POSLANICKI RUCAK

Crna Gora: Glad se ne "pusta" u Skupstinu

size: Skupstina odbila da raspravlja o socijalno-ekonomskim problemima gradjana. Opozicija, po prvi put ujedinjena u zahtjevu za raspravm na tu temu. SDP podnijela elaborat koji su celnici DPS ocijenili kao politicki pamflet. Sta na to odgovaraju socijaldemokrate.

Tekst: "Iskljucivo zbog postovanja i uloge Skupsine Crne Gore i njenog autoriteta, necemo napustiti sjednicu Skupstine", kaze se u zajednickoj izjavi poslanickih klubova sve cetiri opozicione stranke. "Medjutim, pise dalje u izjavi, ukoliko se dosadasnja praksa krsenja Poslovnika i demokratske procedure nastavi i Skupstina izgubi smisao, bicemo prinudjeni da preispitamo svoj stav:"

Sta je to, po prvi put, ujedinilo tradicionalno nepomirljivo suprotstavljenu crnogorsku parlamentarnu opoziciju? Skidanje 22. tacke dnevnog reda, koja je trebala da nosi naziv "Aktuelni privredni i socijalni tokovi u Crnoj Gori". Skupstinsku raspravu o ovoj temi, naime, inicirao je jos prije par mjeseci Savez samostalnih sindikata Crne Gore, no nakon sto je sindikalna inicijativa odbijena, preuzela ju je Socijaldemokratska partija, tako da je u pripremi skupstinskog zasijedanja dogovoreno da materijal za raspravu pripremi poslanicki klub ove stranke. To je i uradjeno u skladu sa poslovnickim odredbama, ali je na samom zasijedanju Skupstine, njen Presjednik, dr Risto Vukcevic, predlozio izbacivanje ove teme iz dnevnog reda pravdajuci to stavom Vlade da ponudjeni materijal za raspravu nije dovoljno kvalitetan.

Obrazlazuci negativno misljenje Vlade o ponudjenom materijalu premijer Milo Djukanovic je konstatovao da se radi o kompilaciji poznatih politickih stavova SDP-a i analiticko dokumentacione osnove same Vlade. U materijalu su, istakao je Djukanovic, date tendenciozne ocjene sa ciljem da izazovu politicki efekat iskljucive odgovornosti aktuelne vlasti za uvodjenje ekonomskih sankcija prema Crnoj Gori, kao i za posljedice koje su iz njih proistekle.

Ekonomska propast se, jasno, vezuje za sankcije, a sa njima opet i problem odgovornosti za njihovo uvo|enje, pa se, naizgled, cista privredna tema pretvara u kljucno politicko pitanje u Crnoj Gori, na koje DPS nema valjanog odgovora. Zbog toga je, zahvaljujuci poslanickoj vecini vladajuce partije, Skupstina odbila da raspravlja o, po svim predstavnicima opozicionih partija, najvaznijem pitanju koje je zasluzivalo sam pocetak skupstinskog zasjedanja. Tako je sve to rezultiralo pomenutom zajednickom izjavom, prvom u zivotu ovog parlamentarnog saziva, koja, me|utim, cak nije ni pomenuta u jedinom dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori.

No, tezina ekonomske i socijalne krize "osjecala se" tokom cijelog rada Parlamenta. Ubrzo nakon odbijanja rasprave o ukupnim privrednim i socijalnim nevoljama poslanici su za govornicom, izmedju ostalog, objasnjavali kako ih dolazak na skupstinsku sjednicu previse kosta i kako "od licnog dohotka ne mogu platiti ni rucak". Dok su poslanici iz redova DPS-a o tome govorili po kuloarima, Acim Visnjic, iz Srpske radikalne stranke je javno zatrazio da im se ubuduce, tokom trajanja zasjedanja, obezbje|uje pun pansion u hotelu! Na konferenciji za stampu koja je neposredno nakon toga odrzana u crnogorskom Sindikatu jetko je konstatovano kako je jevnost ocekivala da Skupstina rasparavlja o ekonomsko-socijalnim problemima cijelog stanovnistva a ne svojih poslanika. "Ako poslanici sa svojim visokim kojeficijentima ne mogu platiti rucak, kaze Budimir Sljivan~anin, sekretar Saveza samostalnih sindikata Crne Gore, sta se onda moze reci o radnicima koji mjesecima ne primaju plate ili su na prinudnom odmoru."

Materijal o aktuelnim privrednim i socijalnim tokovima tako nije dospio do crnogorske javnosti. Osnovni razlog za to, kako je rekao Svetozar Marovic, generalni sekretar DPS-a, je sto "u njemu nema ni jednog valjanog predloga iz kojeg bi se vidjelo kako ovom narodu da bude bolje".

• Materijal je i uradjen tako da moze svakom gradjaninu Crne Gore, na jednostavan i precizan nacin pruziti realnu i objektivnu sliku o izuzetno dramaticnoj situaciji u kojoj se nalazimo, i odgovornosti svih dru{tvenih subjekata u Crnoj Gori za dalji tok doga|aja. On je polaziste za izvlacenje logicnih zakljucaka, koje je, kako smo planirali, kroz uvodno izlaganje trebao da prezentira Zarko Rakcevic, sef naseg poslanickog kluba. Ono sto socijaldemokrati nude, kao putokaz za izlazak iz krize svodi se zapravo na zaustavljanje nacionalnih konfrontacija u Crnoj Gori i stvaranje opstedrustvenog konsenzusa za utvr|ivanje nove drzavne strategije Crne Gore za povratak u me|unarodnu zajednicu - istice Miodrag Vujosevic, potpredsjednik SDP.

"Mi nemamo pravo unistavati zdravlje nasih gra|ana cekajuci dogovor lidera Hrvata, Muslimana i Srba", kaze Zarko Rakcevi}. "Svaki pokusaj da se iz ovog ekonomskog, socijalnog, ali i moralno-civilizacijskog bespuca izadje, u ambijentu totalnog embarga i sankcija, besmislen je. Stoga je ukidanje, suspenzija ili makar ublazavanje sankcija neophodan uslov za postepeni oporavak Crne Gore. To nije dovoljan, ali je, svakako neophodan pocetni korak."

Na cesto postavljano retoricko pitanje "pa sta to jos Crna Gora i SRJ treba da urade da bi se sankcije ukinule, kada su, navodno, svi uslovi vec ispunjeni", Rakcevic odgovara: "Jasno je da je na prvom mjestu potpisivanje i realizacija mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini. Potom je tu i obezbje|enje punog postovanja svih gra|anskih, ljudskih i prava nacionalnih manjina u Srbiji i Crnoj Gori. Ne smije se, dalje, oklijevati sa dobrovoljnim i aktivnim ukljucivanjem u proces sudjenja ratnim zlocincima. Valja transformisati sadasnji ratni u civilni budzet, pozvati posmatracke misije KEBS-a da se uvjere u stanje ljudskih prava u Crnoj Gori, itd, itd".

Crnogorska javnost, tako je zahvaljujuci poslanickoj vecini vladajuce stranke, po ko zna koji put, ostala uskracena za temeljniju analizu privredne katastrofe i mogucih puteva za njen oporavak. Gra|ani su rastereceni slusanja teskih tema pred Bozicne praznike, koje valja proslaviti. Skupstina je, upravo, donijela i zakon o svetkovanju vjerskih praznika.

Dragan DjURIC AIM Podgorica