ZA KULTURU - PROTIV POLITIKE

Intervju: Princ Nikola Petrovic Njegos

size: Crnogorski prestolonasoljednik govori o: svom angazmanu u Crnoj Gori, ratu, Evropi i Jugoslaviji, Crnoj Gori i srpstvu...

tekst:

Prvi i (dosad) posljednji crnogorski kralj zvao se Nikola.
Nalazio se na prestolu od 1860. do 1918. Prakticno on je vladao do 1916. kada je izbjegao za Francusku gdje je i umro 1921., a odlukama tzv. Podgoricke skupstine kada je Crna Gora prisajedinjena Srbiji njemu i dinastiji je zabranjen povratak u zemlju i konfiskovana sva imovina. Trebalo je da prodje 70 godina da bi se Crna Gora opet sjetila Nikole. Pocetkom 1990. njegovi zemni ostaci su iz San Rema prebaceni i sahranjeni na Cetinju. Tada je Crna Gora saznala i da ima prestolonasljednika - Nikolu II Petrovica Njegosa, simpaticnog i nekonvencionalnog arhitektu iz Pariza. Za razliku od najveceg broja kraljevica iz bivsih komunistickih zemalja, ovaj nije izrazio zelju za prestolom - ostao je van politike pokrecuci na Cetinju Bijenale likovne umjetnosti. Sve je bilo zamisljeno na evropskom nivou, ali je onda dosao rat... Za vrijeme crnogorske invazije na Dubrovnik on pise protesno pismo Bulatovicu i republickom vrhu sto mu do danas nije oprosteno. U Parizu osniva federaciju "Izbor" za pruzanje pravne pomoci izbjeglim sa prostora bivse SFRJ, a nedavno u Podgorici i humanitarnu organizaciju "Montenegro" sa vec obezbijedjenim tovarom ljekova u vrijednosti od 800 hiljada maraka. Sreli smo se u sjedistu Bijenala na Cetinju. Pita odmah za medije, Monitor, Vreme, Borbu... Vadi iz tasne fotokopiju naslovne strane "Ferala" sa obnazenim i zagrljenim Tudjmanom i Milosevicem, i uz osmjeh komentarise: "Ovo je pravi pogodak"...

AIM: Vas put od umjetnickog do humanitarnog angazmana na u Crnoj Gori simbolicno odrazava sustinu onoga sto je u tom periodu zadesilo prostor bivse Jugoslavije. Kako ste Vi sve to dozivjeli?

PRINC NIKOLA: Nijesam dosao ovdje ni sa kakvim politickim projektom vec samo sa zeljom da obnovim veze sa svojom domovinom. Moj jedini motiv bio je da pronadjem svoje korijene, svoje pretke. To je prica o ljubavi sa Crnom Gorom koja je bila prekinuta svih ovih decenija. Obnovio sam te veze, prvenstveno kulturne i humanitarne, jer ja nisam politicar. To sam vec vise puta ponovio - politika me ne zanima. Ja tragam za onim sto ujedinjuje ljude a ne za onim sto ih razdvaja. Moj angazman je jednostavan. Od pocetka rata postoji jedan destruktivan proces. Odredjene garniture vlasti podijelile su zemlju jer nisu mogle da podijele vlast. Podijelili su zemlju i izazvali rat koji je odnio na stotine hiljada zivota i to, u najvecem broju, civila, zena i djece, svih naciuonalnosti. To je neoprostiv zlocin i oni koji su ga izazali moraju odgovarati. Imajuci u vidu taj destruktivni proces nastojao sam da ucinim nesto sasvim suprotno - da radim na konstrukciji, miru i dijalogu. Poruka koju zelim odnijeti iz crne Gore, to je poruka otvorenosti prema drugima, poruka humanosti i kulture. Opterecen sam ovom sadasnjom kompleksnom situacijom, sokiran ludilom i uzasom, koje nas neprestano zasipa. Shvatio sam da je moja duznost da se pokusam suprostaviti toj katastrofi. To je razlog sto sam odlucio da nastavim moj kulturni i humanitarni angazman, jer je to ono sto hrani svako drustvo, ta komunikacija sa ljudima.

AIM: Kako kao Evropljanin, ne samo po mjestu rodjenja i zivljenja, vec i po senzibilitetu, ocjenjujete ulogu "stare dame" u jugoslovenskoj drami?

PRINC NIKOLA: Reci cu vam samo dvije rijeci, rijeci koje se cesto upotrebljavaju i koje izrazavaju opsti osjecaj citave Evrope - nemocni posmatrac. Svi mi koji imamo taj "evropski osjecaj", a znam da ga imaju i mnogi ljudi ovdje, u bivsoj Jugoslaviji, svim mi, dakle, odjedanput uvidjamo da toliko hvaljenoj i sanjanoj Evropi hvali logicno ponasanje, sklad, borba. Sve velike i lijepe stvari civilizacije nastale su borbom i tako mora biti i ovoga puta. Trebace mnogo energije, vremena, ljudi koji ce joj se posvetiti, ljudi koji ce se boriti za nju, da bi je i stvorili. Evropa nece nastati u nekom uredu u Strazburu - ona ce se stvoriti zato sto to ljudi koji zive na tom prostoru to zele. Ja u to vjerujem i ne mislim da je takva Evropa sam sebi cilj. To je nacin da se se, malo po malo, covjecanstvo suoci sa problemima koji su problemi cijele planete. Mi smo na pragu XXI vijeka i ne mozemo se ograniciti samo na ono sto se zbiva u sopstvenom dvoristu. Ideja Evrope je izdici se iznad svih tih granica, i geografskih i vjerskih i rasnih i nacionalnih...

