REGIONALIZAM NIJE AUTONOMASTVO

AIM, OSIJEK, 13.11.1993. Slavonsko-baranjska hrvatska stranka najmladja je regionalna stranka u Hrvatskoj. Na politickoj sceni djeluje oko godinu dana, ali je formalno regi- stirirana u ozujku ove godine. Iz tog razloga nije ni sudjelovala na poslje- dnjim (djelomicnim) parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, pocetkom 1993. Njen predsjednik Ivica Bogadi kaze kako je svojstvena slavonska "apoliticnost" pri- donijela tome da Slavonija i Baranja posljednje dobiju svoju regionalnu stra- nku. Parola s kojom su izazli i u okviru koje djeluju - "Tko nas rodi, nek nas vodi" mnogima se nije svidjela. Bogadi kaze kako je medju glavnim ciljevi- ma stranke zastititi Slavonce pred nadorom "rolingstonsa", sto u aktualnom za- rgonu predstavlja sinonim za Hercegovce, koji su u najvecem dijelu Slavonije zauzeli gotovo sva kljucna politicka i privredna mjesta.

AIM: Kako biste danas, pola godine otkako je Slavonsko-baranjska hrvat- ska stranka i sluzbeno registrirana, ocijenili njen rad i rezultate koje je do sada postigla?

Bogadi: Slavonsko-baranjska hrvatska stranka prosla je svoju fazu poce- tnog profiliranja - definitivno znamo sto hocemo i u velikoj mjeri kako to mo- zemo ostvariti. Slavonija je prostor povijesnog kontinuiteta i cjelovitosti, koji je danas razdjeljen u pet zupanija. Mi za sada djelujemo u cetiri zupani- je, a u petoj, viroviticko-podravskoj imamo povjerenistvo. Zadovoljni smo sto je nasa ideja kojom smo se vodili prilikom osnivanja stranke i koja je preto- cena u nas program, postala opceprihvacena. Sada smo u fazi kadrovskog jacanja stranke sto bi nam pomoglo da ideje iz programa predocimo sadasnjim i buducim clanovima stranke. No, tu imamo odredjenih poteskoca, ne samo objektivnih koje proizlaze iz poslovicne "apoliticnosti" Slavonaca, vec zbog cinjenice da je istinska demokracija svojim velikim dijelom zaobisla Hrvatsku. Cesto znamo re- ci kako smo mi u SBHS-u "apoliticari" koji se silom bave politikom, kako se politika ne bi bavila nama.

AIM: Da li je u pitanju strah ljudi da se ukljuce u rad regionalne po- liticke stranke koje sluzbena hrvatska politika ne gleda rado?

Bogadi: Dio ljudi, intelektualaca i strucnjaka na odredjenim polozajima ustrucava se prikljuciti stranci mada posve prihvacaju nasa programska nacela. To su nase pristalice koji svoje javno eksponiranje odgadjaju za neka bolja vremena i to je mozda osnovni razlog zbog kojih SBHS nije brzim tempom uplovi- la u politicki zivot Hrvatske.

AIM: Dakle, simpatizera imate? Bogadi: Da. Put provjere kojeg je na prostoru Slavonije i Baranje pros- la nasa ideja upravo je to potvrdio, narocito u intelektualnim krugovima. Ta- psu nas po ramenu, uz ono "bravo, samo naprijed" i to ne samo nasi simpatize- ri, vec i clanovi drugih oporbenih stranaka, pa i dio clanstva stranke na vla- sti. Zasto je to tako? Naveo sam jedan od razloga - nedovoljno razvijena demo- kracija - no to nije jedino. Precesto oznacavanje regionalnih stranaka negati- vnim predznakom kroz oficijelne medije i sluzbenu politiku kod Slavonaca stva- ra stanoviti zazor od moguce "avanture" i bojazan od nekakvog djelovanja pro- tiv hrvatskih interesa. Kako su mediji u prilicnoj mjeri zatvoreni prema iz- vanparlamentarnim strankama nije nam lako sirokom krugu ljudi obznaniti nas program i otkloniti sve takve nedoumice. Doduse, ima i nastojanja medju opor- benim strankama u posljednje vrijeme da se i one sve vise zalazu za regiona- lizam. Cak je i predsjednik Tudjman na Opcem saboru HDZ-a rekao: logicno je da u Splitu budu Splicani, u Osijeku Osjecani. No drzimo da je vjerojatno mislio na one koji su prosli neophodnu fazu "ispiranja mozga" i naucili zadane note. Nama takvi, medjutim, nisu potrebni.

AIM: Predsjednik Tudjman nedavno je vrlo ostro govorio o regionalnim strankama. Nakon toga uslijedio je "udar" u Dalmatinskoj akciji, koji ni do danas javnosti nije dokraja rasvjetljen. Imate li vi kao celnik regionalne stranke zapreka u vasem djelovanju i da li netko ometa vas rad?

