ZIVOT U REZERVATIMA

Intervju sa Srdjanom Dizdarevicem, clanom uzeg rukovodstva Liberalne stranke Bosne i Hercegovine, bivsim jugoslavenskim diplomatskim pred- stavnikom u Parizu, koji se po izbijanju rata vratio u Sarajevo gdje i sada zivi.

AIM, SARAJEVO, 24.12.1993. Gospodin Srdjan Dizdarevic diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sa- rajevu, studirao je i politicke nauke u Parizu, a desetak godina se profesio- nalno bavio novinarstvom. Potice iz cuvene diplomatske obitelji trojice brace Dizdarevica: njegovog oca Nijaza, nekadasnjeg ambasadora u Bagdadu, Alziru i Parizu; striceva Faika, dugogodisnjeg ambasadora u Teheranu, Alziru i Madridu te Raifa Dizdarevica, svojevremnog ministra spoljnih poslova i predsjednika Predsjednistva SFRJ. Posljednje cetri godine svoje diplomatske sluzbe Srdjan Dizdarevic je proveo u Parizu odakle se, po izbijanju rata u Bosni i Hercego- vini, vraca sa familijom u Sarajevo i stavlja na raspolaganje novopriznatoj drzavi. Njegov politicki angazman vezan je za ucesce u radu Liberalne stranke BiH u cijem je najuzem rukovodstvu. Razgovor otpocinjemo smjestanjem bosanske krize u siri, globalni kontekst.

Dizdarevic: Mislim da odmah treba reci kako nismo u pravu kada tom Za- padu i razvijenom svijetu pripisujemo superiornost jer taj svijet nije ni izdaleka razumio ove prostore. U naporu da podupre val rusenja komunistickih rezima, taj je zapad tipovao na jedinu silu koja je mogla srusiti komunizam a to su lokalni nacionalisti, misleci da ce po samom automatizmu uvodjenje vise- partijskog sistema u najmanju ruku otvoriti predvorje demokratije. Ta pogresna procjena je i ucinila da taj prvi oblik visepartijskog sistema ubrzano prera- ste u medjuetnicki rat. Nadalje, zapad je otpocinjanjem rata uvidio njegove straobalne dimenzije ali je opet izveo pogresan zakljucak da bi to jednom zau- vijek moglo skinuti sa dnevnog reda problem Balkana, to jest nerasciscenih medjunacionalnih odnosa na ovim prostorima. Pa tako postoje cak i utjecajni ljudi na Zapadu koji misle da Milosevic, sa svojom fasistoidnom politikom, ipak moze dovrsiti taj proces koji je Evropa okoncala jos u 19. vijeku - stva- ranje nacionalnih drzava. Na koncu, tu je i kriva pretpostavka prema muslima- nima jer je cinjenica da ni politika ni javno mnijenje nisu dovoljno prihvati- li muslimanski elemenat u Bosni i Hercegovini kao evropski elemenat, koji pri- pada suvremenoj civilizaciji. Muslimani u BiH su identificirani sa onim sto su oni mogli vidjeti preko televizije a sto se odnosi na zbivanja u Iranu i na neke integristicke pokrete u Alziru, takodjer i na ono sto vide kao arapsku i muslimansku sirotinju u svojim zemljama - sto im ne ulijeva veliki stepen raz- umijevanja. Na ovo treba dodati i krivu politiku BiH rukovodstva, odnosno Stranke demokratske akcije koje bi htjelo biti reprezentant jednog cijelog na- roda - Muslimana, ne znajuci ih kao takve pretstaviti medjunarodnoj javnosti. Otud ta cesta putovanja Izetbegovica i Silajdzica i koketiranje sa islamom pa cak i islamskim fundamentalizmom, umjesto da ta okrenutost bude prema zapadnoj Evropi.

