POREZI PO MJERI BOGATIH

AIM, ZAGREB, 10.02.1994. "Kada se sisa vuna treba paziti da se ovca ne ostrize do gole koze, a novim se poreznim sustavom nasim gradjanima ne samo oporezuje goli zivot vec i zrak koji disu". Ta slikovita kritika izgovorena sa saborske govornice tijekom rasprave o izmjenama Zakona o porezu na dohodak sto ga je ponudila najjaca opozicijska stranka HSLS svojevrsna je "kulminacija" kritika na racun provedbenih rjesenja porezne politike sto se primjenjuju od 1. sijecnja ove godine. I opozicijske stranke i sindikalne sredisnjice pohvalnim, naime, drze nacelne odredbe poreznog sustava, uskladjene sa zakonskim rjesenjima razvijenog svijeta, ali se protive visini neoporezivog dijela dohotka te blago linearnim, a ne uobicajenim, progresivnim poreznim stopama cime se teret punjenja drzavnog budzeta svaljuje na socijalno najugrozenije slojeve pucanstva.

Kako zakonodavstvo definira poreznog obveznika, primanja i visine poreznih stopa na njih, olaksice i kaznene mjere? Rijec je o gradjanima koji primaju placu, mirovinu, ili imaju zaradu od obrta, autorskih honorara ili pak privredjuje iznajmljujuci imovinu (stan, poslovni prostor,...). Pod porezne skare dospijevaju i stranci koji bez obzira da li su privremeno ili trajno nastanjeni u Hrvatskoj ostvaruju nekakav dohodak. Kao osnovica za obracun poreza uzima se ukupni iznos svih prihoda - zaradjenih u zemlji i inozemstvu, a novost je sto se u dohodak ubrajaju primitci poput regresa za godisnji odmor, dnevnice, naknade za prijevoz ili naknade za topli obrok, koristenja privatnog automobila u sluzbene svrhe i tako dalje - ako prelaze najnizi iznos odredjen opcim kolektivnim ugovorom. Od tih se prihoda potom oduzimaju tzv. osobni odbici : 60 posto minimalne place na ime vlastitih potreba, 30 posto za uzdrzavanje supruznika i po 10 posto za svako dijete. Onima koji uzdrzavaju invalidnog ili nekog drugog clana uze obitelji od prihoda se odbija jos 30 posto. Kada se potom odbiju i obvezna davanja za mirovinsko, zdravstveno itd. ostaju primanja na koja se placa porez od 25, odnosno 35 posto. Niza stopa zahvaca prihode do visine trostrukog iznosa godisnje minimalne place, a stopa od 35 posto sav dohodak preko tog iznosa. Zakonodavac , dakako, predvidja i kazne za sve koji zele izbjeci porezna placanja od 100 do 1000 DEM u dinarskoj protuvrijednosti, a taksativno se navode i ostala normiranja i kazne kako za pojedince tako i institucije koji nesavjesnim ponasanjem pokusavaju ostetiti drzavni budzet.

Pored kazni, zakonodavac predvidja i prisilnu naplatu poreza zaplijenom sredstava na ziro-racunima, vrijednosne papire, nakit i ine pokretne dragocjenosti koje se lako mogu unovciti. Porezne se naplate na ime predujma obavljaju mjesecno, a konacni se racuni svode na kraju godine, najkasnije do veljace iduce kalendarske godine. Uvid u postovanje poreznih odredbi i naplatu za prekrsioce financijska policija ima pravo tijekom pet godina od godine za koju se utvrdjuje porezna obveza, nakon cega nastupa zastara. U istom se razdoblju moze traziti i povrat vise uplacenih poreznih davanja.

Sve navedeno, po misljenju sindikata i opozicijskih stranaka nije sporno, ali protivljenja nastupaju kada se recene odredbe pretoce u brojke ili pak usporede postojece olaksice s cak 36 beneficija koje je predvidjao Zakon o ukupnim prihodima gradjana. Najsazetije : neoporezivi dio od 400 tisuca mjesecno je prenizak, uvodjenje samo dviju poreznih stopa pogoduje bogatijima i pospjesuje daljnje pauperiziranje stanovnistva, a nepriznavanje dotacija za kulturu ili donacija za neprofitne institucije zakocit ce kulturne, umjetnicko-obrazovne, humanitarne i sve druge projekte.

Vlada protivljenje promjenama provedbenih poreznih mjera obrazlaze sa dva argumenta. Na amandman SDP-a podnijet jos pri izglasavanju recenog zakona i istosadrzajni zakonski tekst koji je na posljednjoj saborskoj sjednici ponudio HSLS da se prosjecna placa uzme kao granicnik za obracun poreza - odgovara se da bi na taj nacin od placanja poreza bilo izuzeto 620 tisuca zaposlenih. Rijecju - ispodprosjecnu placu , dakle manje od 884 tisuce HRD-a prima 60 posto ukupno zaposlenih gradjana Hrvatske, sto je pojedine oporbene zastupnike nagnalo na zakljucak da je Vladin stabilizacijski program "mjehur od sapunice". Ministar financija Jasic uzvraca da se radi o "programu grca", ali grca da se u situaciji kada Hrvatska ne moze racunati s ikakvom ino-pomoci vlastitim snagama, a bez dostampavanja novca, financira obrana zemlje, skrb za prognanike i izbjeglice te najsiromasnijima osigura barem najosnovniji zivotni minimum. A kako se javna potrosnja svodi na zakon spojenih posuda, tako i punjenje drzavnog trezora mora obuhvatiti sto siru osnovicu da bi se bez novog budjenja inflacije, uspjeli zadovoljiti ti prioritetni ciljevi i , kako najavljuje premijer Valentic, drasticno smanjenji ostali troskovi. Pokusaji da se u samom hrvatskom parlamentu ili u pregovorima Vlade, Komore i sindikata na Gospodarsko-socijalnom vijecu postigne kompromis izmedju odredjenih 400 tisuca i prosjecne place, nisu dali rezultata.