Bogadi: slavonsko-baranjska hrvatska stranka i ja osobno, kao njen pre- dsjednik do sada nismo imali nikakvih izravnih ometanja u radu. Medjutim, put do medija koji imaju najvise utjecaja na javno mnijenje, sustavno nam je one- mogucen. Onih 90 sekundi tjedno u okviru Drugog dnevnika HTV-a, koliko je bilo namijenjeno radu izvanparlamentarnih stranaka - a sto je sada ukinuto - bilo je znacajnije za nas rad nego svi napisi u dnevnom tisku. Mislim da je odnos drzavnih struktura vlasti prema regionalizmu kontraproduktivan, jer "regiona- lci" posve sigurno nisu s druge strane opcehrvatskih interesa. Sto se dogadjaja u i oko Dalmatinske akcije tice, neposredno nakon onoga sto se tamo zbilo raz- govarali smo s predstvnicima te stranke. Nas je stav da se po svaku cijenu in- zistira na potpunoj istini - pa makar to Dalmatisnku akciju kostalo i odredje- nog ugleda, jer nije strana metoda da se unutar stranaka infiltrira "peta ko- lona". Ceste negativne konotacije koje se pripisuju Istarskom demokratskom sa- boru nagnale su nas da otvoreno razgovaramo s celnicima te stranke i od njih cujemo sto doista zastupa IDS. U sluzbenim stajalistima te stranke nema niceg spornog sto bi na bilo koji nacin ometalo demokratski razvoj i ustrojstvo su- verene Hrvatske. Medjutim da na odredjenim prostorima ima takvih snaga to je ci- njenica i zato smatramo da bi se drzavni organi morali pozitivno odrediti pre- ma regionalizmu kako ne bi dopustili da se sve trpa u isti kos.

AIM: Nedavno ste imali zajednicki sastanak svih regionalnih stranaka u Hrvatskoj. Sto ste na njemu zakljucili? I kakva je uopce medjusobna suradnja regionalnih stranaka?

Bogadi: Taj sastanak uprilicen je prije svega zato sto smatramo da ne bi bilo dobro ako bi regionalne stranke na izborima u Hrvatskoj odnijele pob- jedu a da jasno ne znaju kako bi uredili Hrvatsku. Na konferenciji su uz par- lamentarne stranke IDS i Dalmatinsku akciju bili prisutni predstavnici Rijec- kog demokratskog saveza (RDS), Krscanski demokrati Medjimurja i Slavonsko-bara-
njska hrvatska stranka. U tolerantnoj i konstruktivnoj atmosferi dosli smo za- jednicki do kljucnog dokumenta kojeg smo nazvali "Temeljne odrednice buduceg djelovanja Asocijacije regionalnih stranaka (ARS)" gdje smo zapisali nacela unutar kojih bi se trebao kretati rad svake regionalne stranke. Dakle, nije rijec ni o kakvom programskom sjedinjavanju, jer svaka stranka djeluje potpuno autonomno u okviru svojeg porgrama. Predsjednistvo ARS-a radilo bi na stvara- nju opce klime medju pucanstvom hrvatske drzave za prihvacanje jednog krajnje demokraticnog, gospodarski racionalnog, efikasnog ustroja Hrvatske.

AIM: Mimo zakljucaka spomenute konferencije, postoji li jos kakav oblik suradnje regionalnih stranaka u Hrvatskoj?

Bogadi: I prije konferencije postojala je suradnja medju regionalnim strankama jer nikome od nas ideoloski predznak neke stranke nije prepreka za suradnju. Nasa stranka najbliza je demokrscanskoj provenijenciji pa smo mozda i zbog toga najvise suradjivali s Krscanskim demokratima Medjimurja. S IDS-om razgovarali smo o prakticnim stvarima : podrucje Istre na kojem oni djeluju gotovo se poklapa s njihovom zupanijom sto kod nas, koji smo podijeljeni u pet
zupanija, nije slucaj. Mi ne prihvacamo zupanijski ustroj Hrvatske i zato nas nacin na koji organizacijski djeluje IDS itekako zanima.

AIM: U politickim istupima celnika hrvatske drzave regionalizam se vrlo cesto upotrebljava kao istoznacnica za autonomastvo. Molim vas da kao celnik jedne regionalne stranke pokusate jasno definirati pojam regionalizma i njego- vo razgranicenje s autonomastvom.

Bogadi: Regionalizam se nerijetko pokusava predstaviti nekakvim baukom koji bi Hrvatskoj mogao nanijeti samo zla, pa se objasnjava da je to zapravo autonomastvo na koje se nadovezuje secesionizam i separatizam. Rijec je o po- sve razlicitim stvarima. Ako demokraciju ne shvacamo samo kao pravo na pukog politickog predstvnika - nego kao sustav decentraliziranog politickog odluci- vanja - onda se mora govoriti i o stupnjevima odredjenih autonomnih prava. Hr- vatsku zamisljamo kao parlamentarnu, regionalno ustrojenu drzavu, u kojoj bi
se Ustavom definirao djelokrug i zadaci drzavne uprave te precizirali poslovi lokalne samouprave temeljeni na raspolaganju pripadajucim gospodarskim poten- cijalima. Hrvatska, koja je multikulturalna drzava, s nejednako razvijenim gospodarstvom po regijama, nema nikakve potrebe za centralistickim upravlja- njem i metodom redistribucije sredstava. Regionalni ustroj dao bi posve sigu- rno bolje iskoristenje gospodarskih potencijala odredjenih podrucja.

