LISTOPAD USRED ZIME

Zagreb Dec 22, 1993

Proces kadrovskog prociscavanja stranackog i drzavnog rukovodstva koji je otvoren na Drugom opcem Saboru HDZ-a ovih dana se nastavlja. Nakon sto je ostavku podnio drzavni odvjetnik Stjepan Herceg, najav- ljuje se i smjenjivanje Antuna Vrdoljaka, pa cak i Mate Bobana i Gojka Suska. Cini se da se ipak radi o kozmetickim potezima. Ili Hrvatska sve vise pristaje na medjunarodni protektorat?

AIM, ZAGREB, 21.12.1993. Kada je prije dva mjeseca na Drugom opcem saboru HDZ-a Tudjman zalupio vrata nekim svojim najblizim suradnicima i prvoborcima, kako s desna, tako i s lijeva, nedopustivsi im da udju u vodjstvo stranke, mnogi su smatrali da je time i stvarno doslo do cijepanja najjace hrvatske stranke. Pored ocjene da je u tom srazu "ljevice" i "desnice" ojacao samo Tudjman, moglo se cuti i mislje- nje da se ipak radi tek o kozmetickom zahvatu namjenjenom Evropi, jer zar je vazno biti ili ne biti u rukovodstvu stranke ako su svi "otpisani" i dalje zadrzali svoje drzavnicke funkcije?

Vrijeme je, pak pokazalo da, kao i u svakoj klasicnoj partijskoj drza- vi, zbivanja na kongresima imaju najdirektnije posljedice po zivot i da ce Tudjman biti prisiljen i stvarno, a ne samo fiktivno zrtvovati neke svoje lju- de, sto mu uostalom nikada i nije bilo tesko. Prva "zrtva" cistke u vlasti bio je treci po redu drzavni tuzilac, ili kako se to ovdje kaze drzavni odvjetnik, Stjepan Herceg. Prvi, Zeljko Olujic, otisao je jer se protivio sudjenjima u odsutnosti srpskim pobunjenicima - ratnim zlocincima, primjerice Marticu, jer po njegovu misljenju to je bio jalov posao koji ce se i tako morati ponoviti budu li zlocinci dostupni hrvatskim vlastima. No, da to nije bio jedini razlog pokazuje i cinjenica da je Olujic zavrsio u Hrvatskoj demokratskoj stranci i nastavio svoje djelovanje kao opozicionar. Vladimir Seks pao je na ispitu iz novinarstva, kada je htio suditi Tanju Torbarinu, Jelenu Lovric, "Feral tribu- ne" i jos neke novinare, ali nije mu se zbog toga nista znacajno dogodilo, pa je i sada jedan od potpredsjednika hrvatske vlade. Herceg je, koga svi drze, kao uostalom i prvu dvojicu, pripadnikom desne struje, podnio ostavku proslog tjedna. Ali, kao sto obicno biva ne svojom voljom, vec zbog niza promasaja. Na dusu mu se stavljaju neuspjela sudjenja pravasima, pa citav niz sumnjivih delozacija, kao ona predsjednice Dalmatinske akcije Mire Ljubic-Lorger, pa stavljanje u pritvor devet pripadnika Dalmatinske akcije koji su navodno digli u zrak svoje prostorije u Splitu. Pritom je pocinjena i povreda Ustava i zako- na kada su u javnosti objavljena imena osumnjicenih. Prema nekim informacijama direktan povod za ostavku je Hercegovo trazenje da saborska Komisija za izbor i imenovanje, kojoj predsjedava Vice Vukojevic (jos jedan jastreb) razrijesi duznosti vojnog tuzitelja Mirsada Baksica, inace predsjednika Hrvatske dem- okratske muslimanske stranke, i unaprijedi ga u njegova pomocnika, sto je ko- misija i podrzala. Imenovanju Baksica usprotivio se Klub zastupnika HDZ ocje- nivsi da nije "pokazao savjesnost i strucnost". U medjuvremenu je Vukojevic prestao inzistirati i na Hercegu i na Baksicu, koji ce takodjer zasigurno mora- ti otici. No, za sada se zna da je Vice Vukojevic, jedan od najdesnijih, goto- vo ustaski orjentiranih hrvatskih celnika, razrijesen duznosti sefa Sedme up- rave, sluzbe za obavjestajne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova. Ne zna se sto ce biti sa njegovim ostalim funkcijama, posebice sa mjestom predsjedni- ka Komisije za istrazivanje zrtava rata i poraca, gdje se iskazao kao revnosni kopac starih grobova i nekim slucajem otkrio da su sve jame krcate partizan- skih zlocina. Vukojevic je poznat i po filmu o Bruni Busicu, hrvatskom emigra- ntu sto je ubijen u Parizu, a u kojem je za suradnju s KOS-om optuzio sada vec pokojnog dr. Ivana Cesara, nekadasnjeg predsjednika prve hrvatske demokrscan- ske stranke, te nekadasnjeg emigranta, a potom direktora Zagrebacke filharmo- nije, Ivana Cerovca, kao i neke druge ljude. A uz to film je pun cudnih kons- trukcija, sve dotle da se Hebrang dovodi u direktnu vezu sa ustaskim koljacem Luburicem, ne bi li se tako NDH ugurala u legitimni kontinuitet hrvatske drza- vnosti.

