ZATVARAJU SE EVROPSKA VRATA ZA DEZERTERE
Rezime: Sve teze i zamrsenije reguliranje izbjeglickog statusa u zemljama zapadne Evrope. Posebno ugrozenu populaciju iz ex-Jugoslavije pred- stavljaju tisuce vojnih obveznika iz Srbije i Hrvatske. Pocetno pri- manje bez problema zamjenila su sve ostrija i ostrija pravila igre od kada se pojedinacno dezerterstvo pretvaralo u opce nacelo ponasa- nja za tisuce mladica iz Srbije i nesto manje iz Hrvatske. Najteza situacija za dezertere iz ex-Jugoslavije je u Danskoj. Panicno su ubrzane pripreme za potpuno blokiranje granica jer se po nekim pro- cjenama ove zime ocekuje prebacivanje oko 4 milijuna izbjeglica iz bivse Jugoslavije u zapadnu Evropu. Za dezertere malo nade budi rezolucija Evropskog parlamenta, koju je inicirao Evropski gradjanski forum, a kojom se od evropskih drzava trazi potpora onih koji su odbili da sudjeluju u ratu u ex-Jugoslaviji.
AIM, AMSTERDAM, 09.12.1993. Kako sada stvari stoje reguliranje izbjeglickog statusa u zemljama za- padne Evrope narednih ce mjeseci, u svakom pogledu, biti sve tezim i zamrseni- jim.
Od pocetnog humanog i humanitarnog elana - kad je posrijedi rat na pro- storu bivse Jugoslavije i izbjeglice s tih podrucja - nije ostalo vise nista, kao ni od lanjskog snijega. U formalnom smislu u nesto boljem polozaju u odno- su na ostale nalaze se drzavljani Bosne i Hercegovine, no u praksi to malo mi- jenja.
Naime, bosanskohercegovacke drzavljane niti jedna Evropska zemlja nece
vratiti natrag niti ce im uskratiti gostoprimstvo - ako se vec nadju na njenom
teritoriju. Problem je, medjutim, u tome sto je za Bosance gotovo nemoguce pu-
tovati pa time i obreti se u nekoj od zemalja "blagostanja". Pojedinacne vize
je iznimno tesko dobiti, primanja vecih kontigenata izbjeglica sve su rjedja pa
je jedini koliko-toliko siguran (i iznimno skup) nacin dolaska u, primjerice,
Njemacku ili Holandiju, onaj ilegalni, tajnim kanalima vec dobro organizirane
mreze ratnih lesinara, koji za prebacivanje troclane porodice od Zagreba do
Minhena naplacuju od 3 do 6 tisuca maraka. Racuna se da je na taj nacin iz
Hrvatske u zemlje zapadne Evrope do sada stiglo nekoliko desetaka tisuca Bosa-
naca. Jednostavna matematika govori o kolikim je novcima rijec.
Sto se tice, pak, drzavljana Hrvatske ili krnje Jugoslavije za njih, u
ovom casu, ne postoji ni formalna mogucnost reguliranja statusa izbjeglica u
zapadnim zemljama. Na iznimno visokoj su cijeni bilo kakvi bosanskohercegova-
cki dokumenti, falsificirani naravno, trgovanje kojima donosi lijepe svote
spretnim kriminalcima. Takvi se dokumenti mogu najlakse nabaviti u Becu ali i
u Minhenu, Frankfurtu i nekim drugim njemackim gradovima.
Onima kojima su takvi dokumenti nedostupni ostaje duga, mucna i neiz- vjesna procedura trazenja politickog azila, za koje vrijeme su prinudjeni bora- viti u azilantskim kampovima. Rijetki sretnici uspiju regulirati status - doz- vola boravka, radna dozvola, pravo na stan i odredjena socijalna pomoc - preko neke od organizacija, uglavnom sumnjivog karaktera, koje su zbog izbijanja ra- ta u Hrvatskoj nikle na sve strane s ciljem zastite prava izbjeglica i pruza- nja raznih vidova pomoci. Praksa je pokazala da su te organizacije pompeznih i zvucnih imena bile uglavnom u funkciji osobnog probitka nekolicine ljudi iz samih organizacija a da su izbjeglice malo koristi od njih vidjele, pa cak i ne znaju za njihovo postojanje.
Posebno ugrozenu populaciju iz ex-Jugoslavije u zapadnim zemljama pred- stavljaju tisuce vojnih obveznika iz Srbije i Hrvatske.