AIM: Dok je postojala stara Jugoslavija, SFRJ, Vi ste se izjasnjavali kao Jugosloven. Da li takvo opredjeljenje zadrzavate i sada, kada se to ime vezuje za jedan, ne samo teritorijalno, mnogo uzi prostor?

PRINC NIKOLA: Da, ja sam Jugosloven, u tom duhovnom smislu, u smislu ideje jugoslovenstva. To je ideja saradnje ljudi koji govre istim jezikom, koji prakticno imaju simetricnu istoriju, koji su upoznali bolne i teske periode. Po meni, istorija jugoslovenskih naroda nije proslost - ona je tek pred njima, treba je napraviti u svakom njenom djelicu. Ja mislim da je ova sadasnja Jugoslavija lazna jer je bazirana na nacionalistickom projektu. To je nesto sasvim drugo od one Jugoslavije koja je svoju ideju bazirala na vezi Juznih Slovena, duboko uvazavajuci sve njihove razlike - kulturne, vjerske i tradicionalne. Za mene je to prava Jugoslavija i ono sto je najbolje predstvalja su svi ovi mjesoviti brakovi i ljudi kojima najteze pada ova situacija. I ljudi u Sarajevu koji se brane, brane svoju zelju i potrebu da zive zajedno.

AIM: Ako je suditi po sve ucestalijim najavama iz Beograda, sa Pala i iz Knina, i ova najnovija Jugoslavija nece dugo - ovo je kazu samo prelazna faza ka stvaranju saveza srpskih drzava. Gdje je tu, po Vama, mjesto Crne Gore?

PRINC NIKOLA: Sto se drzavnog statusa Crne Gore tice, na to pitanje, odgovor moraju dati sami Crnogorci. Oni jedini znaju koji je njihov identitet. Ja licno mislim da Crna Gora ne bi smjela biti saucesnik politike koja se vodi u ime Srbije. Veze izmedju Crne Gore i Srbije su stare i tradicionalne. Veliki broj Crnogoraca ima rodbinu u Beogradu, a veliki broj Beogradjana porijeklom je iz Crne Gore. Ja ne govorim o tome. Ja pravim razliku izmedju srpstva, srpskog dostojanstva, slobodarske tradicije i sadasnjeg rezima koji ne mogu nazvati drugacije do "etnicka mafija". Ona je ustolicila bolesni nacionalizam kao jedino mjerilo vrijednosti tako da su se svi koji su ostali van tog klana dosli u nesnosnu situaciju. Ja mislim da je integracija Crnogoraca u srpstvo neizvodljiva, jer ne poznajem niti jednog Crnogorca koji bi bio spreman da zrtvuje svoju drzavu. Mogu se napraviti federacije, jugoslovenske ili balkanske, cak i evropkske, ali u njima, moraju biti postovana prava Crnogoraca, njihova tradicija i istorija. Ako podjemo od ovoga ne vidim razloga da Crnogorci ulaze u neku federaciju koja bi negirala cak i njihovo postojanje. Za mene je to sustinsko pitanje i koliko god da sam za demokartsku federaciju u kojoj bi se obostrano postovala prava, toliko sam protiv tog Saveza koji se priprema a koji se bazira na sili i nasilju.

AIM: Podjele oko nacije, crkve, drzave, koje potresaju Crnu Goru izazivaju strah kod mnogih od moguceg rata i na ovom parcetu ex Jugoslavije. Kako Vi na to gledate?

PRINC NIKOLA: Koliko ja poznajem Crnogorce mogucnost gradjanskog rata mi se cini neostvarivom. Ne znam kako bi se mogli medjusobno ubijati. Mislim da treba izbjegavati ekstemnost sa obije strane. To bih ukazao i na ovo sto se desava u Bosni. Ima li sta gore od toga: novonastale granice, razorene zajednice, ljudi zatvoreni u gradovima... Da, to je najgore. Zbog toga je za Crnu Goru najvaznije da izbjegne katastrofu. Gradjani Crne Gore moraju biti solidarni. Ne smije se dozvoliti da, pod izgovorom da je neko katolik, musliman, itd..., ta solidarnost izostane. Vazno je da svi oni koji Crnu Goru smatraju svojom domovinom i racunaju da njoj pripadaju, znaju da ce im ona donijeti mnogo toga dobrog, ako budu znali da je sacuvaju. To je osnovno - ostalo je politika. Nadam se da ce vecina gradjana Crne Gore poci putem mira i demokratije i to je ono zasta se molim Bogu svakog dana. To je jedini nacin opstanka Crne Gore.

Z. IVANOVIC

AIM Podgorica