ZASJEDANJE SKUPSTINE BOSNE I HERCEGOVINE

AIM, SARAJEVO, 30.03.1994. Drugog dana zasjedanja Skupstine Republike Bosne i Hercegovine vodjena je rasprava o izvjestaju drzavne delegacije i potpisanim dokumantima u Washingtonu, o prijedlogu ustava federacije te preliminarnom sporazumu buduce ekonomske i vojne suradnje Republike BiH i Republike Hrvatske. U radu Skupstine ucestvovala su 123 zastupnika a puni kvorum iznosi 125 clanova ovog najviseg zakonodavnog tijela BiH. Na pocetku zasjedanja rijeseno je i proceduralno pitanje tko moze ucestvovati u radu Skupstine. Predsjednik Miro Lazovic trazio je glasanje o tome mogu li u sali sjediti ljudi koji nisu pozvani apostrofirajuci potom Jadranka Prlica, trazeci da se objasni u kojem on svojstvu prisustvuje zasjedanju. Zastupnici su izglasali da zasjedanju prisustvuju samo pozvani zastupnici u parlament tako da se Prlic, nimalo veselo, udaljio iz skupstinske sale. Naravno, u sali je ostao, primjerice Sulejman Ugljanin, predsjednik SDA Sandzaka, i ucestvovao u radu parlamenta jer je kao gost dobio uredan poziv BH parlamenta.

Skupstinska rasprava zapocela je diskusijom zastupnika Pere Vasilja (HDZ) koji je istakao da zastupnici hrvatskog i muslimanskog naroda imaju posebnu cast i duznost da usvoje ustav, najtemeljniji dokument za zivot BiH. Mi moramo donijeti rjesenje za sto bolji, civiliziraniji i kulturniji zivot. Nas osnovni cilj je stvaranje dobara za opcu i zajednicku korist. Moral, rad i disciplina moraju biti osnovni principi nasega zivota, istakao je Vasilj. Predsjednik kluba zastupnika HDZ-a Vlado Pandzic slikovito je rekao: "Doslo je proljece, vrijeme obnove i rada, stvaranja buducnosti. Sporazum je potpisivan u vrijeme bajramskih praznika, trebamo ga usvojiti u vrijeme uskrsnjih blagdana i u tome je velika simbolika". Pandzic je istakao i da sporazum upucuje na cjelovitu BiH, na ravnopravnost Hrvata i Bosnjaka u federaciji BiH. Po njemu, washingtonski sporazum je korak naprijed nakon nevoljkog vremena i veliki boljitak hrvatskom i bosnjackom narodu. U ime kluba zastupnika reformista BiH, Sejfudin Tokic je iznio ocjene i stavove o washingtonskom sporazumu, napominjuci da je ovaj dokument prekretnica, odnosno pocetak kraja rata u BiH. Tokic je izrazio punu podrsku pregovarackoj delegaciji, kao i SAD, koje su prednjacile da se srusi koncept etnicke drzave: "Bit ce puno otpora prema ovom sporazumu, ali moram reci da je temelj njegove afirmacije Armija kao visenacionalna oruzana sila". U ime reformista BiH, Tokic je iznio zahtjev da se sudi ratnim zlocincima, ali i onima koji ih pokusavaju spasiti, da se sto ranije zakaze ustavotvorna skupstina i da se izjasni oko teritorija koje nisu u aktivnom domenu BH vlasti, te da se te teritorije proglase okupiranima. Uz to, po Tokicu, BiH nema perspektive ukoliko njena politicka struktura bude jednonacionalna. Boro Bjelobrk govorio je u ime zastupnika SDP-a i takodjer ocijenio da je sporazum korak ka miru, ali da je put do BiH kao medjunarodno priznate zemlje u njenim granicama jos otvoren. Bjelobrk je dao neke primjedbe na Ustav istucuci da je neosnovano predlozen cenzus od 5 posto da bi politicke partije usle u parlament, odnosno 3 posto za kantonalne zakonodavne vlasti. Postavio je pitanje po kojem kriteriju ce biti birani predstavnici Skupstine u kantonima i kako ce se utvrdjivati glasovi za kantonalnu i federativnu skupstinu. Kratak rezime nedavno odrzane skupstine srpskog naroda u BiH iznio je zastupnicima dr. Nikola Kovac, koji je istakao da je ova Skupstina osudila politiku agresije, sve oblike zlocina te agresije, te se izjasnila protiv nacionalnih dioba i istakla da je SDS uzurpirala pravo volje i interese citavog srpskog naroda: "Mi smo za politiku pravednog mira i povjerenja. Nitko ne moze silom narusavati demografsku strukturu jedne zemlje". Zastupnik iz Dervente, Iko Stanic govorio je u ime Posavaca. Stanic je rekao kao je iz Posavine protjerano 160.000 ljudi koji zele da se vrate na svoja ognjista, ne zele napustiti svoj zavicaj. "Zajedno se borimo, Hrvati, Muslimani i Srbi, i to je nasa najveca vrijednost. Cinimo i cinili smo sve da nasa BiH bude cjelovita i demokratska. Mi ne samo da prihvacamo, mi zasluzujemo ovaj sporazum, koji nam jamci povratak i zivot dostojan covjeka", zakljucio je Stanic i zatrazio da Skupstina prethodno utvrdi kriterije za ljude koji ce provoditi sporazum, a to bi, po Stanicu, trebali biti ljudi koji su se od pocetka zalagali za cjelovitu BiH i nisu ucestvovali u sukobu izmedju Hrvata i Bosnjaka.