AIM: Na primjeru Bosne je veoma plasticno prikazana sva razjedinjenost Evrope koju pominjete. Koliki je, nasuprot tome, stvarni interes Amerike da obustavi rat na ovom tlu gledano kroz prizmu pogazenih predizbornih obecanja predsjednika Clintona?

Dizdarevic: Treba se kloniti iluzija i kazati da Bosna nije primarna okupacija ni Americi ni Evropi. Evropi i evropskim liderima je mnogo znacajni- je da grade ili razgradjuju evropsko jedinstvo. Nekome je Bosna slagvort za prvo, kao Miteranu, a drugima je to dokaz da, kada nije moguca multietnicka bosanska drzava, nije moguca ni jedinstvena Evropa. A Americi je bosanska kri- za prilika da dokaze prestiz, prema tome, njoj je mnogo bitnije da Bosnu isko- risti kao platformu za razjedinjavanje Evrope i dokazivanje njene nemoci i neefikasnosti nego sto je to prilika da se ovdje aktivnije uplete.

AIM: Vec duze vrijeme u medjunarodnim okvirima Bosna i Hercegovina se sve rjedje pominje kao drzava a sve se jaci akcenat stavlja na njene nacionalne komponente. Znaci li to definitivno sankcionisanje ratom uspostavljenog sta- nja?

Dizdarevic: Takav pristup proistice dijelom iz njihovog nepoznavanja ovih prostora, o cemu sam nesto vec kazao, ali i iz njihovog pokusaja da pro- jiciraju formule iz svojih sredina i zemalja na nase tle. Zapad nastoji da po- djelom Bosne, koju oni u razlicitim periodima uvijeno nazivaju regionalizaci- jom, kantonizacijom ili unijom, u nju uvedu pojam vecine i manjine sto za Bos- nu nije prihvatljivo, niti to uopste moze da zazivi. Od Kutiljera preko Vens- Ovenovog plana svi Bosnu cijepaju, uvodeci pojam vecine i manjine naroda pri cemu su na krivom putu. To je porodilo nakaradno sematiziranje.

AIM: Bosna i Hercegovina je, dakle, izgubila oslonac kao samostalna drzava u onom obliku kako je medjunarodno priznata. Sto je rat duze odmicao nestalo je i prvotne naklonosti zapadnog javnog mnijenja, potaknuta stravi- cnim slikama sa ovih prostora.

Dizdarevic: Pa bosanski zvanicnici od pocetka agresije igraju samo na jednu kartu, a to je strana vojna intervencija. Da bi nagovorili svjetske pol- iticke i vojne faktore da to urade, oni igraju na pacenistvo. Sva patnja u BiH se koristila da bi se podupro zahtjev za vojnom intervencijom i skinuo embargo na uvoz oruzja. Novi planovi koje nam svijet, prvenstveno Evropa nude, mogu obezbjediti samo jednu pozitivnu stvar a to je mir jer su sada za njega zainteresirani svi, ukljucujuci i medjunarodne faktore. Medjutim, nista ponudje- no ne tezi ocuvanju Bosne i Hercegovine vec ce samo dovesti do krajnjeg dok- rajcivanja etnickog ciscenja a u perspektivi do stvaranja velike Srbije i Hrvatske na ustrb teritorija Bosne i Hercegovine. Nije previse pesimisticno kazati da ce Muslimani u takvom okruzenju prakticki biti osudjeni na zivot u rezervatu i, kako sada stvari stoje, na sudbinu asimilacije ili nestajanja.

No, ne treba sve gledati ni tako fatalisticki i predati se jer znamo da su Bosnu uvijek remetili vanjski faktori a ideja multikulturalnosti je ostala sacuvana u svijesti ljudi.

Ipak, tesko je procjeniti sto ce se u periodu pred nama iznjedriti kao trajna perspektiva Bosne i Hercegovine jer je ovo jedna atipicna situacija, svojevrsni labaratorijski eksperiment svjetskih mocnika koji se, na zalost, odvija nad nama.

GORAN TODOROVIC