KAKO PREZIVJETI

Crna Gora - novi paket vladinih mjera

size:

U katasrtofalnoj ekonomsko-socijalnoj situaciji, pred monetarnim slomom koji se najavljuje za sljedeci mjesec, crnogorska vlada donijela paket mjera za prezivljavanje tokom zime. Glavni ciljevi mjera - obezbjedjenje egzistencijalnog minimuma stanovnistva i odrzavanje postojeceg minimuma proizvodnje. Industrijska proizvodnja samo za deset mjeseci ove godine pala je, u odnosu na isti proslogodisnji period, za 44 procenta. Procjenjuje se da se svega 30 odsto budzetskih potreba Crne Gore podmiruje iz realnih izvora dok se ostatak popunjava iz primarne emisije. Inflacija je u oktobru iznosila 20 hiljada procenata a mjerena rastom marke bila je cak 54 hiljade procenata. Za decembar se predvidja inflacija od 60 hiljada odsto i rast cijena za oko 500 hiljada odsto. Razmislja se o isplati plata u devizama, a Vlada vec podijelila zimnice javnom sektoru u "tvrdoj" valuti

• po 70 DM svakom radniku. Privredni tokovi postaju atraktivna politicka tema i teren sukobljavanja beogradskih i podgorickih vlasti.

tekst:

"Nemamo dugorocnih planova. Moramo da prezivimo uz minimum hrane i minimum grijanja. To su maksimumi koje sada mozemo dati." Ove rijeci Mihaila Ljesara, potpredsjednika crnogorske Vlade lapidarno, ali uvjerljivo svedoce o opstoj ekonomskoj i socijalnoj katastrofi do koje je, u devetanestom mjesecu sankcija, dospjela Crna Gora. Iz njih se, takodje, moze naslutiti nesto vise i o poziciji u koju je zapala sama Vlada. U vrijeme kada vec gotovo svi pocetak iduce godine povezuju sa ocekivanjima potpunog monetarnog sloma, crnogorska Vlada izlazi u javnost sa paketom mjera kojim pokusava stvoriti svojevrstan model prezivljavanja tokom zime.

Posljednjih desetak dana, naime, premijer Milo Djukanovic je uz prilicnu medijsku paznju obisao nekoliko vecih preduzeca u Podgorici i Niksicu i odrzao niz konsultativnih sastanaka sa privrednicima na kojima je promovisao novi paket mjera koji, naravno, sadrzi i niz zahtjeva upucenih saveznim institucijama. Sta je osnovni sadrzaj ovog programa?

Po rijecima Mihaila Ljesara, osnovni ciljevi cijelog paketa mjera svodi se na obezbjedjenje egzistencijalnog minimuma stanovnistva i odrzavanje (u pojedinim granama i povecanje) dosadasnjeg nivoa proizvodnje. Crnogorska industrija, naime, kontinuirano smanjuje proizvodnju vec nekoliko godina. Samo za deset mjeseci ove godine, u odnosu na isti period prosle, zabiljezen je pad od 44 odsto. Zbog toga ce Vlada angazovati dodatna sredstva u vrijednosti od oko pet miliona maraka za pomoc odrzanju proizvodnje. Za trgovinu ce obezbijediti oko dva i po miliona, za industriju oko milion i po, za poljoprivredu 700 hiljada i oko 200 hiljada maraka za saobracaj. Ljesar procjenjuje da drustveni proizvod Crne Gore u ovom trenutku iznosi svega oko 50 miliona maraka mjesecno, a samo za javni sektor u decembru treba obezbijediti oko 26 miliona maraka. Toliki rashodi se ne mogu pokriti realnim prihodima, pogotovo sto mnoga preduzeca izbjegavaju placanje poreza i doprinosa na plate koje, zapravo, dijele u namirnicama. Zbog toga ce Vlada poostriti rezim naplate poreza, a ujedno pokusati da natjera preduzeca i banke da aktiviraju sopstvene devizne i robne zalihe, ciju ukupnu vrijednost Miodrag Gomilanovic, ministar za privredu, procjenjuje na skoro 100 miliona maraka, tj. na petinu ovogodisnjeg drustvenog proizvoda Crne Gore.

Problemi sa finansiranjem, tj. prezivljavanjem drzave su, zaista, ogromni. Popunjavanje crnih rupa u budzetu putem svjeze odstampanih topciderskih novcanica uzvitlalo je hiperinflaciju do neslucenih razmjera. Procjenjuje se da se trenutno svega oko 30 odsto crnogorskih budzetskih potreba podmiruje iz realnih izvora, a ostatak popunjava putem primarne emisije. Sam premijer Djukanovic javno priznaje: "Inflaciju smo svjesno odabrali. Stampamo novac da bi obezbijedili prezivljavanje." Ali, u Vladi iznova insistiraju, kako na smanjenju javnih rashoda, tako i vecim realnim prihodima. Prvo se planira ostvariti smanjenjem ucesca plata u rashodima sa dosadasnjih 35 odsto na svega 25 procenata, dok drugi zadatak podrazumijeva uvodjenje sive ekonomije (u Vladi procjenjuju da se u ovom trenutku oko polovina prometa roba obavlja na sivom trzi{tu) u legalne privredne tokove.

No, na inflaciju sama Crna Gora tesko moze bitnije uticati. Zvanicna inflacija u oktobru je bila oko 20 hiljada procenata a, mjerena rastom marke, u odnosu na dinar cak 54 hiljade. Optimisti predvidjaju da ce decembarska inflacija iznositi "skromnih" 60 hiljada procenata, dok "realisti" najavljuju rast cijena za oko petsto hiljada procenata. U Crnoj Gori se sve vise za postojeci inflacioni stampedo optuzuje Srbija.