U ime Liberalne stranke, Rasim Kadic je podrzao sporazum, posebice onaj dio koji je uspostavio primirje, omogucio prolaz humanitarnim konvojima, snizio cijene, uspostavio red. Kadic je istakao da je Washingtonski sporazum - sporazum americkog pritiska a ne kontinuiteta bilo cije politike, narocito ne hrvatske. Kadic je kriticki cijeneci Ustav istakao da je radjen uz rasisticki pristup, te dodao da je Amerika nametnula ustav i Njemackoj i Japanu, ali tek posto je pobijedila fasizam. Ovdje su, pak, fasiste ukljucili u ustav, tvrdi Kadic. Dr. Abdulah Konjicija je pitao da li se moze vjerovati da ce sporazum primijeniti ljudi koji su podstrekivali mrznju i slali ljude u logore. Zato je potrebno, tvrdi Konjicija, izvrsiti diferencijaciju medju zastupnicima oba naroda. On se takodjer zalozio da se teritorije koje ne kontrolira federacija proglase okupiranima, ali i istakao da u demokraciji, kojoj tezi BiH, ne mogu postojati gradjani drugog reda. Po Konjiciji treba se uputiti apel gradjanima srpske nacionalnosti da se prikljuce federaciji, jer, tvrdi on, i Kur'an nalaze da kad neprijatelj ponudi mir taj prijedlog treba biti prihvacen. Marko Prskalo je ispred kluba zastupnika HSS-a rekao da ima mnogo onih kojima Washingtonski sporazum "ne lezi", te da zbog toga treba u narednom periodu mnogo sposobnosti i tolerancije kako bi se on sproveo u djelo. Po Prskalu jedno od meritornih pitanja je i tko ima pravo na ovu drzavu, te ustvrdio da ona mora biti zajednica Bosnjaka, Hrvata i Srba koja ce se bazirati na novim osnovama medju narodima. Edhem Bicakcic, zatupnik SDA, je istakao kako ni na ovoj sjednici Skupstine BiH ne prisustvuju zastupnici Nazif Veledar, koji je upravo pusten iz logora Dretelj i Irfan Ajanovic koji je jos uvijek zatocen u logoru u Banjoj Luci. Bicakcic je prisutnima prenio i pismo Bosnjaka iz Bostona koji upozoravaju da se muslimansko-hrvatskim sporazumom pravi drzava bez granica. Bosnjaci vide opasnost i u konsenzusu kojim Hrvati mogu uzurpirati funkcije u vlasti i uzurpirati prometnice kako su to, po njima, i do sada cinili. Njihov je prijedlog da sadasnji ustav ne treba napustati sve dok se ne obezbjedi i mir sa Srbima. Clan Predsjednistva BiH, Ejup Ganic je u svom obracanju zastupnicima rekao da u prijedlogu ustava bosnjacko-hrvatske federacije postoje izvjesni termini po kojima nije potpuno jasno istaknuto da se niti u jednom momentu u pitanje ne smiju dovoditi legitimitet i suverenitet drzave BiH u njenim medjunarodno priznatim granicama: "Predsjednistvo kao kolektivni sef drzave i Skupstina vec postoje, a Ustavni sud mora eksplicite potvrditi kontinuitet i legitimitet drzave BiH. Ako to na vrijeme ne shvate Hrvati i Bosnjaci mogu biti veliki gubitnici u teritorijalnom smislu. Ustavni sud u kojem sjede ljudi iz sva tri naroda u BiH, svoje misljenje mora dati direktno i jasno, a cini mi se da toga nema". I Mirsad Ceman, donedavni predsjednik SDA, tvrdi da se mora uciniti sve za dobijanje garancija da BiH ostaje jedinstvena drzava. Po njemu, veliko je pitanje sto ce se desiti ako sporazum ne zazivi, i upravo zbog toga za takav sporazum su potrebne velike garancije. Zastupnik iz Tuzle, Haris Redzic, pricao je kako ovaj sporazum u Tuzli funkcionira svo vrijeme rata i poziva srpski narod da se odrekne Karadziceve politike i prikljuci im se.

