SLABA GRCKA PROCENA

AIM, Skopje, 20.02.1994

Vec prvi dan nakon sto je Grcka zavela trgovinski embrago prema Makedoniji, na benzinskim pumpama u Skopje formirali su se redovi za gorivo. Da li je to signal koji ponovo upozorava na najranjiviju tacku Makedonije u slucaju da blokada juzne granice potraje duze vremena? U isto vrijeme vlasti upucuju obavijest da su rezerve nafte u zemlji dovoljne za 3-4 mjeseca cime se nema sumnje , pokusava ublaziti sasvim izvjesna "naftna nervoza" potrosaca i stokovanje goriva za buduce "sisne dane". U pojavnom smislu to bi bili prvi vidljivi efekti odluke grcke vlade da do daljnjega u oba pravca iz solunske luke zaustavi trgovinu sa Makedonijom. Tome valja dodati svakako i zatvaranje grckog konzulata u Skopju sto u prakticnom smislu znaci da se juzna granica gotovo hermeticki zatvara ( ako ne mozete dobiti vizu onda ne mozete ni putovati=.

Mnostvo je spekulacija o tome zasto Grcka bas u ovom trenutku svog sjevernog susjeda ponovo pokusava baciti na koljena. Po nekim procjenama rijec je prije svega o novom pritisku Papandreua na Gligorova da napravi "nuzne" ustupke ( promjena znamenja i ustava) kako bi Grcka iz tih, za nju povoljnijih, pozicija mogla da nastavi "zamrznute" pregovore sa Skopjem. Ne treba zanemariti ni cinjenicu da trgovisnko embrago ima za cilj da, ako ne zaustavi, ono barem do maksimuma iskomplikuje provodjenje stabilizacionog programa koji bi Makedoniju u osnovi trebao pribliziti trzisnoj privredi.

Tesko je, naime pretpostaviti da je vlada u program ukalkulisala i moguce posljedice zatvaranja granica od strane juznog susjeda. Neke procjene govore da je iz solunske luke u Makedoniji stizalo cak 50 odsto potrebnih kolicina nafte i derivata. Hoce li, potraje li blokada, istocni i zapadni koridor (Bugarska i Albanija) moci kompenzirati ovako visoku zavisnost makedonske privrede od solunskog pristanista? Tesko je egzaktno potvrditi da hoce ali u ovdasnoj javnosti se u to ne sumnja. Obicno se pri tome pominje ranija slicna situacija u kojoj se Makedonija nasla voljom ranije grcke vlade.

Ekonomija je jedna od strana medalje a politika, ne manje bitna, druga. Zanimljivo je da su Grci, nakon sto je Amerika priznala Makedoniju kao BJRM (najprije u poznatom maniru izrazili "narodno" neslaganje sa takvom odlukom) pa potom u spicu bosanske krize "provukli" odluku o trgovinskom embargu. Po logici stvari, racunali su da ce paznja partnera iz Evropske unije i svijeta koja je usmjerena ka prostorima Bosne, biti smanjena a time i odluka kojom se steze obruc oko Makedonije laksa za "progutati". No, prve reakcije sa zapada govore da je Papandreu izgleda slabo procijenio trenutak za pritisak na svog sjevernog susjeda. Tako su grcki partneri iz Evropske unije ( na cijem celu se upravo nalazi Grcka) gotovo stali uz makedonsku vladu koja je embargo nazvala aktom suprotnim Povelju UN, dokumentima KEBS-a i medjunarodnog prava. Tesko je pretpostaviti da ce zbog takvog razvoja dogadjaja Grcka automatizmom povuci svoju odluku, ali bi se moglo desiti da njen vijek bude znacajno smanjen u odnosu na predvidjanja Papandreuove vlade.

Nema sumnje ipak da u jednom smislu trgovinskim embargom prema Makedoniji i zatvaranjem konzulata u Skopju, do daljnjega ostaje otvoreno pitanje nastavka pregovora o sredjivanju sporova izmedju dviju zemalja. U sirem smislu ovaj dogadjaj i posredno i neposredno imace znacajno dejstvo na ukupna balkanska zbivanja cak i bez obzira na to koliko ce novo zahladjenje na relaciji Atina Skopje trajati. Doda li se tome da najnoviji potezi Atine u vezu i sa nedavnim susretom Milosevic-Papuljas u Beogradu, cime opet citava stvar vraca prema bosanskom konfliktu i pokusaju da se mozda skretanjem paznje prema jugu "denfuju" zestoki pritisci na Srbe kao i prtijetnje intervencijom Nato-a u Bosni.

Tautoloska teza da je na Balkanu sve moguce i nista nemoguce vec je uostalom potvrdjena vise puta. A u medjuvremenu, nezvanicne kalkulacije da ce u Makedoniji stici novi kontingent americkih vojnika dobivaju pomalo zvanicniji prizvuk. Pozivanjem na neimenovanog funkcionera Pentagona "NOva Makedonija" najavljuje dolazak cak 3000 "rendzera" koji bi za slucaj, kako se kaze nepredvidljivih dogadjaja i sirenje rata prema jugu, u Makedoniji mogli stici i prije maja. Nije slucajno da se ta informacija objavljuje svega dan nakon odluke Grcke da zavede trgovinski embargo.

Koliko ce juzno-balkansko pitanje biti zaledjeno najnovijim grckim odlukama umnogome ce zavisiti od diplomatija obiju strana ali i od njihovih lobija, pozicije u medjunarodnim institucijama i konacno od cistog interesa koji se na zajednickoj granici izrazava u dolarima.

RAJKA STEFANOVSKA