HUMANOST ILI BIZNIS

Kako rade humanitarne organizacije

size: Veliki broj humanitarnih organizacija - ADRA najrenomiranija. Podaci o broju posiljki koje su upucene za Bosnu. Da li ima i onih koji svoju "humanost" debelo naplacuju. Svaki paket posiljalac placa od 10-15 DEM. Kako je beogradska firma "Avala--Ada" prodavala pakete za duplo vecu cijenu od realne (55 DEM). Otvaranjem koridora od Luke Bar do Sarajeva, sve bi, pa i kontrola rada humanitaraca, bilo olaksano, kazu nadlezni.

tekst:

Rat u na prostoru bivse Jugoslavije, posebno, Bosne i Hercegovine, iznjedrio je, pored ostalog, i brojne humanitarne organizacije, a onima koje su ranije decenijama tavorile, pruzio sansu za dokazivanje. Medjunarodni Crveni krst, UNHCR, Komesarijat za izbjeglice, Danski savjet, Medjunarodni komitet spasa - samo su neke od mnogih svjetskih humanitarnih asocijacija koje imaju svoje kancelarije u Crnoj Gori. Pored isto tako respektivnog broja domacih hukanitarnih organizacija, u posljednje vrijeme je ucestalo formiranje slicnih udruzenja od strane nasih ljudi koji zive u svijetu. Konkurencija je tako zestoka da "hvali" imena za te asocijacije, pa se desava da se ona i dupliraju - samo naziv "Montenegro" nose tri razlicite humanitarne organizacije.

Princ Nikola Petrovic bio je inicijator formiranja humanitarnog drustva "Montenegro-Crna Gora", koje je u saradnji sa francuskom asocijacijom "Apotekari bez granica" obezbijedilo osam tona ljekova cija isporuka, zbog birokratskih zavrzlama, kasni vec mjesec dana. Nedavno je, poznati crnogorski fizicar, dr Dragan Hajdukovic, inace kandidat za predsjednika na posljednjim izborima u Crnoj Gori, formirao u Svajcarskoj takodje humanitarnu asocijaciju "Montenegro" i odmah dopremio u prijestonicu, Cetinje, tovar ljekova u vrijednosti od 800 hiljada zapadnonjemackih maraka. Treci "Montenegro" nikao je na domacem terenu - registrovala ga je grupa Podgoricana, kao "humanitarnu, nekonfesionalknu i nadnacionalnu" organizaciju. Kako kaze njen sekretar Zlatko Vujotic, u toku je odradjivanje prvog posla - slanja 400 paketa za Sarajevo. Posiljka je na putu za Lukavicu, a kako postoji pismeno odobrenje vlasti na Palama, nadaju se da ce dio paketa stici i do Sarajeva.

Svakako najvise iskustva i renomea kada je u pitanju ovo doturanje paketa gradjanima Bosne i Hercegovine ima ADRA - humanitarna organizacija Adventisticke crkve. Od pocetka rata, ADRA je uputila pet konvoja za Bosnu, a bila je nosilac medjunarodne humanitarne pomoci prema Hercegovini. Posljednji kovoj sa 35 hiljada paketa (od toga ih je 800 iz Crne Gore), u 17 kamiona utovarenih i ocarinjenih (od Komisije Republike Srpske), vec skoro dva mjeseca ceka u Beogradu na dozvolu za polazak za Sarajevo. "Svaki dan cekanja kosta nas preko dvije hiljade dinara a sa Pala smo dobili objasnjenje da je to zbog ratnih operacija", kaze pomocnik sekretara ADRE Borislav Raicevic, inace svestenik Adventisticke crkve u Podgorici. ADRI je, ipak, uspjelo da ovih dana, preko Banja Luke, jedan konvoj od sedam hiljada paketa "ugura" u Sarajevo. "Bilo je rizicno, ali to smo morali uciniti zbog svojih vjernika i prijatelja koji su u Sarajevu imali hrane za samo sedam dana", istice Raicevic.

• Spreman je i konvoj za Tuzlu, dobili smo dozvolu muslimanske strane a nadamo se da ce ubrzo slicno odgovoriti i srpske vlasti - saopstava aktivista ADRE Zoran Vucic.

