KREDITNA INJEKCIJA MAKEDONIJI

AIM, Skopje, o3.o2.1994

Vlada je predlozila, a makedonski parlament bi trebao usvojiti kreditni paket, koji ce Makedoniji ubrizgati svjezi novac u iznosu od 105 milijuna dolara. A to ce, kako tvrdi vlada, pruziti znacajnu podrsku provodjenju njenog programa stabilizacije i ekonomske reforme. Doduse, jedan dio novca otici ce na vracanje duga od 107 milijuna dolara Svjetskoj banci, koji treba namiriti do 15 februara, kako bi ta nova balkanska drzava, uz formalno clanstvo u toj svetskoj financijskoj instituciji, mogla vuci i nove kredite.

Makedonija ce dobiti tri kredita: jedan beskamatni u iznosu od 40 milijuna USA dolara na rok otplate od 25 godina i uz grejs period od 10 godina od Medjunarodnog udruzenja za razvoj (IDA): kredit od 40 milijuna dolara s prosjecnom kamatnom stopom od 7,6 do 7,9 posto s rokom otplate od 15 i grejs periodom od pet godina; napokon, 25 milijuna dolara kratkorocnog kredita americkog biznismena Georga Sorosa, koji ce biti vracen u tri rate s pocetkom otplate - kraj novembra ove godine.

Racunica pokazuje da bi sav novac od novog zaduzenja trebalo otici na vracanje duga Svjetskoj banci. Medjutim, stvari ne stoje tako. Od novih kredita na izmirenje obaveza utrosit ce se samo 30 milijuna dolara od kredita dobijenog od Medjunarodnog udruzenja za razvoj (IDA) i devet milijuna dolara Sorosova kredita. Drugim rjecima, Makedoniji ce ostati na raspolaganje 66 milijuna dolara za intervenciju u privrednu reformu, sto za nekadasnju najsiromasnu bivsu jugoslavensku republiku s nesto vise od dva milijuna stanovnika, i nije tako malo. Ostali dio novca potreban za podmirenje duga namaci ce se iz drugih izvora: 26 milijuna dolara od zemalja donatora, 18 milijuna dolara od prve transe STF aranzmana, koju je Makedoniji odobrio Board Medjunarodnog monetarnog fonda (IMF), te 24 milijuna dolara iz drzavnih deviznih rezervi.

Da je rijec o znacajnoj podrsci u trenutku kada se Makedonija priprema na agresivniji prelazak na trzisnu privredu, nema sumnje. Primjerice, proslogodisnji kredit Georga Sorosa od 25 milijuna dolara omogucio je relativnu stabilnost njene privrede vise od tri mjeseca, a makedonski financijski strucnjaci procjenjuju da bi se s 200 milijuna dolara medjunarodne financijske podrske mogla definitivno osigurati stabilan ekonomski razvoj te male balkanske drzave.

U svakom slucaju, svjezi novac, koji bi trebalo poceti stizati vec pocetkom sljedeceg mjeseca nije bez znacaja ni za aktualnu vladu, koja ce se krajem godine suociti s izazovom redovnih parlamentarnih izbora. A kako stvari trenutno stoje, u nju povjerenje ima i medjunarodna zajednica. Procijenjeno je da je Makedonija na pravom putu privredne reforme o cemu svjedoci i cinjenica sto je oprezni Medjunarodni monetarni fond (IMF) prihvatio potpisivanje STF aranzmana.

Istodobno , ni standard stanovnistva, u usporedbi sa prilikama na bivsem jugoslavenskom prostoru , nije za potcenjivanje. Uz prosjecne mjesecne place, koje se krecu od 150 do 400 njemackih maraka i uz stabilnu zaposlenost, koja zadnjih nekoliko godina nije imala vece oscilacije (oko 170.000 nezaposlenih), u Makedoniji se danas bitno bolje prezivljava nego u drugim bivsim jugoslavenskim republikama. Naravno, uz izuzetak Slovenije, gdje se prosjecne zarade priblizavaju brojci od 700 njemackih maraka. Vera GEORGIEVSKA