NOVI POKUSAJ DESTABILIZACIJE CRNE GORE

Podgorica Dec 7, 1993

Vasojevice,kraj koji obuhvata dio beranske,andrijevacke i podgoricke opstine,sa nezvanicnom prestonicom u Lijevoj Rijeci,neki analiticari ovdasnjih prilika,i to bez zelje da budu zluradi,vec su nazvali crnogorskim "Kurdima".

Ovo pleme,koje za sebe cesto istice da je "najstarije srpsko" vjekovima zivi na rubnim podrucjima Crne Gore,na granici,bilo drzavnoj ili administrativnoj,sa susjednim drzavama i republikama.

Naglasavanje svoje posebnosti,cak i neke,kako to oni shvataju,vrste elitizma,Vasojevicima nije bilo strano ni u proslosti,posebno u kontekstu odnosa sa Crnom Gorom i u njoj samoj.U socijalistickoj,federativnoj Jugoslaviji,takav osjecaj je bio "prigusen",da bi opet dozivio renesansu aktuelizacijom "srpskog pitanja" od 1988.godine i nakon toga sto je i Crna Gora stupila na politicko-pluralisticku scenu,u kojoj,u principu,svako ima pravo da se iskazuje prema svom opredjeljenju.

"Krunu" pritajenih nastojanja,opredjeljenja,zelja i aktivnosti na afirmaciji svoje posebnosti i,u odredjenim situacijama,"kljucnog faktora" za Crnu Goru,Vasojevici su istakli ovih dana.Oni su u Andrijevici odrzali svoj Sabor i usvojili Deklaraciju cija je sustina u prijetnji Crnoj Gori,odnosno njenoj aktuelnoj vlasti,da ce ovaj kraj proglasiti autonomiju,ukoliko bi se Republika osmjelila na bilo kakvo ostvarenje svoje samostalnosti i suverenosti,otvoreno receno,ako bude pokusala da se odvoji od Srbije.

Stavise,prijetnja bi se mogla realizovati i prije,cak i ako Vasojevici (pro)cijene da se crnogorska vlast nedovoljno efikasno suprotstavlja "separatistickim tendencijama"u njoj,konkretno,politickom djelovanju liberalnog saveza Crne Gore.

"Vasojevicka deklaracija",nije bas ni pomirljiva,jer se nije zadrzala samo na verbalnim prijetnjama.Moglo bi,za ostvarenje njihovog cilja,i oruzje biti upotrebljeno,ukoliko se sama prijetnja autonomijom ne bude djelotvorna.To potvrdjuje i Bozidar Zonjic predsjednik Sabora izjavom da Deklaracija,za sada,miruje,a da ce,sa svim onim sto ona predvidja,ukljucujuci cak i silu,biti aktivirana"u momentu koji se za to ocijeni adekvatnim.

Saboru Vasojevica su,kao gosti prisustvovali Simon Djuretic predsjednik jedne slicne institucije,poznate kao Sabor Zete,koja takodje,prijeti Crnoj Gori,zbog njenog navodnog "secesionizma",i akademik Vlado Strugar,poznat po tome sto je prije nekoliko godina prvi predlozio pripajanje Crne Gore Srbiji,zapravo savremenu reprizu podgoricke skupstine iz 1918,godine,na koju se pozivaju ekstremne prosrpske snage u Crnoj Gori.

Oba "sabora",bas kao i Srpsko vijece Boke, su rezervisane prema Crnoj Gori kao iole samostalnijem drzavnom subjektu,a u nekim prilikama i direktno se suprotstavljaju njenom mogucem statusu suverenosti.

Aktuelna vlast Crne Gore,cini se,vise je nego indolentna prema ovakvim nastojanjima i pokusajima destabilizacije njene Republike,ali nije jasno zasto-da li iz uvjerenja da to nijesu ozbiljne snage,ili iz taktickih razloga,a mozda i zato sto se ne moze nositi sa njima,sto je,mozda,zakasnila u odlucnom reagovanju.

Opstinska skupstina Berana,pak,odbila je da Deklaraciju Vasojevica stavi na dnevni red,sto,opet,ne mora biti argument za zakljucak o nekoj velikoj distanci.

Crnogorske politicke partije,medjutim,iako se sve nijesu izjasnile,na Vasojevicku deklaraciju reaguju u skladu sa svojim politickim koncepcijama.

Predsjednik Liberalnog saveza Crne Gore Slavko Perovic kaze da ga ova i slicne deklaracije ne uzbudjuju,jer iza njih ne stoji volja gradjana,vec,kako kaze,"iskljuciva grupica opcinjenih nacionalista i umisljenih velikosrpskih vodjica".Ovakve aktivnosti raznih sabora,po misljenju Perovica,sracunate su da izazovu rascjepe u crnogorskon nacionalnom bici.On,takodje,ponavlja stav svoje stranke da ce se oni boriti za samostalnu Crnu Goru,ali da za takvu Crnu Goru nece ratovati.

Narodna stranka,prema rijecima svog predsjednika Novaka Kilibarde,smatra da je skup Vasojevica jedan od dokaza da se ne moze lako razvrgnuti drzavni savez Srbije i Crne Gore.

Srpska radikalna stranka u Crnoj Gori,svakako,odusevljena je saborom Vasojevica.Novopeceni radikalski lider Drago Bakrac kaze "Najvece srpsko pleme Vasojevici,pleme casnih ljudi i junaka porucuje politickim i parapolitickim snagama da racunaju da je njihovo opredjeljenje da zive u jednoj srpskoj drzavi i da nikakav separatizam u Crnoj Gori ne moze proci".

U Crnoj Gori za program Liberalnog saveza,na primjer,pa i socijal-demokratske partije,o potrebi suverene Crne Gore,odnosno za njihovo opredjeljenje da ova Republika,makar bila i u savezu sa nekim drugim,ne smije izgubiti status samostalnog drzavnog subjekta,vec se odomacio izraz separatizam.

Cak i da se moze prihvatiti takvo znacenje za politiku uvazavanja i jacanja crnogorskog,i drzavnog i nacionalnog identiteta i suvereniteta,da li se u svijetlu pomenutih "sabora i deklaracije"moze govoriti o nekoj vrsti drugog separatizma u Crnoj Gori.Nije li poklic "ovo je Srbija",koji se sirom ove republike moze cuti,upravo direktni atak na bilo kakvu samostalnost Crne Gore,cak i na njen status kao "ravnopravne federalne jedinice u Saveznoj republici jugoslaviji. Paradoksalno je,a mozda i nije,sto se u zvanicnoj Crnoj Gori lakse podnosi poklic:"ovo je Srbija",nego "ovo je Crna Gora"

Vesna Banovic