MAKEDONSKO DUGO TOPLO LETO

AIM, Skopje, 14.03.1994

Mjesec dana nakon sto je Grcka jednostrano uvela trgovinsku blokadu prema Makedoniji malo je pokazatelja koji bi, eventualno, naveli na pomisao da se stanje moze u skorije vrijeme promijeniti na bolje. Naprotiv. Grcka je u medjuvremenu, kako se i oeckivalo, podnijela gomilu prijekora (uz ostalo i od SAD i iz Evropske Unije), ali kako to obisno biva vrijeme cini svoje ( bura kritika polako prelazi u bonacu a blokada ostaje). Posrednik Ujedinjenih nacija u pregovorima o grcko'makedonskom sporu Sajrus Vens nije ni mogao bilo sta drugo reci osim da "nema znacajnijih promjena" nakon sto je u Zenevi pokusao sa ministrima inostranih poslova dviju zemalja ugovoriti nastavak pregovora koji su prekinuti jos u novembru prosle godine. Blokada je Makedoniju navela da jos jednom od Ujedinjenih nacija zatrazi da joj se, slicno kao i Bugarskoj, kroz Saveznu Republiku Jugoslaviju omoguci saobracajni koridor. Time bi se, procjene su, unekoliko olaksala saobracajna izolovanost ovdasnje privrede koju mebargo cini izuzetno zavisnom. Uopste jos uvijek niko preciyno i u svim sferama nije egzaktno sagledao kolike su dosadasnje stete od zatvaranja juzne granice. No, potraje li blokada nema sumnje da bi ser "minusi" mogli mjeriti stitinama miliona dolara. To moze znaciti i prakticno kolaps ovdasnje industrije koja je i bez blokade suocena sa velikim brigama. Socijalne tenzije rastu, nekoliko strajkova pred parlamentom ozbiljno su upozorenje vladi da njen program stabilizacije ne podnose svi podjednako i da je za njegov uspjeh nuzno osigurati socijalnu sigurnost za one koji ostaju bez posla. Strajkacima ocito u ovom casu mnogo ne znace najave da bi se za samo sest mjeseci kapitalom (interesenti su u Turskoj) od oko 200 miliona dolara moglo doci do otvaranja zeljeznickog saobracaja izmedju Skoplja, Sofije i Istambula. Iste centre, ali iz pravca luke Drac u Albaniji trebalo bi da povezu i savremeni putevi. Sve bi to, tvrdi se u ovdasnjim krugovima vlasti, moglo preduprediti uslovljavanja i pristiske Grcke koji se ne isklucuju ni ubuduce. Dodje li do realizacije ovih projekata i Atina bi mogla doci u poziciju izolovane zemlje u svakom trenutku kada bi se odlucila povuci potez poput ovoga koji je jos na snazi.

Jasno je da Makedonija sa svoje strane mora traziti ukidanje trgovinske blokade kao jedini uslov za nastavak razgovora dok Grcka istrajava na uslovima za razgovor (promjena ustava i simbola). Na toj ravni i ne treba cuditi pesimisticka izjava SAjrusa Vensa u Zenevi. Zanimljivo je medjutim da je odmah nakon Zeneve Stejt deparment objelodanio da u Makedoniju ipak salje novih 200 vojnika i tako pojacava jedinice UNPROFOR-a na ovim prostorima. Isuvise bi bilo jednostavno tu odluku povezati samo sa potrebom izmjestanja dijela nordijskih jedinica u Bosnu. Jedan broj analiticara makedonskih prilika cijeni da Amerika vrlo dobro osjeca puls na ovom prostoru i da jacanjem svog prisustva snazno upozorava da se "pozar" u ovom dijelu Evrope nece dozvoliti. Ima indicija da su upozorenja takvog sadfrzaja urucena kako okruzenju Makedonije tako i unutar zemlje. Americka spremnost da se jos vise angazuje u okviru snaga Ujedinjenih nacija kako bi se "sprijecilo eventualno sirenja sukoba na Balkanu", stiglo je nedugo nakon ponude ministra inostranih poslova Rusije Andreja Kozirjeva da ta zemlja posreduje u sporu Grke i Makedonije. To opet moze znaciti da se dvije velesile ipak nadmecu za uticaj u ovom dijelu Balkana koji, iako ni jedni ni drugi to nece priznati, u ekonomskom pa i strateskom smislu predstvalja vrlo vaznu tacku u vizurama tvoraca novog poretka.

Neminovno sadasnje stanje u i oko Makedonije bitno ce odrediti njenu blisku buducnost. Posredno i neposredno to se u prvom redu odnosi na ocekivane izbore u novembru ove godine. Iako je jos isuvise rano donositi bilo kakve zakljucke ovdje je biracko tijelo sondirano u nekoliko navrata. najsnazniji je dojam da su biraci listom neopredijeljeni i da jos ne mogu da se odrede kako glasati. Njih je cak 50 procenata.

U medjuvremenu setrdesetak novih partija najavljuje trku za vlast na novembarskim izborima. Problem je u tome sto makedonski parlament jos uvijek nije donio paket izbornih zakona. zato se u sali ovdasnji izbori i najavljuju kao klasicna atketska trka jer malo je onih koji veruju da ce izborni zakoni biti doneseni lako s obzirom na efikasnost poslanika do sada. Doda li se tome i popis stanovnistva, previranja unutar sada najjacih politickih partija i globalno vrlo konfuznu situaciju na Balkanu uopste, Makedoniju po svemu sudeci ceka dugo toplo leto. RAJKA STEFANOVSKA