OTVORENI NAPADI NA OTVORENO DRUSTVO

Nedavni razgovor s predsjednikom Tudjmanom za Georga Sorosa je bio najneugodniji u njegovom zivotu. Od pocetka Soros nije imao srece u Hrvatskoj. Odmah je dozivljen kao remetilacki faktor. Tudjmanu i njego- vima tesko je shvatiti zasto bi netko ulagao u Hrvatsku ako ne dijeli odusevljenje njegovim rezimom. Novi predsjednik upravnog odbora Zaklade otvoreno drustvo, Miko Tripalo potvrdio je da je Sorosu cilj da skolovanjem mladih ljudi stvori intelektualnu infrastrukturu. Ti mladi ljudi biti ce preduvjet i pretpostavka jacanju demokracije i demokraticnosti u zemljama istocne Evrope. Bez demokratski educiranih ljudi na vlasti ce ostajati stari generali i mladi komesari. Kad vec ne moze osvojiti Zakladu, mozda je Tudjmanovo neuljudno ponasanje zapravo smjeralo da kod sugovornika proizvede ljutnju i odustajanje?

AIM,ZAGREB,16.12.93. Poslije nedavnog susreta s Franjom Tudjmanom George Soros navodno je sav zgranut rekao da je to bio najneugodniji razgovor u njegovom zivotu. Nakostri- jesenost je izbijala i iz sluzbenog saopcenja Predsjednickog ureda - bilo je ocito da je Predsjednik ocitao bukvicu dobrotvoru.

Dijapazon grintanja bijase vrlo sirok: Tudjman je prigovarao da Zaklada Otvoreno drustvo humanitarno pomaze samo Muslimane, a ne i Hrvate, sto je no- torna laz ili neobavijestenost, a krunski mu je argument za dokazivanje poli- ticke nepocudnosti bila tvrdnja da su se oko Sorosove fondacije okupili ljudi proslog rezima i oni koji su godinama bili u emigraciji. Mada i Tudjmanova svi- ta funkcionira na toj kombinaciji, Predsjednik tu ne nalazi nikakve slicnosti. Upucujuci Sorosa da se ubuduce osloni na one koje je "hrvatski narod vec ne- koliko puta izabrao", Tudjman je jos jednom pokazao ne samo ogromnu politicku pohlepu nego i rezon na kome funkcionira njegova vlast: smatrajuci da je po- bjedom na izborima legitimirano pravo da se raspolaze svekolikom Hrvatskom, vladajuca je stranka sve osvojila - od Vojske do djecjih vrtica, od medija do bolnica, od tvornica do butika, pa zasto ne bi i jednu fondaciju, pogotovo kad je bogata.

Od pocetka Soros nije imao srece u Hrvatskoj. Odmah je dozivljen kao remetilacki faktor. Iz dva razloga. Dolari koje je ostavljao u Hrvatskoj pada- li su u drugi plan, tretirani su cak kao otegotna okolnost, zbog njegovih po- litickih stavova. Govorio je o nacionalizmu kao o negativnoj pojavi, suprot- stavljao ga je demokraciji. A hrvatska vlast ocekuje da joj se oni koji mate- rijalno pomazu i politicki udvaraju. Pare bez ljubavi - kod Predsjednika to izaziva mrzovolju. I sumnju: Tudjmanu i njegovim tesko je shvatiti zasto bi netko ulagao u Hrvatsku ako ne dijeli odusevljenje njegovim rezimom.

Jos je mozda sumnjivije kad netko hoce da ulaze u Hrvatsku, a ne trazi da zbog toga u tren oka pobere vrhnje. U drzavi u kojoj je na djelu prvobitna akumulacija kapitala, u kojoj ruku pod ruku idu beskrupulozna politicka moc i isto takva materijalna grabez - altruizam je zaista tesko razumjeti. Politicki i biznis skorojevici ne mogu to shvatiti. Trazila se pozadina: sto hoce ako nece da umnozi pare, otkrivale su se tajne namjere, pa onda i tajne organiza- cije, otpocetka je otvorena medijska hajka. Spominjali su se masoni, Zidovi, cudno stjecanje para na burzama, nostalgija...

Sve to ne znaci da su hajkaci imali nesto protiv Sorosovih para: ne, one su u principu bile u redu, samo ih je trebalo pravilno usmjeriti. Zato se nastojalo osvojiti upravni odbor Zaklade. U relativno kratkom roku promije- njena su tri predsjednika. Na Zarka Puhovskog vlast je funkcionirala kao na
izazov crvene krpe: kako se u javnosti i inace njegovalo uvjerenje da "ljevi- care" kao najvecu "zgadiju" treba "zgaziti" (termin sto ga je posebno volio rabiti Zarko Domljan), mogucnost da Puhovski utjece na to koga ce Fondacija pomagati bila je jednostavno nepodnosljiva. Kad je na celno mjesto dosao Jaksa Kusan, covjek cije se hrvatstvo nije moglo dovesti u pitanje, imalo je cak emigrantski oreol, hajka se malo primirila jer se smatralo dako je "Soros osvojen". Medjutim, i Kusan je pokazao da nije tako lako osvojiv covjek.

