ODNOSI BEOGRADA I ANAKARE

,AIM, Beograd, 26.2. Kljuc odnosa iymedju Turske i SR Jugoslavije lezi u zavrsetku rata u Bosni i Herecegovini. Bez toga je tesko i pomisljati na normalizaciju tih odnosa. Toga su svjesne i jedna i druga strana.

Ono sto ne mogu da premoste politicari, mozda moze obican covjek. Prema slobodnim procjenama, svake semdice oko 10 hiljada gradjana iz skracene Jugoslavije odlazi u soping u Ankaru ili Istanbul. Vecina tvrdi da ih tamosnji trgovci docekuju vepoma dobro, jer "niko nikoga ne pita odakle je, vec sta ce da kupi".

Sto se, pak, tice politickih odnosa dviju zemalja, treba podsjetiti da se Tusrka do pocetka rata svesrdno zalagala za ocuvanje jedinstvene Jugoslavije. U Ankari su i tada i sada smatrali da je bivsa Jugolavija najbolje rjesenje za sve jugoslovenske narode. Kada su kola posla nizbrdo, Turska je stala uz muslimansku stranu u ratiu u BiH, proglasivsi Srbiju i Crnu Goru agresorima. U srpskim sredstvima informisanja ta zemlja je cesto satanizovana i mnogog je pisano o njenim pretenzijama na Balkanu. Citirane su izjave bivseg premijera Turske Turguta Ozala "da ce njegova zemlja prosiriti svoj uticaj od Kine do Jadrana". Istovremeno, turska stampa je objavljivala svoje cinjenicve o Beogradu, pa se moze reci da se vec dvije godine vodi pravi tursko-srspki medijski rat.

Karakteristiicno je, medjutim, da turska stampa niej upucivala zestoke kritike Srbima kao narodu, vec vodecim politicarima koje proziva kao krivce za izbijanje rata i svekolike krize koja prati ove tragicne dogadjaje.

Otpravnik poslova turske ambasade u Beogradu, dospodin Hasan Ajgun (Hasan Aygun) za AIM kaze: " Uprkos svemu, ostavili smo otvorenim sve kanale za komunikaciju. Uopsteno govoreci, nemamo nikakvih problema sa srpskim narodom, vec sa beogradskom politikom koja ovu krizu podgrijava. Nije tacno da Srbija i Crna Gora nemaju nikakve veze sa ovim ratom. Siguran sam da bi se rat zavrsio prije 21 mjesec, da Srbija i Crna Gora nisu pomagale Srbe u BiH.

Pokusali smo da stavimo do znanja jugoslovenskoj strani da nesto ucini kako bi se naslo rijesenje krize. Ona to moze da ucini, ako hoce. Pri tome, treba imati u vidu da i Tusrska trpi zbog ove krize, jer joj je presijecen tranzit prema zapadnoj Evropi.

Mi podrzavamo svako rjesenje koje jeprihvatljivo za bosansku vladu. Apelujemo na srpski narod da pomogne da se nadje rjesenje u ovom regionu. Ako se to uspije, nece biti nikakvih problema na relaciji Beograd- Ankara " - kaze Ajgun.

Da komunikacije nisu prekinute, svjedoci i nedavna posjeta zamjenika sefa jugoslovenske diplomatije Zivorada Jovanovica Ankari (februar 1994. ). Istina, o ovoj posjeti data je samo stura informacija iz koje se ne mogu saznati pojedinosti, ali ona sama po sebi znaci vec nesto.

Po onome sto se zna, i Turskoj i Srbiji je tsalo da medjusobne odnose normalizuju sto je moguce prije. Turska se smatra regionalnom silom, a srspki predsjednik Milosevic je svoju drzavu proglasio najjacom na Balkanu. Bilo bi, u najmanju ruku, veoma nezdravo da dvije regionalne sile ne odrzavaju bar minimalne medjusobne odnose.

Turskoj se, uoci izbijanja rata na prostorima bivse Jugoslavije, pridavao veliki znacaj u Beogradu. O tome svjedoci i Miloseviceva posjeta Turskoj 1991. godine, i mnoge rijeci pohvale koje su se tada mogle cuti. Milosevic nije nikakav izuzetak jer, Tursku su posjetili i hrvatski predsjednik Tudjman, predsjednik Makedonije Gligorov, a bosanski predsjednik Izetbegovic se u Turskoj osjeca kao kod kuce.

U svakom slucaju, odnosi izmedju Ankare i Beograda zavisice od razvoja dogadjaja na prostorima bivse Jugoslavije, pa i na Balkanu. Uocljivo je da u okviru ultimatuma NATO pakta Srbima u BiH, turski avioni su imali zadatak jedino da brane bosanski vazdusni prostor. Dakle, nisu imali za cilj bilo kakve napade, sto se moze povezati sa preosjetljivoscu srspko-turskih odnosa i "njihovom istorisjkom dimenzijom".

Cini se da ce ta opreznost imati svoje puno znacenje u buducim odnosima Beograda i Ankare.

U tursko-srspke odnose umjesala se na svoj nacin i Makedonija, koja ima posebne odnose sa Ankarom. Srbija na to gleda sa velikim podozrenjem. Zatvoreni krug medjudrzavnih odnosa najzanacajnijih zemalja na Balkanu, zatvara Grcka kao "pravoslavni prijatelj Srbije". Bolji poznavaoci tvrde da bi se zasutavljanjem rata u BiH rjesili svi problemi: Turska ne bi imala potrebu da toliko javno podrzava bosansku vladu u Sarajevu, a Grcka da stiti" srpske pravoslavne prijatelje". Tako bi bila uklonjena i najveca smetnja u odnosima izmedju Beograda i Ankare.

EJUB STITKOVAC