AIM: Sto SBHS zamjera politici Zagreba? Bogadi: Odnos sredisnje hrvatske vlasti prema Slavoniji i Baranji mozda je najbolje vidljiv u tome sto se ta vlast, u cilju svog ocuvanja, prvenstveno
vodila nacelima stranacke podobnosti, koja su politiku i politicke ambicije
pretpostavljala svakom drugom razvoju. Tako se ponasalo bilo kad je rijec o obnovi, bilo kad se odlucivalo o ozivljavanju postojecih gospodarskih potenci- jala koji bi trebali olaksavati samu obnovu. Upravo takav odnos - mada su neke naznake ka mijenjanju vec sada prisutne - stavljao je patronatstvo sredisnje vlasti prema svim potencijalima sto ih pojedine regije posjeduju. Financijski su tokovi uglavnom jednosmjerni, a nacinom redistribucije novca mnogi su kre- ativni programi ostali bez podrske. Sredisnja se vlast ocito boji da ispusta- njem iz ruku sfere ekonomske moci lokalnim sredinama na politickom planu moze izgubiti vlast.

AIM: Cesto se, narocito iz Istre, zna cuti da upravo ta redistribucija novca koja se obavlja u Zagrebu koci i sputava razvoj regija. Kako vasa stra-
nka gleda na to i mozete li iznijeti neki konkretan primjer kojim takva poli- tika zakida regije?

Bogadi: O tome smo dosta govorili, no ne znam koliko se daleko cuo nas glas. Osjecka se privreda nalazi na rubnim podrucjima slobodnog dijela Hrvat- ske, u neposrednom doticaju s okupiranim zonama, i samim tim, dakako, bila je najvise izlozena razaranjima. U Osijeku prakticno nema poduzeca, medju njima narocito onih koja su bila nositelji gospodarskog zivota regije, koja nisu mo- rala ulagati novac iz svog dohotka da bi kako-tako pokrenula proizvodnju. Pos- tojao je niz programa - a spomenut cu samo dva: proizvodnja tekucih deterdze- nata u "Saponiji" i program "puhane" ambalaze u "Analitu" - za koje su trazeni novci Kreditne banke za razvoj. Od svega nista. Tek prije desetak dana napra- vljen je program prioriteta, a po Osijeku se ne puca vec duze od godinu i pol dana. Nikakav novac nije dolazio, a istovremeno smo svjedoci da se po Hrvat- skoj - gdje je god neko vece brdo buse tuneli i slicno. Na zalost i mi sami, u nasem gradu, pod firmom nekakvih sportsko-poslovnih aerodroma asfaltiramo poljane i gradimo piste na koje nikako da slete avioni.

AIM: Rat je ucinio svoje i velik broj izbjeglica i prognanika preplavio je pojedine sredine. Iz nekih regija vec se cuju primjedbe da bi stihijno na- seljavanje izbjeglica moglo bitno promijeniti demografsku sliku pojedinih po- drucja. Slavonija takvo iskustvo ima u "vlakovima bez voznih redova" nakon prvog i drugog svjetskog rata. Moze li se slicna prica ponoviti i sada?

Bogadi: Slavonija je na to prilicno osjetljiva. Iako se uvijek govori o bogatoj Slavoniji, ekonomske migracije iz sedamdesetih odvele su odavde ve- lik broj ljudi. Nazalost, to stanje se i danas ponavlja. Istodobno, egzodus Hrvata iz Bosne je zastrasujuci i sigurno je da to iziskuje velik angazman
Hrvatske kao maticne zemlje tog dijela svog naroda. Pitanje je zasto ti Hrvati nisu djelotvorno zasticeni, sto se obecavalo s oficijelnih mjesta Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Netko za to mora odgovarati i bilo bi daleko efikasni- je i ljudski dostojanstvenije omoguciti tim ljudima da zive na svom prostoru, a ne kupovati kartu bez datuma povratka u mjesta prebivalista.

AIM: Postoji li strah kod starosjedilaca, autenticnih Slavonaca, poput onog sto ga ovih dana iskazuju Istrijani, da ce izbjeglicki val promijeniti kulturnu i svaku drugu boju njihove sredine?

Bogadi: Sigurno je da takav migracijski val nosi i sukob mentaliteta. Toga Slavonci u dovoljnoj mjeri mozda jos nisu ni svjesni. No siguran sam da se "vlak bez voznog reda" nece, ne moze i ne smije ponoviti, jer mislim da se svi moraju drzati one rimske: ako si dosao u Rim, ponasaj se kao Rimljanin.
Pod tim smo uvjetima spremni prihvatiti svakog. A Slavonsko-baranjska hrvatska stranka izmedju ostalog postoji i zbog toga da zastiti i ocuva, a tamo gdje treba i probudi, taj kulturoloski i etnoloski identitet i specificnost Slavo- nije i Baranje. DRAGO HEDL