NEMA POVRATKA NA STARO

Intervju s Anri Zakulenom, ambasadorom Republike Francuske u Republici Bosni i Hercegovini

AIM, SARAJEVO, 05.03.1994.

AIM: Gospodine ambasadore, u tijeku je mjesec ramazana, najvecih muslimanskih blagdana i zeljeli ste da pocnemo razgovor o toj prigodi i Vasim zeljama.

Zakulen: Da, ja sam i sam veliki vjernik, jedne druge vjere, ali bas kao vjernik zelim da iskazem svoje puno uvazavanje islama te cestitam svim vjernicima ramazanske praznike.

AIM: U Sarajevu je upravo zavrsen "Tjedan francuskog filma", sto pokazuje da se mozda moze ocekivati i jedno mirno i normalno razdoblje u ovom gradu.

Zakulen: Taj je festival bila prilika za svojevrsnu opkladu. Znate, kad bi se kod nas u Francuskoj desila neka nesreca, kao sto se kod vas ovdje desava ovaj strasni rat, uvijek bi postojale sumnje da se ista drugo, pozitivno, vise moze desiti. Ovdje u Sarajevu sam, naprotiv, vidio jednu zelju, volju da se zivi normalno cak i kad padaju granate, kad vam se sve ovo desava. To je na mene ostavilo veliki dojam, ta zelja i volja da se nastavi zivjeti. Zbog toga zelim da iskazem svoje divljenje svim ljudima koji zive u Sarajevu.

AIM: Cini se kako se od pocetka ove godine, negdje nakon novogodisnjeg posjeta g. Giscarda D'Estainga koji je u Sarajevu potvrdio mogucnost zajednickog zivljenja svih nacija, francuska politika prema BiH aktivirala i u izvjesnoj mjeri promijenila.

Zakulen: I da i ne. Da, u smislu impresija g. D'Esteinga, kao predsjednika komisije za inozemne poslove francuskog parlamenta, koji je nakon povratka iz Sarajeva govorio i pisao kako ovdje zive zajedno i Srbi i Hrvati i Muslimani. No, nije tocno da je nakon njegova posjeta Sarajevu poceo veci angazman Francuske prema BiH. On je poceo mnogo ranije, kada je g. Juppe sacinio plan koji se prvo zvao "plan Juppe" a kada je bio prihvacen od Njemacke to je onda bio "Juppe-Kinkel plan". Taj plan je zapravo vrlo vazan jer se s pocetka rata pozicije Francuske i Njemacke nisu slagale. Mi smo bili optuzivani da, zbog jednog tradicionalnog prijateljstva Francuske i Srbije, podrzavamo Srbiju, sto de facto nije bila istina. S druge strane, svi su govorili kako Njemacka podrzava Hrvatsku jer su je prvi priznali. Dakle, u pocetku su bili razni vidovi onoga sto se desava u BiH. Nakon dugih razgovora Francuske i Njemacke "plan Juppe-Kinkel" je prvi znak zajednicke politike. Vidite, prvi svjetski rat je poceo ovdje na mostu na Miljacki, a zatim se igrom saveznistva svaka zemlja u Evropi stavila na stranu Srbije ili austrougarske, a taj rat je zavrsio kao rat izmedju Francuske i Njemacke. Ovaj put rat na Balkanu, sto je vrlo vazno, Francuska i Njemacka zajedno pokusavaju da solviraju taj rat. Ne mogu Srbi, ili netko drugi, da igraju s Francuskom protiv Njemacke ili obrnuto. Uostalom, nas plan su prihvatile zemlje Evropske zajednice kao svoj a za sadasnju pojavu Amerike u be-ha ratu su vazni njihovi razlozi za to, kao sto su nasa vidjenja bila nama presudna.

AIM: Koji su Francuski interesi u BiH?