Sad kad je za predsjednika upravnog odbora Zaklade Otvoreno drustvo za Hrvatsku dosao Miko Tripalo, vrhovnistvu ponovo kao da je posoljena ziva rana. Tripalo kaze da mu je Soros osobno predlozio tu funkciju, obrazlozivsi to svo- jim nastojanjem da "kadrovskim promjenama priblizi djelovanje Zaklade njezinoj osnovnoj namjeni, a to je borba za otvoreno drustvo".

Tripalo je preuzimajuci ponudjeno mjesto, koje obnasa volonterski, pos- tavio, kaze, tri osnovna cilja. "Ponajprije - rece - radit su na tome da dje- lovanje Zaklade nikad i ni u kojem slucaju ne bude usmjereno protiv interesa Hrvatske. Gotovo je nevjerojatno - dodaje - da Georga Sorosa napadaju u gotovo svim zemljama gdje Otvoreno drustvo djeluje, pa i u Hrvatskoj, upravo s argu- mentacijom da Zaklada radi protiv nacionalnih interesa tih zemalja. Upravo iz tih razloga ja cu se osobno angazirati - kaze Tripalo - da se u javnosti raz- bije takva slika. Drugi mi je cilj da niposto ne dopustim da Zaklada postane instrumentom drzave ili bilo koje politicke stranke ili skupine. I napokon, nastojat cu da Zaklada dokraja ostane neprofatibilna organizacija te da se u nju ne uvuku ljudi koji bi iz njenog djelovanja izvlacili materijalnu korist.

Iako je Sorosova zaklada samo tokom ove godine dala pet milijuna dolara za humanitarnu pomoc Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a znanstveni i kulturni projekti koje je ove godine financirala Zaklada za Hrvatsku stajali su oko milijun i 250 tisuca dolara, Tudjmanova se ljutnja moze razumjeti. Soros je najpoznatiji kao pomagac nezavisnih medija. A ovdasnji su rezimi uspostavljeni i odrzavaju se na neslobodnim, politici potcinjenim medijima. Taman kad je "katedralu hrvatskog duha" pretvorio u hrvatsku verziju TV-Bastilje, kad je postrojio novine, kad je "ocistio" medijski prsotor, i kad je mislio da treba da zivi sretno i dugovjecno na tim lovorikama, pojavljuje se Soros s namjerom da u tom Potemkinovom selu izvuce prvu ciglu. Da pomogne nezavisne medije i da u hrvatski medijski prostor unese po autoritarnu vlast opasni virus novina- rske slobode. Soros-fondacija pomogla je "Feral Tribune", rijecki "Novi list", prica se da ce pomoci i dvotjednik Matice hrvatske "Vijenac", u posljednje je vrijeme zainteresirana za radio-stanice i TV-programe. Tamo gdje se pojavi je- dan neovisni list, uslijedit ce drugi, a i oni koji to nisu ipak ce silom pri- lika nesto drugacije zuboriti. Tudjman shvaca da bi to za sistem koji je izgra- dio moglo biti opasno.

I drugo, Fondacija stipendira mlade i perspektivne kadrove iz cijele istocne Evrope, pa tako i iz Hrvatske, pokusavajuci za buducnost stvoriti in- telektualnu infrastrukturu, koja bi s vremenom mogla postati vrlo utjecajna. U Hrvatskoj se pitaju sto Soros namjerava uciniti sa stotinama mladih znan- stvenika i intelektualaca koje trenutno skoluje na najboljim svjetskim sveu- cilistima. Ne pokazuje li to njegove politicke ciljeve? Kad su Tripalu nedavno postavili to pitanje, potvrdio je da je Sorosu cilj da skolovanjem mladih lju- di stvori intelektualnu infrstrukturu, ali ne za svoje politicke ciljeve; sti- pendisti Zakladi nista nisu duzni, ali ce svojim znanjem i djelovanjem inpre- gnirati drustvo ciji su clanovi i tako ce djelovati na njegovo otvaranje. "Da- kle ti novi ljudi zapravo ce biti preduvjet i pretpostavka jacanju demokracije i demokraticnosti u zemljama istocne Evrope". A iz logike vladajucih rezima koji njeguju zatvorenost drustva to je, naravno, krajnje subverzivno. Soros
je shvatio da bez novog nacina misljenja nema ozbiljnih promjena, da bez otvo- renih ljudi nema ni otvorenog drustva, bez demokratski educiranih ljudi na vlasti ce ostajati stari generali i mladi komesari.

Zato Tudjmanovo ekscesno ponasanje u susretu sa Georgom Sorosom nije tek bahato ignoriranje stare uljudbene poduke da se poklonjenom konju u zube ne
gleda; predsjednicka ljutnja najvise zapravo govori o prirodi njegova rezima, koji vrijednosti sto ih podrzava Soros-zaklada s pravom dozivljava kao vlasti- tu ugrozbu. Ako bi posljedica neugodnosti sto ih je dozivio u predsjednickim dvorima bila Sorosova odluka da se povuce iz Hrvatske, a ima i takvih razmi- sljanja - onda bi se mozda moglo reci da je hrvatski predsjednik ostvario svoje rezervno rjesenje. Kad vec ne moze osvojiti Zakladu, mozda je njegovo neuljudno ponasanje zapravo smjeralo na to da kod sugovornika proizvede lju- tnju i odustajanje? JELENA LOVRIC