ZAGREB SKUPLJI OD TOKIJA

AIM, ZAGREB, 26.11.1993. Na upit jednog saborskog zastupnika: sto se to dogadja s kursom njemacke marke i zasto je ona toliko potcijenjena, potpredsjednik hrvatske vlade Boris- lav Skegro nonsalatno je odgovorio: Sto je nas briga za marku, ona je vec dugo
stabilna valuta, nas je osnovni zadatak stabilizirati dinar i zaustaviti in- flaciju. A mora se priznati da je Vlada u tome uspjela. Ni jedna banka, osim ako to bas ne mora, ne zeli otkupljivati devize, a gradjani naprotiv mogu kupi- ti maraka, dolara, lira, franaka..., naravno ako imaju dinara, koliko god to zele.

Mjesec i pol dana nakon sto je Vlada odlucila da devalvira dinar i po- zicionira marku na 4.444 HRD-a, kursne liste izgledaju prilicno cudno. Srednji kurs Narodne banke za marku je sada 3740 dinara, sto znaci da se skoro vratio na vrijeme prije devalvacije, kada je bio 3672. Ali osim sto je marka postala nekonvertibilna , a dinar najtrazenija roba za sada se u hrvatskoj privredi nije dogodilo nista drugo znacajno. Izvrsen je rebalans budzeta, koji ce sada iznositi oko 4,5 milijardi maraka, sto je potvrdilo ocjene da je cilj mjera prvenstveno napuniti drzavnu kasu. Sve drugo je u kolapsu. Trenutno u Hrvat- skoj oko 47.000 radnika prima minimalac (323.948 dinara, ili 86 DEM), a oko 52.000 ih nije dobilo placu. Ni ti radnici, kao ni veci broj umirovljenika, kojima su primanja u listopadu skresana za 20, a u studenome ce biti umanjena za jos 42 posto, nisu obuhvaceni mjerama socijalne skrbi. Od 100.593 socijal- nih iskaznica samo je 44.354 dodijeljeno novim socijalnim slucajevima, a jos uvijek nije podijeljen novac za subvenciju kruha i mlijeka. Po ocjeni predsje- dnika najvece sindikalne centrale Dragutina Lesara "izgleda da je cijeli paket oslonjen na obaranje realnih zarada. Istodobno Vlada nikako da pojasni na sto se odnosi stavka od 700 milijuna maraka pored koje pise 'ostalo'". Lesar dalje ocjenjuje da ce pocetkom prosinca ili najkasnije u sijecnju Hrvatskom poceti harati stecajna kuga. Broj zaposlenih u poduzecima sa gubicima popeo se na 127.738.

Sve ono sto se dogadja na trzistu, a osnovna znacajka je da cijene nika- ko da padnu, vec naprotiv u nekim podrucjima, posebno onima koje kontrolira drzava, rastu, dovodi do daljnjeg osiromasenja stanovnistva i bijega kapitala iz zemlje. To se najbolje vidi po repovima na granicama prema Sloveniji, Aus- triji ili Madjarskoj, jer sada je definitivno jasno da se i te kako isplati ku- povati u tim zemljama i tako barem donekle ublaziti skupocu Hrvatske, ciji glavni grad ce se uskoro moci mjeriti sa Tokijom. Sindikalci su izracunali da cijena kosare ziveznih namirnica za cetvoroclanu obitelj iznosi u listopadu 2.020.361 dinar ili 6,2 najnizih osnovnih placa, to jest 2,25 prosjecnih pla- ca. Ispada da je za kosaru u rujnu trebalo platiti 430, a prosli mjesec oko 520 maraka. U studenom, zbog pada cijena trebat ce 500 "orlova". Kad se svemu tome doda da su poskupile sve komunalije, a place su ipak u dinarima, ispada da je kosara bila skuplja za oko cetri posto. Privreda i seljaci ne vjeruju vladi i cijene su se stabilizirale na razini poskupljenja od dana devalvacije. Tako zelena salata stoji 1,29, krumpir 0,47, grincajg 0,44, grah 2,5, jaja 0,26, kravlji sir 1,33, zelje 0,44, spinat 2,60, luk 0,80, jabuke 0,80, limun 4,67, a banane 1,60 maraka.

