DALMACIJA U PROCIJEPU VLADINOG PROGRAMA

AIM, 30.11.1993. Tecaj hrvatskog dinara prema njemackoj marki nerealan je i ne zastiti li Vlada donju granicu tog tecaja izvoznoj privredi prijeti prosjacki stap. Ovo su redom isticali dalmatinski gospodarstvenici prilikom susreta sa Nadanom Vidosevicem, ministrom gospodarstva. Direktori stotinjak dalmatinskih poduzeca pozvani su u Regionalnu komoru Split da bi ocijenili efekte Vladinog programa nakon gotovo dva mjeseca provodjenja tih stabilizacijskih mjera. Ne osporavaju- ci koncepciju programa i slazuci se u ocjeni njegovih pocetnih rezultata, ko- ji su vidljivi i po tome sto je inflacija u studenom svedena na 1,4 posto, pri cemu su cijene industrijskih proizvoda smanjene za 4 posto, privrednici Dalma- cije ipak isticu da nisu dovoljno uvazavane specificnosti pojedinih hrvatskih regija i samih djelatnosti i poduzeca.

Dalmacija spada u one regije koje su pretrpjele najvece ratne stete, a jedna od njezinih glavnih poteskoca je prometna izoliranost koja donosi dire- ktne gubitke i znatno otezava poslovanje ovdasnjih poduzeca. Zbog visokih ra- tnih rizika ovo podrucje izgubilo je vec tri turisticke sezone, a vise firmi ostalo je i bez aranzmana sa stranim partnerima. Ove godine i visemjesecne stroge redukcije elektricne energije dodatno su otezale poslovanje dalmatin- skih tvrtki. Pored takvih poslovanja, dalmatinsko gospodarstvo koje je pretez- ito izvozno orijentirano, sad je pogodjeno i nekim mjerama iz Vladinog stabi- lizacijskog programa.

Ova, 1993. godina, fatalna je za izvoznike - primjeceno je na splitskom skupu. To je potkrijepljeno i podacima o zaostajanju tecaja za porastom cijena na malo zadnje 3-4 godine za nekih 45 posto. Sada i privreda i stanovnistvo - kako rece jedan od direktora - moraju prodavati devizna sredstva da bi prezi- vjeli, tako da Narodna banka Hrvatske moze tecaj spustati koliko hoce. Cak i ako tecaj ostane na sadasnjih 3707 HRD za jednu DEM, izvozna privreda nema sanse. Vlada Republike Hrvatske mora iznaci mjere koje ce potaknuti izvoz i sto prije intervenira bit ce lakse posljedice i za izvoznike i za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.

Sto prije se mora rijesiti i problem nestasice dinara jer, kako rekose predstavnici izvoznih poduzeca, ne moze biti nikakvog opravdanja da za devize ne mogu dobiti dinare. Iznijeli su i primjere nekih svojih inozemnih partnera koji za boravka u Hrvatskoj nisu mogli u bankama promijeniti svoje devize u dinare.

Financijska nedisciplina i unutarnji dugovi takodjer su otezavajuca okolnost za sve zdrave firme. Nenaplacena potrazivanja koce mnoga poduzeca u radu, pa je zatrazeno da drzava omoguci takvim tvrtkama naplatu dugova azur- nijim radom sudova, multilateralnom kompenzacijom ili prodajom imovine duzni- ka. Istaknuto je i da sama drzava mora svojim primjerom pokazati financijsku disciplinu na djelu. Tako su izneseni primjeri kako banke odobravaju kredite za obnovu, a Hrvatska kreditna banka za obnovu ne daje im novac, ili pak kako drzava ne nadoknadjuje ono sto banke po osnovu stare devizne stednje daju soci- jalno ugrozenim gradjanima. Slicna kasnjenja evidentirana su i u naplati tros- kova hotelskih poduzeca za smjestaj prognanika i izbjeglica.

Dalmatinski gospodarstvenici traze od Vlade i liberalizaciju politike placa. Kako je obrazlozeno, prosjecna placa u nekim privrednim granama u ovoj regiji manja je i za jednu trecinu prosjeka u Hrvatskoj. Vladinim mjerama og- ranicen je rast placa cak i u onim, doduse rijetkim, poduzecima koji po svojoj
profitabilnosti mogu pratiti njihov realni rast.

Hrvatska je Vlada najavila skorasnju sanaciju cetiriju banaka medju ko- jima je i "Splitska banka". Na sanaciju ove novcarske kuce, koju narocito muci dinarska nelikvidnost, dalmatinsko gospodarstvo ceka vec godinu-dvije. Problem je tim izrazeniji sto su glavni bancini duznici ujedno njezini najveci dioni- cari. Sad se ocekuje da ce se sanacijom pojedinih takvih komitenata "Splitske banke" obaviti i sanacija same banke. Trenutno su dospjele obveze bancinih du- znika-komitenata preko 150 milijuna DEM.

Privrednici Dalmacije ocekuju i da se ubrza privatizacija drustvenih poduzeca koja su obavila pretvorbu, ali cije dionice jos nisu otplacene. Pri- vatizirati u sto vecem dijelu treba i javna poduzeca koja sadrze velik dio ukupne vrijednosti hrvatskog gospodarstva. S obzirom i da rekonstrukcija poje- dinih djelatnosti (osobito brodogradnje i trgovine) i mnogih poduzeca nece bi- ti bezbolna, trazi se i donosenje kvalitetnog socijalnog programa. Kad je u pitanju Dalmacija, zatrazene su i beneficije prijevoznih troskova ili smanjene stope poreza zbog sadasnjeg teskog polozaja gospodarstva.

LJUBICA VUKO