi zaradjeni novac ulozio u "Astra-Novu", trgovinu bojom i kemijskim proizvodima, te u prodaju golfova.

O njemu se u Splitu proculo kad je kao jedini javnosti poznati od trojice suvlasnika "Nove" ulozio dva milijuna DEM u kupnju poslovnog prostora u Gundulicevoj ulici u Splitu. Taj prostor prije je pripadao "Brodomerkuru", koji ga je navodno ustupio "Lavcevicu" s obzirom da je ta gradjevinska tvrtka gradila "Brodomerkurovu" poslovnu zgradu na Poljickoj cesti. "Nova" potom kupuje "Transped", ali tek kupovinom tvornice boja "Adriacolor" koja mijenja ime u "Nova color" Splicani se pocinju ozbiljnije pitati tko je Sinisa Caktas. Ovaj poduzetnik postao je, naime, stopostotni vlasnik te tvornice tako da je zaposlenima dao gotovinu za njihove upisane dionice. Najavljuje zatim i gradnju nove tvornice boja, te s tim u vezi i vise drugih poslovnih namjera.

"Nova" jos vise pozornosti pobudjuje svojevrenom ponudom za gradnju pontonskog mosta na Maslenickom zdrilu, a ukoliko joj se dadu koncesije za koristenje pontona nudi da ce sama financirati i gradnju novog mosta. U doba lanjskih redukcija elektricne energije u Dalmaciji daje, medju prvima, Hrvatskoj elektroprivredi ponude za nabavku dizel-elektrana. Cini se da je upravo nestasica struje pripomogla Caktasu da udje u "Mljekaru". Prema jednoj objavljenoj prici, to je izgledalo ovako: "Dalmacijacement" odlucuje unajmiti agregate iz Nizozemske posredstvom zastupnika Dragana Stupala i njegove firme DKD-holding. Agregati dolaze u Solin, otplatu preuzima Hrvatska elektroprivreda koja daje nalog Privrednoj banci Zagreb da recenoj nizozemskoj firmi na ime prve rate otplate najma isplati 1. listopada 1993. godine dva milijuna guldena, a tri dana poslije jos milijun guldena. HEP i dalje isplacuje agregate, a naknadno se ispostavlja da je Stupalo vlasnik 50 posto dionica "Nove".

Prema toj prici, nema ni govora da iza svih poslova "Nove" stoji "Rabobank", jedna od najjacih evropskih banaka. Medjutim, Sinisa Caktas u svim novinskim intervjuima ustvrdit ce da su kreditne linije te banke otvorene za sve "Novine" projekte. A da apetiti "Nove" nisu mali potvrdit ce i namjerom da postane vlasnikom poslovnog prostora od oko 250 tisuca cetvornih metara na atraktivnim splitskim lokacijama medju kojima je na prvom mjestu Gradska luka. Stoga "Nova" jedina daje ponudu za kupnju firme "Jadran-ribolov", smjestene u luci, a pokazuje i interes za nedaleko "Dalmacijavino". Najvise prasine, ipak, se dize oko namjere "Nove" da preuzme dionice "Lavcevica" u vlasnistvu Fonda za privatizaciju. Na oglasnim plocama tog izuzetno vrijednog poduzeca cak su osvanule poruke: "Cale, cekamo te", ali su brzo uklonjene. Prodaja "Lavcevica" na Zagrebackoj burzi obustavlja se, ali Caktas se ne predaje ni nakon krivicne prijave protiv njega. Ovih dana oglasom na citavoj novinskoj stranici poziva male dionicare da mu prodaju svoje dionice, a javno izjavljuje da ce "Nova" platiti bilo koju cijenu za "Lavcevica" usprkos raznim spletkama koje vode oni sto stiteci svoje fotelje i interese pokusavaju njega optuziti za malverazacije oko "Mljekare".

Caktas je jedini dao i ponudu za komiski "Neptun", zelja mu je i splitski "Pomgrad", solinski "Autodijelovi" i neke druge tvrtke. Hoce li mu se planovi ostvariti? Hoce li "pola Splita" raditi za "Novu"? Mijenja li Sinisa Caktas gospodarsku sliku Splita na bolje ili na gore? Odgovori se ocekuju s nestrpljenjem.

LJUBICA VUKO