Ako slucajno zelite rucati u nekom zagrebackom restoranu juhu cete pla- titi od 1,06 do 3, 74, a zagrebacki odrezak od 7,48 do 19,25 maraka. Deset de- kagrama prsuta stoji od osam do 23, paskog sira od 3,74 do 17,37 maraka. Por- cija graha je od 4,45 do 6,68, a svinjski kotlet od 5,14 do 15,50. Janjetina na raznju prodaje se od 32 do 48, a odojak od 23 do 35 maraka. Litra stolnog vina stoji od 9,35 do cak 14,50, a pivo od dvije do 3,20 maraka. Tako, ako izaberete za rucak: juhu, zagrebacki odrezak, salatu, pomfrit, palacinke i dva decilitra vina i vode u najjeftinijoj varijanti to stoji oko 60.000 dinara (16 maraka), a u skupljoj, jos uvijek ne najskupljoj, 141.200 dinara ili 37,75 maraka. Tko voli nek izvoli.

No najzanimljivije su usporedbe cijena u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji i Austriji izrazene u njemackim markama.

Hrvatska Slovenija Italija Austrija mlijeko 2,08 1,10 - - tjestenina 1,17 0,92 0,52 - brasno 1,01 0,86 0,52 - secer 2,45 1,32 1,66 1,82 kava 18,44 - 6,31 - ulje 3,12 1,99 1,96 1,42 sir 16,60 9,06 - - salama 11,90 5,46 - - riza 1,63 2,44 1,21 0,98 panceta 19,78 15,20 10,00 - toaletni sapun 1,47 0,60 0,62 0,71 toaletni papir 0,43 0,25 0,82 0,22 pasta za zube 2,91 2,26 1,04 - sol 0,84 0,60 0,67 1,33 deodorans 5,34 3,54 5,17 2,42 benzin 1,25 0,90 1,04 -

Na prvi pogled razlike i nisu drasticne, ali probajte izracunati kolika je, recimo, zarada ako se u Italiji kupuje ulje, riza, tjestenina, u Austriji ulje, riza, tjestenina, sapun, toaletni papir, desodorans, u Sloveniji ulje, secer, sol, riza, tjestenina, sapun, benzin, deodorans. A da ne govorimo o ci- jenama prehrambenih artikala, ili obuce i odjece, koje su znatno nize u svim ovim zemljama. Najbolja ilustracija je svakako usporedba cijena tehnicke robe. Dok cete za stednjak u Hrvatskoj platiti oko 1.100 maraka u Italiji je to 3,5 puta jeftinije (327 maraka). Hladnjak stoji u Zagrebu oko 1000, a u Italiji svega 400 maraka. Glacalo na paru u Zagrebu je 123, a u Italiji 36, mlinac za kavu 117, a u Italiji 32, toster stoji u Zagrebu 163 marke, a u Italiji pet puta manje. I kada na sve to platite carinu i porez, koji se krecu od 30 do 66 posto, jos uvijek ste na debeloj zaradi.

Ali ono sto je najzanimljivije u cijeloj prici Vlada i ne pokusava zat- voriti granice, naprotiv stimulira izvoz deviza (1000 maraka bez ikakve potv- rde), a kucne potrepstine sto ih Zagrepcani, naprimjer, nabavljaju u obliznjim Brezicama cak i ne carini. Tko bi se u tom ludilu uopce vise snasao, pogotovo sto Vlada za sada niti ne najavljuje da ce, kako se priprijetila, intervenira- ti na trzistu robnim rezervama. Cudno, jer time bi samo mogla zaraditi: jefti- no kupiti u inozemstvu, a onda nesto skuplje prodati u zemlji, jer ionako ovim mjerama nema namjeru stititi domacu proizvodnju. GOJKO MARINKOVIC