Zakulen: Mi BiH smatramo kao evropsku zemlju, i kada se u nekoj evropskoj zemlji desi nesreca to su lose okolnosti i za nas. Zbog toga smo od pocetka imali veliku zainteresiranost za sve sto se ovdje dogadja. Mozda cak i zvog pomenutog prijateljstva Francuza i Srba nasa je paznja velika za sve ljude koji zive na ovom dijelu Evrope. Sadasnje zblizavanje nasih odnosa sa SAD rezultiralo je rjesenjem NATO-a da Srbima stavi ultimatum iza kojeg bi Sarajevo moglo zivjeti bez oruzja, bez svakodnevnog iscekivanja granata.

AIM: No, da li je moguce da Sarajevo normalno zivi ukoliko se ne nadje rjesenje i za cijelu BiH?

Zakulen: Mislim da sada u Sarajevu moze da pocne jedna sasvim nova dinamika rata u BiH. Sada treba traziti najbrze moguce rjesenje i za ostatak BiH, i nakon Sarajeva mislim da smo blizi soluciji. No, smisao inicijative g Juppea je da to nece biti vojno rjesenje. Naravno, moze se traziti i takvo sto, ali pitanje je uz kolike nove zrtve, novu bol i patnju cak i ovdje u Sarajevu.

AIM: U Sarajevu su nedavno bili i francuski ministri g. Leotard i g. Juppe. Koji je cilj njihove posjete i kakav je odnos prema bosanskoj ali i drugim stranama u BiH ratu?

Zakulen: G. Leotard, kao ministar odbrane Francuske, imao je iskljucivo zadatak da posjeti francuske vojnike u sklopu snaga UN u Sarajevu. Cilj gospodina Juppea je sasma drukciji. On je dosao da vidi vaseg predsjednika Izetbegovica i clanove vlade, da s njima razgovara i iznese im nas pogled na ultimatum, na njegov smisao ali i da saslusa kakva je vizija g. Izetbegovica i bosanske vlade. Razgovori su bili veoma otvoreni, g. Juppe je rekao da ultimatum ne znaci da smo mi za rat vec da je to samo jedna faza koja potom otvara i druge politicke poteze za iznalazenje mira u BiH. On je zapravo iznijeo nasu poziciju zapadnjaka, sto ne znaci samo poziciju Evrope nego i SAD, koja je jedinstvena. Ranije mozda i jeste bilo razlika izmedju stajalista evropskih zemalja i SAD ali su one sad priblizene i zajednicke.

AIM: Otvaranje Sarajeva, dakle, po Vama znaci smirivanje rata u cijeloj BiH. Kako bosanska strana moze imati garancije da otvaranje Sarajeva nece imati za posljedicu razbuktavanje sukoba u drugim dijelovima BiH?

Zakulen: Oh, pa ja nisam gospodja Solej (poznata prorocica u Francuskoj, op. a.). Ali mislim da ce, ipak, primjer Sarajeva i mir u Sarajevu utjecati na ostatak BiH.

AIM: Gospodin Izetbegovic je trazio pravedan mir, a to vjerojatno nesto podrazumijeva. Sto je po Vama pravedan mir za BiH?

Zakulen: G. Juppe je trazio od g. Izetbegovica da mu kaze sto zeli tocno za BiH. To je nama vrlo vazno jer smo do sada stalno imali impresiju da od pregovora do pregovora stalno mijenja stavove. Sada imamo jasniji uvid u ono sto trazi Bosna i Hercegovina.

AIM: A sto trazi Bosna i Hercegovina?

Zakulen: Pa znate vi to!

AIM: Ne, naprotiv nije mi poznato.

Zakulen: Trazi drzavu uz uvjete - 33,3 posto teritorija, izlaz na more i izlaz na Savu kod Brckog, te povratak nekih krajeva koji su bili prije rata s vecinskim muslimanskim stanovnistvom. Ovi su se uvjeti do sada vrlo cesto mijenjali, pa je za nas bilo tesko razumjeti u potpunosti vasu poziciju. S onim sto je receno g Juppeu, sada je mnogo jasnije. Da rezimiram, ovdje se zeli stvoriti drzava koja bi mogla normalno zivjeti.