Iako su motivi za formiranje tako brojnih humanitarnih organizacija, a najcesce i sam njihov rad, vezani za humanost i dobrocinstvo, javna je tajna da ima u tom kolu ima i onih koji u svemu vide i sansu za svoj biznis. Nerijetko se, preko pisama citalaca u noviinama ili na TV, mogu cuti pitanje gradjana: gdje zavrsavaju nasi pketi. Prema pouzdanim informacijama, samo za posljednja tri mjeseca, nekoliko stotina takvih paketa koje su gradjani Crne Gore uputili bliznjima u Bosni, nije stiglo na svoju adresu. U jednom pismu, koje je na podgoricku adresu nedavno stiglo sa Pala, stoji: "Paket koji ste poslali vasima u Sarajevo, ne pitajte kako, dosao je u moje ruke. On je meni i mojoj djeci spasio zivot. Kada budem u prilici vraticu vam stostruko. Pozdrav..." Neki izvori tvrde da su paketi iz humanitarnih konvoja koji nijesu imali "listu", kao Bozicni pokloni, dijeljeni na Palama i "srpskoj Grbavici". S druge strane, humanitarnim organizacija se nerijetko prigovara da one, uglavnom, pomazu Muslimane, iako u ADRI tvrde da je, uz njihovo posredovanje, otislo vise paketa srpskim nego muslimanskim porodicama.

U citavoj prici veoma je zanimljivo ono sto se u humanitarnim organizacijama moze cuti, ali sa naznakom "nije za stampu". Tu se, recimo, prica da pojedini konvoji nijesu mogli proci zbog otkrivanja svercovane robe, ili, da su magacini na Palama i Lukavici prepuni, cak da posiljke propadaju i zavrsavaju na smetlistu. Navode se i teskoce u prebacivanju paketa, jer svaka barikada se mora devizno "podmazati", a i sve je manje vozaca koji se usude upustiti u takvu avanturu.

O komercijalnim efektima citavog posla u humanitarnim organizacijama nerado razgovaraju, isticuci prije svega, njihov humani karakter. Medjutim, brojke govore da se ne radi o zanemarljivim svotama: nije tesko izracunati koliko se, recimo, uzme za jedan sleper ako on prima i do dvije hiljade porodicnih paketa a za svaki od njih se naplati 10-15 maraka, ili, sada novih dinara. Dakle, suma od 25-30 hiljada DEM, po jednom sleperu, ne samo da moze pokriti troskove prevoza, racunajuci i sve moguce "takse", vec i znatan dio nje ostane u kasi humanitaraca.

Jos veca zarada moze biti od tzv. gotovih paketa. U vec spremnom konvoju ADRE (35.000 paketa) vecina je upravo takvih, "gotovih", koji su posiljaoce kostali 55 DEM, plus 10 DEM za prevoz. Za pripremu tih paketa specijalizovala se beogradska firma "Avala-Ada", mada, oni koji su imali prilike da procijene njihovu vrijednost, kazu da je, realno, ona upola manja. Paketi su, kazu, bili namijenjeni poruciocima iz inostranstva, a u ADRI priznaju da su u citav posao usli dosta nesmotreno. "Nikada vise necemo raditi sa gotovim paketima, jer mi imamo visok renome i ne zelimo dopustiti bilo kome da makar i pomisli kako mi zaradjujemo na tudjoj nevolji", kaze adventisat Raicevic i dodaje: "Cim budemo u mogucnosti nastavicemo sa slanjem iskljucivo porodicnih paketa".

Da li dobrocinstvo poprima komercijalni karakter - na to pitanje odgovara potpredsjednik crnogorske Vlade Rade Perovic, inace zaduzen za sektro humanitarnih poslova: "Sve te organizacije pokusavamo da koordiniramo i kanalisemo na pravi nacin. Ovih dana smo imali zajednicki sastanak sa svim vladinim i nevladinim humanitarnim organizacijama kako bi se, upravo, dogovorili o obimu pomoci i njenom usmjeravanju ka odredjenim kategorijama gradjana. Jer, treba se pripremiti i za, nimalo lak posao, koji nas ocekuje i kada se rat okonca", zakljucuje Perovic.

Od njega smo sazanali da bi, u okviru svjetskog programa hrane, uskoro u barsku luku trebao da uplovi brod sa pet hiljada tona hrane za Crnu Goru i Bosnu. To bi moglo iznova da aktuelizuje i pitanje otvaranja humanitarnog koridora preko Crne Gore i istocne Bosne za Sarajevo (Plucine-Foca-Trnovo-Sarajevo). "Taj put bi koristile i humanitarne organizacije iz Crne Gore za dopremanje pomoci Sarajevu, cime bi bile i vece mogucnosti za njihovu kontrolu kako humanost ne bi poprimila neke, svakako, nezeljene karakteristike", kaze potpredsjednik Vlade Perovic.

Dino RAMOVIC

AIM Podgorica