KNJIGA KAO KUCA I DOMOVINA

AIM, LJUBLJANA, 05.02.1994. "Covjek ipak ne zivi samo od kruha. Potrebna mu je i plemenita besjeda i plemenita misao o sebi, o stvarima i svijetu, promisljanje svog i zajednickog ponasanja. Tek to ga napravi covjekom, samo tako njegovo bivanje postaje osmisljeno. Inicijativa za obnovu sarajevske biblioteke i za svestranu pomoc bosanskoj kulturi, sa kojom nas je upoznala izdavacka kuca "Wieser", sadrzi u sebi plemenite i humane poruke. Pojavljuje se kao protivnik politike unistavanja i ponizavanja covjeka, koja ozivljava ekstremni princip nacionalne cistoce. Ta inicijativa daje ljudima iz Bosne i Hercegovine, koji su protjerani, raseljeni i rasuti sirom svijeta garancije da bosanska kultura zivi, da ce se odrzati, da ce prezivjeti do nekog novog, razumnijeg doba. Zbog toga tu inicijativu podrzavam svim srcem i vjerujem da ce je slijediti mnogi Slovenci i ljudi iz naseg srednjeevropskog kulturnog prostora", dio je iz pisma slovenackog predsjednika Milana Kucana, upucenog austrijskom, celovskom izdavacu, Lojzetu Wieseru, kojem je Vijece Evrope, grupa najvecih izdavaca, povjerilo koordinaciju izuzetnog zadatka - obnovu sarajevske Vijecnice, Narodne i univerzitetske biblioteke BiH, unistene, spaljene avgusta 1992. godine, nakon cjelonocnog i cjelodnevnog bombardiranja.

PRICA O PROFESORU

Profesor Boro Pistalo predavao je Modernu istoriju, tako se tada zvao taj predmet koji je govorio o prethistoriji BiH, gledano iz ovog trenutka i ovog nevremena. Spada u sarajevske ljude-legende, poput Abdulaha Sidrana, Slavka Santica, Kemala Montena, onih rijetkih koji su spremni na sve da dokazu da Sarajevo nije "ni, ni, ni", nego je "i, i, i", odnosno da je nase i svacije, ko je dobrog srca, zdrave pameti i o ljudima ne misli kao o pripadnicima plemena, nego o ljudima. Rat ga je docekao ili bolje, on je docekao rat kao direktor Vijecnice u kojoj je skupljeno 700 godina istorije bogumila, bosansko-hercegovackih korijena i uspomena na ljude i kraljeve, pisce i sudije, svestenike i vjernike, ucenike i ucitelje. Kad je zapucalo po Vijecnici i kada je prelijepa slika sa svih sarajevskih razglednica pocrnila od dima, ognja, izgorila, puna rupa od granata, u podrumima i skladistima, knjiznim depoima i regalima, skupljao je profesor knjige, pakovao ih i skrivao. Pa su poceli dolaziti studenti i bivsi studenti i oni koji nikad nisu bili, niti ce biti studenti, ali - dosli su, provukli se kroz snajpere i granate, neki su bili ranjeni, jer su znali sta je Vijecnica i sta je u Vijecnici i da ce, ako to izgori, Bosna ostati bez pisane istorije, trag ce joj se izgubiti u svijetu koji ju je vec otpisao. Najcuvenije knjige i dokumenti su spaseni, cetrdesetak dana i noci je profesor Pistalo sa Sarajlijama sklanjao Bosnu od zaborava. Dosta je, uglavnom knjiznog fonda novije istorije izgorilo, ali postoje i kopije i originali tih dokumenata u arhivima od Beca do Moskve i Washingtona.

Prosle godine, dosao je profesor, kada su knjige i dokumenti sakriveni (samo on zna sva mjesta gdje su sakrivene, jer je svaka grupa pomocnika nosila i sklanjala knjige na "svoje" mjesto, nije znala gdje drugi nose i sklanjaju knjige), u Sloveniju iz koje je kao lutajuci Holandez, ukleta ladja, poceo svoje puteve po evropskim bibliotekama, trazeci kopije knjiga i dokumenata, sa svojom legendarnom, najlonskom kesom iz ko zna koje sarajevske samoposluge, od koje se ni danas ne razdvaja.