"Nas Hrvate posebno raduje ovaj historijski sporazum" - rekao je na pocetku svog izlaganja zastupnik Nikola Mandjic (HDZ), i upozorio da ce biti mnogo muka oko potpunog provodjenja sporazuma, ali da je najvaznije strpljenje. "Predstoje nam i teski razgovori sa srpskom stranom, a bilo bi najbolje da se i s njima postigne zajednicko rjesenje", tvrdi Mandjic i dodaje da je upravo zbog toga sada prioritetno teritorijalno razganicavanje federacije i teritorija koje su trenutno pod srpskom kontrolom.

Gost skupa, Sulejman Ugljanin iz sandzackog SDA, apelirao je na prisutne da ne zaborave na pola milijuna Bosnjaka koji zive izvan granica BiH i koji ovu zemlju smatraju svojom domovinom. Nekadasnji popularni pjevac sevdalinki, inace zastupnik SDA, Safet Isovic na to je dodao da briga buduce federacije moraju biti i Hrvati koji ostaju izvan Hrvatske i same federacije. Upozorio je i da funkcije u federaciji ne mogu obavljati ratni zlocinci, ali ni oni, kako kaze. "pripadnici grupa bivseg komunistickog rezima koji su onemogucavali obranu.

Upozoravajuci clanove parlamenta da nose odgovornost onih koji su ih izabrali i koji sada ocekuju mir, dr. Ivo Komsic, clan Predsjednistva BiH, kazao je da se u ovim trenucima mora suzdrzati gorcina i inzistirati na strpljenju svih koji treba da provedu sporazum. Komsic misli da je veoma dobro sto se sporazum bazira na konceptu cjelovitosti BiH, te dodao da je napokon otklonjen strah kod Hrvata da ce biti kao najmanji narod majorizirani u BiH, ali i bojazan Bosnjaka da ce Hrvati odvojiti svoj dio drzave. "Nisam optimista da cemo pridobiti Srbe, ali se nadam da smo svjetskim mocnicima ponudili koncept koji ce prihvatiti i da ce se BiH prosiriti na cijelu svoju teritoriju", konstatirao je Komsic.