Dogovor nije postignut ni o sirenju lepeze poreznih stopa iako je matematickom preciznoscu potvrdjeno da oni s vecim placama manje ostavljaju drzavi i usprkos usporedbama primjerice s Austrijom gdje su stope od 10 do 50 posto, Francuskoj 5 do 56 , Njemackoj 19 do 53 postotaka ili pak s ex-socijalistickim drzavama poput Ceske i Slovacke gdje se krecu od 15 do 47 posto ili u Madjarskoj koja ima raspon od 25 do 40 postotaka. Upozoravano je da su porezne stope podijeljene od 7 kao u Italiji do 15 kao u Spanjolskoj. Zakonodavac je u svim raspravama ustrajao na tvrdnjama da novi porezni sustav nece gradjanima donijeti neke bitne promjene u visini placa, a samo dvije porezne stope obrazlagane su i nedovoljnom strucnom i kadrovskom ekipiranoscu poreznih sluzbi te povecanim obimom posla. Po misljenju glavnih sindikalnih sredisnjica radi se o smijesnom argumentu kojim se zbog "tehnicke nespremnosti drzavne birokracije uvodi socijalna porezna nepravda". Sindikati obavjestavaju javnost da oko 115 tisuca radnika ili uopce ne prima placu ili dobija minimalac od oko 100 DEM, dok se za 60 tisuca zaposlenih nadnice isplacuju u bonovima, a njima se ne mogu placati rezije za kucanstvo. I sindikati i opozicija upozoravaju stoga da ce postojeca crna socijalna slika biti jos crnja takvim nacinom obracunavanja poreznih stopa, a i javna ce komunalna poduzeca gomilati gubitke, jer gradjani naprosto nece imati od cega placati grijanje, struju, vodu itd. Mogucnosti za ostvarenje prava na neke od socijalnih beneficija dodatno su poostreni, pa oni koji podnesu zahtjev za subvencioniranje komunalija ili kupnje kruha i mlijeka ne smiju po clanu obitelji privredjivati vise od oko 7o DEM mjesecno.

Na tvrdnje Vlade da ce s dizanjem osnovice za obracun poreza, s prvotnih 332 na 400 tisuca HRD-a, drzava u ovoj godini ostati bez 78 milijuna DEM izazvala je pitanja zasto financijske inspekcije dopustaju da se "crni kapital valja ulicama Hrvatske". Jer, kako je pojasnjeno, oko 200 tisuca radnika radi na crno, pa ako im poslodavac na ruke isplacuje samo 1,7 milijuna HRD-a, drzava zbog neplacenih poreza i doprinosa gubi 68 milijuna DEM - mjesecno!

Zbog svega toga Vladu se od pocetka primjene nove porezne politike upozorava da se drzava ne moze graditi na placama, posebno ne na minimalnim, a ne propusta se podsjetiti i da je Hrvatska Ustavom definirana kao socijalna i pravedna drzava. A upravo tu proklamiranu pravednost najmanje su osjetili umirovljenici. Oni ne samo sto su najvece zrtve pretvaranja stare devizne stednje u javni dug, vec im se i isplata mirovina stalno predstavlja kao velika zrtva koju za njih podnose sada zaposleni i drzava - osobno! Prvi prijedlog po kojem bi se minuli rad vrednovan iznad 891 tisucu oporezivao, opalio bi po dzepu 400 tisuca penzionera ili tocno polovicu umirovljenih gradjana. Zbog brojnih prosvjeda, kako umirovljenika tako i sindikata i svih parlamentarnih stranaka, Vlada je odlucila limit podici na 1.075.000 dinara, pa ce svega 10 posto doci na udar drzavnog haraca. No, ni mirovine za veljacu nece precizno biti obracunate, jer porezne ce se olaksice obracunavati rucno, pa ce se bas kao i pri podjeli sijecanjskih mirovina krsiti novi porezni zakon, cime se dodatno pod upitnik dovode i njegove odredbe i sama tehnicka provedba.

Svima je jasno da se moraju napuniti budzetske rupe. Jasno je i da se moraju osigurati stimulativni porezi za privlacenje stranog kapitala, ali je i ekspertima i laicima ostalo nejasno zasto drzava samu sebe gura u eksploatatorski polozaj prema krupnom kapitalu koji ce eventualno doci iz svijeta, kada je to suprotno proklamiranoj zastiti nacionalnih interesa i vodi ka novom zaostravanju socijalne stratifikacije drustva.

Uostalom, vec su sada razlike u ekonomskoj moci onih koji primaju minimalac i onih koji ostvaruju profit kroz privatno poduzetnistvo jedan naprema stotinjak puta, pa je ipak Vlada onim siromasnijim sklonija dublje zagrabiti u dzep. To ce nesumnjivo dalje dizati socijalne tenzije, sindikate nagoniti da pravdu traze pred Ustavnim sudom kao u slucaju suspenzije Opcih i kolektivnih ugovora, a obrazovane i mlade strucnjake, a i ne samo njih, da covjeka dostojnu egzistenciju potraze izvan granica Hrvatske.

Na kraju valja i reci da se ni Vlada ni Sabor , dakle ni vladajuca Hrvatska demokratska zajednica, nisu ocitovale na pitanja zbog cega Hrvatska nije dobila financijsku pomoc, zbog cega se financijski i gospodarski problemi rjesavaju tako da narod gladuje i tko je za sve to odgovoran?

GORDANA SIMONOVIC