BIJEDA U GRADU PODNO MARJANA

Vise je pokazatelja koji ukazuju da se u Splitu zivi na pragu soci- jalne bijede.

AIM, SPLIT, 29.12.1993. Nedavno je za potrebe novog splitskog tjednika "Ogledalo" provedena anketa medju Splicanima o njihovom zivotnom standardu, a ono sto su odgovorili gradjani, njih 600, pokazuje da se u gradu podno Marjana zivi na pragu socijal- ne bijede. Vise od polovine anketiranih na tom reprezentativnom uzorku kazalo je da mjesecni prihodi od place ili mirovine njihove obitelji nisu dovoljni za osnovne mjesecne potrebe, a svega 8,5 posto da im ostaje novaca kad podmire izdatke za hranu, higijenu i plate razne kucne racune. Cak 77,1 posto obitelji nema nikakve dodatne pirhode. Vecina Splicana najveci dio svojih mjesecnih primanja trosi na prehranu (60,2 posto), potom na rezijske troskove (32,7 po- sto), dok su na novu odjecu i obucu (2,8 posto) i izlaske, odnosno putovanja (4,3 posto) gotovo i zaboravili.

Osim ove ankete, i mnogi drugi pokazatelji o socijalnoj karti Splita ne odisu vedrinom. Trenutno je na splitskom podrucju 11 tisuca osoba izravno obu- hvaceno programom socijalne zastite, a potrebe svih socijalno ugrozenih znatno su vece. Tako u ovom gradu 2695 kucanstava ima "socijalne iskaznice", a ona se dobiva po kriteriju socijalnog minimuma koji, primjerice, za cetvoroclanu obi-
telj iznosi dvostruku minimalnu placu u Hrvatskoj. To je za prosli mjesec bilo 453.528 hrvatskih dinara ili 123 DEM.

U Splitu je ove skolske godine podijeljeno besplatnih udzbenika za oko 16.000 djaka. Dosad je podijeljeno i 9800 subvencija za kruh i mlijeko koje se podizu na blagajni Centra za socijalni rad, a one ovog mjeseca za cetvoroclano domacinstvo iznose 196.000 HRD. Otpremljene su i 723 uplatnice "Elektrodalma- cije" za placanje racuna za struju. Po 400.000 dinara za kupnju ogrjeva dobilo je 550 Splicana, uglavnom korisnika stalne novcane pomoci sto znaci i radno nesposobnih gradjana.

Kad se govori o socijalno ugrozenim Splicanima, u prvom redu misli se na nezaposlene i umirovljenike. U evidenciji Zavoda za zaposljavanje trenutno je oko 19.000 nezaposlenih, a od tog broja gotovo 60 posto su zene. Vise od 7000 nezaposlenih nema ni dana radnog staza, a njih 2500 prijavljeno je teme- ljem likvidacije poduzeca u kojima su radili. Od ukupnog broja trazitelja pos- la, njih 1620 prima novcanu naknadu, a ona iznosi 226.763 hrvatska dinara.

U Splitu zivi i 37.761 umirovljenik, a minimalna mirovina za puni staz za mjesec studeni bila je 706.082 HRD, dok je granicna svota najnizeg mirovin- skog primanja 388.382 HRD. Oni koji zive u umirovljenickim domovima, nedavnim porastom cijena smjestaja moraju izdvojiti za jednokrevetnu sobu 672.540 HRD, dvokrevetnu 618.030, a za prehranu 362.940 HRD.

Na podrucju grada smjesteno je i 9600 prognanika iz drugih dijelova Hrvatske i 9620 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. Svi oni nisu u hotelima i kampovima i pitanje je kako zive. Tesko je reci koliko u Splitu ima podstana- ra, ali sigurno je da vecini nakon podmirenja podstanarstva od prosjecnih 200 DEM ne ostaje mnogo za zivot. Sigurno je i ne mali broj onih koji od svoje place jedva spajaju kraj s krajem, ali ipak ne traze socijalnu pomoc niti obi- laze humanitarne organizacije.

Inace, kad je rijec o distribuciji humanitarne pomoci nerijetko se de- sava da oni bolje stojeci i manje obzirni dobiju mjesecno i po dva-tri paketa dok oni kojima zaista treba ostanu praznih ruku. Taj problem trebao bi uskoro biti rijesen formiranjem socijalno-opskrbnog centra, kojega bi sufinanciralo i
Gradsko poglavarstvo. Centar bi bio stalno gradsko skladiste humanitarne robe u kojem bi radnici pod radnom obvezom pravili pakete u vrijednosti od 20 DEM. Ti paketi dijelili bi se najsiromasnijim po potrebi i prema kriterijima iz Vladinog socijalnog programa.

Namjera je Socijalnog vijeca Splita i da se otvori gradska pucka kuhi- nja u kojoj bi najgladniji dobivali 2000 obroka dnevno. Sada je u restoranu "Bastion" jedna takva kuhinja u kojoj Bratovstina "Sv. Duje" osigurava obroke za 200 osoba dnevno. Planirano je i da se pri mjesnim zajednicama osnuju komi- sije za socijalnu skrb u kojima bi bili angazirani svecenici, socijalni radni- ci, sluzbenici Crvenog kriza i ljudi s tog podrucja koji najbolje poznaju si- rotinju oko sebe. LJUBICA VUKO