U ime Vijeca gradjana srpske nacionalnosti, Predrag Lukac je podnio Skupstini prijedlog amandmana na ustav buduce federacije u kojem se trazi da se u prvom poglavlju kao jedan od konstitutivnih naroda ove drzave navedu i Srbi. Taj prijedlog, kako je obrazlago Lukac, bazira se na Platformi Predsjednistva BiH za djelovanje u ratnim uvjetima gdje stoji da je BiH demokratska drzava svih naroda s punim stupnjem autonomije. Lukac je napomenuo i da je svjestan kako je ovo prvi korak ka konacnom rjesenju ali da on iznosi stav jednog dijela srpskog naroda koji je za "saroliku" BiH cijeg se nijednog dijela ne odrice. Pismo slicne sadrzine bit ce upuceno i Charlesu Redmanu i Vitaliju Curkinu, pa Lukac misli i da se Skupstina BiH treba o tome izjasniti.

Na pitanja koja su tijekom rasprave postavljali zastupnici povodom sporazuma o federaciji i Nacrtu ustava, dr. Kasim Trnka, ministar pravosudja u Vladi BiH je napomenuo da je zadaca Ustavnog suda da napravi mogucnost za stabilan drustveni razvoj i demokratske odnose, a ovaj projekt upravo tome odgovara, uz postivanje politicke realnosti. Na primjedbe da je preforsiran nacionalni kriterij, Trnka veli da to nalaze politicka realnost, pa se u formiranju kantonalnih skupstina mora voditi racuna o srazmjernoj zastupljenosti, ali to ne negira politicki pluralizam i mogucnost razlicitih gledanja unutar jednog naroda, a pluralizam razlicitih stvaova bit ce prisutan i u organima federacije, od skupstine do vlade. Sto se tice izjasnjavanja klubova Bosnjaka i Hrvata u ustavotvornoj skupstini, Trnka je pojasnio da ce svim zastupnicima biti ponudjeno da se izjasne koje su nacije sto ne negira pripadnost politickoj stranci. Ministar pravosudja je pojasnio i paralelizam vlasti na nivou federacije u pocetnom periodu sto ce biti neophodno da ocuva medjunarodno- pravni subjektivitet BiH. Na primjedbe o kvoti od pet posto osvojenih glasova na izborima za ulazak u parlament, Trnka je odgovorio da je taj procenat uzet na sugestiju americkih ucesnika u pregovorima, uz obrazlozenje da je u pocetku potrebno izgraditi stabilan sistem u drzavi. O amandmanu koji je ponudilo Vijece gradjana srpske nacionalnosti, Trnka je rekao da je sporazum tek prva faza rjesavanja krize u BiH i da ce se u narednoj etapi traziti rjesenje i za srpski narod. Zavisno od toga da li ce Srbi uci u federaciju ili uniju ovisit ce i njihov status u njima. Ne bi bilo logicno donijeti odluku prije konacnog izjasnjavanja srpske strane, veli Trnki.

Nakon dvodnevne skupstinske rasprave i istupa vise od 30 zastupnika i gostiju, usvojen je izvjestaj drzavne delegacije o potpisanim dokumentima u Washingtonu i daljnjim zadacima mirovnih pregovora, te ekspoze premijera Harisa Silajdzica. Zastupnici su ratificirali i Zakon o prihvatanju prijedloga ustava federacije i preliminarnog sporazuma buduce ekonomske i vojne suradnje Republike BiH i Republike Hrvatske. Izglasan je i Zakon o ratifikaciji preliminarnog sporazuma o konfederaciji BiH i Hrvatske a prihvacen je i aranzman slobodnog prolaska preko teritorija opcine Neum, te slobodnog pristupa luci Ploce. Donoseci odluku o daljnjem radu Skupstine, zastupnici su jednoglasno vratili ingerencije Skupstini koje joj pripadaju po Ustavu, a koje je pocetkom rata preuzelo Predsjednistvo zbog ratnog djelovanja. Preporuceno je i da ratna predsjednistva u skupstinama opcina omoguce funkcioniranje opcinskih skupstina na slobodnim teritorijama gdje je to moguce.

Za naredni dan ostavljeno je usvajanje ustavnog zakona o dopuni Ustava BiH. Ovaj vazan akt koji promovira ustavotvornu skupstinu cine kopcu s postojecim Ustavom BiH a njime ce se regulisati unutarnja struktura teritorija s vecinskim bosnjackim i hrvatskim narodom.

DRAZENA PERANIC