Spisak onih koji ce morati otici time ni izdaleka nije zakljucen. Isti- na je da se on siri ili suzava manje-vise po principu "dobro obavijestenih iz- vora", sto uvijek granici sa glasinama, ali postaje sve jasnije da ce Tudjman eliminirati sve one koji mu zatvaraju putove u Evropu. Medju njima perjanica je sasvim sigurno direktor Hrvatske radio televizije, predsjednik Hrvatskog olim- pijskog komiteta i jos stosta, Antun Vrdoljak, koji inace sam sebe naziva Atilom, bicem Bozjim. Cak i u domacim novinama, nakon posjete hrvatske dele- gacije Parlamentarnoj skupstini Vijeca Evrope, spominje se da je jedna od spo- rnih tocaka koja bi mogla ugroziti hrvatski status specijalnog gosta upravo nezaobilazni Tonci. Potpredsjednik Sabora dr. Zarko Domljan izjavljuje da je "hrvatskoj delegaciji preporuceno da na mjesto direktora HRTV-a dodje novi cov- jek koji bi bio prihvatljiv i za medjunarodnu javnost i za razlicite politicke opcije u Hrvatskoj". Ovo, kao i Domljanova ocjena: "Dogodi se tako da se oko neke osobe na nekom mjestu naprosto previse toga skupi i onda treba naprosto napraviti rez", dovoljan su razlog za povjerovati da ce jedan od najnepopular- nijih hrvatskih politicara uskoro prestati tako bahato i rabijatno zagadjivati medijski prostor. Tesko je pretpostaviti da ce se Vrdoljakovim odlaskom nesto bitno promjeniti i u uredjivanju radijskog i TV programa, jer ostavio je on iza sebe dovoljno duboko korijenje i ekipu koja ce na celu sa Tomislavom Marcinkom uciniti sve da HTV i dalje bude HDZ-Bastilja.

Osim sto je u pitanju Vrdoljak, ipak se za sada radi samo o minornim licnostima hrvatskog politickog zivota i za to se kao pravi test stvarnog zaokreta ocekuje Tudjmanovo ponasanje prema ministru obrane Gojku Susku, te predsjedniku Hrvatske Republike Herceg-Bosne, Mati Bobanu. Bilo je, naime, vrlo ozbiljnih najava da ce i ova dvojica jakih ljudi biti zamijenjeni zbog politike koju su vodili i vode u Bosni i Hercegovini, a sto je ovoga casa naj- veci kamen oko vrata Hrvatskoj i zbog cega su joj cak prijetili sankcijama.

U Hrvatskoj se sve cesce mogu cuti ocjene da se pogrijesilo kada je dat pristanak na podjelu BiH i kada je potpisan savez s djavolom (Milosevic), sto i nije posebice novo, ali novo je da se Hrvate optuzuje za sukob s Musli- manima. Bobanu se ne moze oprostiti sto s dojucerasnjim agresorom zdere janje- tinu, a taj isti agresor sada glumi mirotvorca. Primjerice, predsjednik Sabo- ra Stipe Mesic kaze da se "Hrvatska republika Herceg-Bosna ne bi smjela prik- ljuciti Republici Hrvatskoj jer se onda, po istom kriteriju, Republika Srpska, prikljucuje Srbiji". Predsjednik Zupanijskog doma Sabora Josip Manolic izjav- ljuje da do sukoba s Muslimanima nije ni trebalo doci. Zna se da su i Boban i Susak skloni idejama o zamjeni teritorija i pripojenju hercegovackog kamenjara Hrvatskoj, ali takve ideje nemaju potporu vecine zastupnika HDZ-a i tesko da bi mogle proci bez obzira sto Tudjman potpisao ili obecao u Zenevi ili Bruxe- llesu. Inzistiranje na zamjeni teritorija moglo bi dovesti do definitivnog razbijanja HDZ-a, pri cemu umjerena struja zahtjeva da Sabor ima vecu ulogu nego do sada, to jest da se smanje ingerencije Tudjmanu, a prijeti i nepostova- njem stranacke stege.

Da je Tudjman ozbiljno razmisljao o smjeni Bobana govori i podatak da se razgovaralo sa dr. Milanom Ramljakom kao jednim od mogucih buducih predsje- dnika Herceg-Bosne, ali ovaj ugladjeni profesor, poznat iz vremena Vlade demo- kratskog jedinstva, ocito je i sam shvatio da nije za njega vladavina u tom
zmijskom leglu. Kazu da se potraga nastavlja, jer Zapadu je potpuno jasno da se radi o jednoj te istoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici i da se konci vuku iz Zagreba. Sto se tice novog ministra obrane jos se ne spominju konkretna imena, a i nije sigurno da ce Tudjman zrtvovati Suska, vec ce pokusati zadovo- ljiti evropske apetite samo smjenom u Grudama.

Sve u svemu usred zime neka listopadna vremena, iako Evropa zna gdje zapravo u Hrvatskoj lezi vlast. No, bio bi to prevelik zahtjev i prevelik zalogaj. Znacajno je zato sto neki ljudi odlaze, ali ostaje dojam da se i po- red sitnih koracica sve svodi na kozmetiku i plasticne operacije. Ili to Hrv- atska sve vise pristaje na evropski protektorat?

GOJKO MARINKOVIC