AIM: Znaci li to odustajanje od BiH kao drzave u medjunarodno priznatim granicama?

Zakulen: Mislim da je ovo sto je g. Juppe rekao nakon sastanka vrlo jasno. Mi ne mozemo promijeniti situaciju. Zapadne zemlje nece poslati stotine tisuca svojih vojnika da bi se vratila situacija kakva je bila prije rata. Ono sto mi sada zelimo jeste da pregovorima nadjemo rjesenje da Bosna zivi i ima svoju malu bosansku drzavu. Necemo dakle slati vojnike da vrate sve na staro ali cemo pomoci da se daju garancije za sva dosadasnja rjesenja, odnosno oko njihovog sprovodjenja, kao i da se stvori drzava koja moze opstati. Znaci ako Srbi povlace svoje tesko oruzje, mi znamo da vi imate malo takvog oruzja, ali bosanska strana ne treba da se koristi situacijom i zauzima te polozaje da bi promijenila tijek stvari. G. Juppe je naglasio da se i BiH mora podvrgnuti klauzulama ultimatuma. Moram reci, da je g. Izetbegovic potvrdno odgovorio da ce svakako u potpunosti provesti klauzule koje se nalaze u ultimatumu.

AIM: Gospodine ambasadore, nama se cini da je ovo na neki nacin "Pirova pobjeda" jer se s takvim rjesenjem legalizira ono zbog cega je 200.000 ljudi do sada mrtvo. Jer, ukoliko ce ostati bez svojih domova na tisuce Bosanaca i Hercegovaca, odnosno bez svojih osnovnih ljudskih prava, to ce biti dugorocan razlog za nove sukobe, pa i terorizam.

Zakulen: Ponavljam sto je g. Juppe rekao: nema povratka na bivsu situaciju. I sami znate da je vasa vlada sama potpisala i prihvatila rjesenje iz avgusta 1993. godine o uniji republika u BiH. Mi sada samo mozemo vrsiti pritisak na one koji to ne zele ispostovati, kao sto ce nam biti i vrlo vazno ono sto je bosanska strana trazila kao uvjete za svoju drzavu.

AIM: No, na pocetku naseg razgovora potvrdili ste kako je g Giscard D'Estaing sam uocio i ubjedjivao francusku javnost kako je moguce naci formulu zajednickog zivota u BiH. Sada govorite o rjesenju koje je tome suprotno i koje legalizira etnicka ciscenja, odnosno forsira ga i za buduca desavanja.

Zakulen: Ja ne mislim tako, mozda vi mislite na neke rejone BiH gdje je bilo etnickog ciscenja, sto razumijem. Ja veoma mnogo i sam vjerujem i cijenim vrlinu onih koji vjeruju u jednu multikulturnu i multietnicku Bosnu, i ne vjerujem da je sve sto se dogodilo nepopravljivo. Mislim da BiH ovdje, koja ce biti multikulturna, multietnicka i multikonfesionalna, moze imati ogromnog utjecaja na ostatak BiH. Ja nisam siguran da svi stanovnici koji zive u tzv. Republici Srpskoj ili "bobanistanu" opravdavaju etnicka ciscenja i odobravaju ih. Bio sam u Mostaru prosle godine i susreo se s Hrvatima koji su protiv toga i stitili su u svojim domovima Muslimane. Ne vjerujem dakle da su svi ljudi losi ali vjerujem da jedna demokratska Bosna ovdje moze da predstavlja ognjiste koje ce da zraci i na ostale dijelove sadasnje BiH.

AIM: No, bez obzira na to, rjesenje o kojem govorite znaci negaciju vec medjunarodno priznatih granica BiH.

Zakulen: Ne, mi jos uvijek govorimo i pristalice smo rjesenja u Zenevi koje govori o uniji bosanskohercegovackih republika. Kakva ce buducnost biti, to ne znam. Tvrdim da se jos govori o medjunarodno priznatim granicama BiH.

ADIL KULENOVIC