Pocetkom rata uglavnom su primani bez problema u svim evropskim drza-
vama, no kasnije su pravila igre postojala sve ostrija i ostrija, sto su se
vise slucajevi pojedinacnih dezerterstava pretvarali u opce nacelo za tisuce
mladica iz Srbije i nesto manje iz Hrvatske. U Holandiji je, primjerice,
"zavrnuta pipa" povlastica za vojne obveznike koji nisu s podrucja BiH
sredinom cetvrtog mjeseca ove godine i nesto se u pogledu dobijanja statusa
da promijeniti jedino ukoliko je osoba koja trazi utociste u Holandiji u sta-
nju predociti i vojni poziv.
"Rodjen sam u Srbiji. Zivio sam u Pancevu 20 godina. Rat me zatekao na
studiju u Zagrebu. Kako mi je otac Hrvat iz Istre dobio sam hrvatsko drzavlja-
nstvo. Uskoro potom i poziv za hrvatsku vojsku. Nisam htio u cetnike ali ni u
bilo koju drugu vojsku. Sad sam u Amsterdamu ilegalno i nema nacina da reguli-
ram status. Ostala mi je jos jedna godina studija elektrotehnike a sad ovdje
setam kucice i cistim WC u jednom indijskom restoranu, naravno, na crno", pri-
ca 23-godosnji Milan K.
Sudbina slicnih njegovoj samo u Nizozemskoj je na tisuce. Najteza situacija za dezertere iz bivse Jugoslavije ipak je u Danskoj, gdje se ocekuje ulazenje u parlamentarnu proceduru prijedloga o potpunom za- tvaranju granica za sve izbjeglice iz bivse Jugoslavije. Danska desnica sve cini da se i oni koji se vec nalaze u zemlji naprosto potrpaju u vlakove i istjeraju iz zemlje.
Indikativno je ponasanje ostalih evropskih drzava koje ne najavljuju progon niti dalje restrikcije, bar ne zvanicno, ali se zato predstavnici mini- starstava unutrasnjih poslova evropskih zemalja vec neko vrijeme tajno sastaju u okviru komisije nazvane K4, kako bi konacno podigli branu pred izbjeglickim talasima iz bivse Jugoslavije. Panicno su ubrzane pripreme za potpuno blokira- nje granica, buduci su prema nekim procjenama, predstojece zime ocekuje poku- saj prebacivanja u zapadnu Evropu oko 4 milijuna ex-jugoslavenskih izbjeglica.
Pisuci o toj inicijativi talijanska "Corriere della Sera" tvrdi da je to zapravo prakticno zatvarnje granica ujedinjene Evrope pred izbjeglicama.
Sva, dakle, prica o humanitarnim i ljudskim pravima, o pravu na zivot
i izbor u ratu pokazala se, na strani onih koji su je instalirali, sarenom
lazom, mimikrijom, farizejstvom...
Tek nesto malo nade trebao bi predstavljati potez, iniciran od Evrop- skog gradjanskog foruma, kojim se u Evropskom parlamentu trazi od vlada clanica da promijene dosadasnju nejasnu i nekonzistentnu politiku prema izbjeglicama, odnosno dezerterima s prostora bivse Jugoslavije. Trazi se potpora svima onima koji su odbili uzeti oruzanog ucesca u ratu na prostoru bivse Jugoslavije i u tom pogledu se za 10. prosinca najavljuje pocetak velike medjunarodne kampanje za prava dezertera iz drzava bivse Jugoslavije. Kampanja bi rezultate trebala poluciti kroz narednih sest mjeseci (dobijanje podrske i lobista itd.), do slijedeceg zasjedanja Evropskog parlamenta u lipnju 1994.
Na zasjedanja Evropskog parlamenta krajem listopada ove godine usvojena je rezolucija o dezerterima, no njena primjena u praksi, posve sigurno, nece ici tek tako lako. U rezoluciji se, izmedju ostalog, trazi od danskog ministra unutrasnjih poslova da omoguci boravak dezerterima iz krnje Jugoslavije u Dan- skoj te se pozivaju i ostale drzave clanice da svoju politiku prema dezerteri- ma - posebice onim iz Srbije i Crne Gore - vode u smislu lakseg dobijanja sta- tusa u zemljama izbjeglistva te da im na svaki drugi nacin izadju u susret kada se ovi, kao vojni bjegunci, nadju na Zapadu.
RAMIZ MEHULIC