Oko njega, okupilo se dvadeset izdavackih kuca iz cijele Evrope. Na proslogodisnjem Frankfurtskom sajmu knjiga, austrijski Slovenac ili slovenacki Austrijanac, izdavac Lojze Wieser je, za profesora Boru organizovao konferenciju za stampu, koja je, sudeci po medijskom odjeku bila glavni dogadjaj sajma. Veliku pomoc i podrsku pruzio je i slovenacki PEN centar i njegov predsjednik Boris A. Novak i tada je pala odluka.

BOSANSKA BIBLIOTEKA I "HOTEL EVROPA"

Izdavacke kuce iz cijele Evrope, danas vec dvadeset, nacionalni PEN centri, Vijece Evrope, drzavnici, okupili su se u radnu zajednicu kojoj je misija da sacuva ne samo bosansku kulturu, nego da svim izbjeglicama iz BiH pomogne da sacuvaju svoj identitet. Koordinacija cijelog posla povjerena je izdavackoj kuci "Wieser" iz Celovca, grad Celovec je poklonio prostorije i potrebnu komunikacionu opremu za rad biroa u kojem su bosansko- hercegovacki knjizevnici koji rade na realizaciji dva projekta - prvi se zove "Bosanska biblioteka" i u njoj ce se pojavljivati djela najpoznatijih bosansko-hercegovackih pisaca, od klasicara do savremenih. Vec su izasle cetiri knjige: "Labirinti i eseji" Ivana Lovrenovica, "Istocni divan" Dzevada Karahasana, "Od proljeca do proljeca" Isaka Samokovlije i "Zar ptica" Ahmeda Hromadzica.

Uskoro ce izaci i romani Mese Selimovica, jednostavno, niko nece biti zaboravljen i bit ce dostupan svima, jer su knjige besplatno dijele po izbjeglickim centrima, djeci i roditeljima, da citaju i pamte.

Edicija "Hotel Evropa" objavljivace knjige bosansko-hercegovackih autora na dvadeset evropskih jezika, da se, kao sto je to bilo, nekad davno, kao u starom, poznatom, voljenom, sarajevskom hotelu "Evropa" mijesaju ljudi i kultura, da Evropa tako odgovori novodobnim spaljivacima knjiga.

Prve knjige su javnosti predstavljene na novogodisnjoj konferenciji za stampu u Celovcu, na kojoj je procitano i Kucanovo pismo. Kancelar Vranitzky je licno dosao da pokaze koliko mu je stalo da se obustavi rat, norija, ubijanje: "Unistavanje kulturnih dobara je sramota i ponizenje, to je pocetak unistavanja jednog naroda. Rijec je uvijek bila sredstvo 'barsunaste' revolucije, knjige su medjunarodni odgovor na rat, odgovor rijecju, ako vec ne mozemo sprijeciti realni, okrutni, krvavi rat", rekao je kancelar na predstavljanju prvih knjiga "Bosanske biblioteke".

Ceski predsjednik Vaclav Havel je vec poklonio nekoliko hiljada knjiga "Bosanskoj biblioteci". To je uradio i slovenacko predsjednik Kucan, koji, za razliku od Havela nema svojih knjiga, ali (za one koji to znaju) ima ogromnu biblioteku procitanih knjiga. Do danas je prikupljeno oko 40 hiljada knjiga za novu sarajevsku Vijecnicu, kao i sredstva za njenu obnovu, ako (kada) dodje vrijeme mira.

Centar akcije je Celovec, knjige se skupljaju i deponuju u mariborskoj Univerzitetskoj knjiznici, sredstva se skupljaju u posebnom fondu, cije je sjediste na Institutu za informatiku u Mariboru (IZUM), gdje je privremeni dom nasao i profesor Pistalo.

Kada cujem rijec rat, hvatam se za kulturu, odgovor je plemenitih i pametnih, onima koji se, kada cuju rijec kultura hvataju za pistolj, kao pravi nasljednici dr. Goebellsa.

ZORAN ODIC