Egzistenciju stanovnistva Vlada planira ostvariti redovnom distribucijom namirnica u sklopu programa snabdijevanja porodica. Sve bilansne potrebe Crne Gore u hrani su, kako kazu izvori iz Vlade, vec obezbijedjene i to, uglavnom, iz inostranstva. Istovremeno, nakon pregovora sa Sindikatom, koji je bio najavio generalni strajk, utvrdjen je i nov nacin obracuna plata. Najniza plata u Crnoj Gori je utvrdjena u vrijednosti od 35 maraka po zvanicnom kursu, pri cemu je Milivoje Jaukovic, sadasnji ministar rada i, kako se nezvanicno najavljuje, buduci viceguverner Narodne banke Jugoslavije, dao cvrsta obecanja da ce se zvanicni kurs azurno uskladjivati sa onim ulicnim.

Iz vrlo pozdanih izvora se saznaje da je tokom pripreme cijelog paketa mjera u Vladi razmatrana i mogucnost cjelovitog prelaska na sistem deviznih plata, ili makar na davanje prava preduzecima (kojima to odgovara) da radnicke zarade isplacuju u devizama. Ipak, od svega toga se, za sada odustalo, prevashodno zbog straha od odliva deviza u drugu federalnu jedinicu i, s druge strane, zbog proracuna da bi svega oko 15 hiljada radnika u republici primalo plate u devizama, a ostali u dinarima sto bi samo uvecalo ionako veliki haos u monetarnom sektoru. No, neumitni tokovi hiperinflacije cine svoje, tako da je upravo sama Vlada, ponasajuci se racionalno, koliko je to uopste moguce u ovakvim uslovima, prva prekrsila odredbe uredbe o platama i bez ikakvih dugorocnijih planova i ambicija da zaokruzi novcani sistem (ali, na opste zadovoljstvo zaposlenih u javnom sektoru), jednostavno, pocela da isplacuje zimnicu u markama. Po 70 maraka za zimnicu ovih dana prima oko 30 hiljada radnika u crnogorskom obrazovanju, zdravstvu i upravi.

Tako su za svega desetak dana u crnogorsku javnost gotovo neprimjetno unijete dvije znacajne novine koje sa sobom nose niz politickih posljedica. Prvo je kao obracunska jedinica ravna njemackoj marki uveden izraz "reper" (a ne "bod", kao u Srbiji), koji je mnogima licio na anagram od "perper" (naziv stare crnogorske valute s pocetka ovog vijeka, iz doba kralja Nikole I), a odmah poslije toga doslo je i do zacetka ostvarivanje, od strane Liberalnog saveza, odranije zagovarane ideje da se uvedu konvertibilne valute kao zvanicna platezna sredstva u Crnoj Gori. No ne treba gajiti iluzije o nekim bitnijim izmjenama cijelog monetarnog sistema. Istaknuti crnogorski privrednik Vladimir Nikaljevic, direktor danilovgraskog "Crnagoracoopa", smatra da ce u narednom periodu, zapravo, funkcionisati haos - kao sredstva placanja ce se prihvatati i robe i devize i dinari, pa ce se svako snalaziti kako mu najbolje odgovara.

Privredni tokovi i socijala tako postaju vrlo atraktivna politicka tema. Gotovo sve politicke stranke u Crnoj Gori okrecu polje svoga djelovanja na pitanje prezivljavanja. Jasno je, dok zaposleni, bez sverca ili trosenja ranijih zaliha, ne mogu prezivjeti ni sa platom od 35 njemackih maraka, najveci broj preduzeca nema sredstava cak ni za to. Strah od gole gladi i posebno od nestanka dinara kao "mjere svih vrijednosti" i plateznog sredstva postaje politicka cinjenica. Potpuni monetarni slom se dozivljava kao zavrsni cin opste ekonomske, socijalne i politicke drame.

Podgoricke vlasti pritom cine, ili se bar trude da ostave takav utisak, to sto mogu na prezivljavanju stanovnistva, ali, istovremeno, i ukazuju da njihove mjere u ovakvim odnosima u SRJ ne mogu dati valjane rezultate. Sustinski zahtjevi se gotovo spontano i objedinjeno iz Crne Gore upucuju ka Beogradu. Na monetarni i trzisni haos u zemlji Vlada Crne Gore ne moze da utice. Trgovacki embargo Srbije, kako je izjavio premijer Djukanovic, "dovode Crnu Goru u neravnopravan polozaj", dok je monetarni upadi iz Banjaluke dodatno osiromasuju. Zbog toga je Djukanovic na jednom od posljednjih sastanaka sa privrednicima javno upozorio da ce zatraziti ostavku Savezne Vlade ukoliko ne obezbijedi funkcionisanje jedinstvenog trzista i monetarni red. Koliki su stvarni uticaji i ingerencije saveznih vlasti na iskakanje iz dogovorenih monetarnih okvira ili pak na ukidanje granicne rampe kod Prijepolja, odavno je poznato tako da ovi napadi na savezne vlasti podsjecaju na onu narodnu poslovicu: "Cerku kara, snahi prigovara". Sve je ociglednije da je pitanje

• kako prezivjeti - viseznacno, odnosi se na stanovnistvo, ali i na vlasti.

Dragan DjURIC AIM (Podgorica)