MAKEDONIJA I SANKCIJE

AIM,Skopje, 08.11.1993

Embargo vazi danju, a nocu, uz malo srece i novca, preko makedonske granice mozete prebaciti sve. To je kratak odgovor, koji cete dobiti od iole upucenijeg makedonskog biznismena kada ga upitate dali se u Makedoniji postuju sankcije, kojima je medjunarodna zajednica okovala Srbiju. Jedno od slabih mjesta na kojem sankcijski obruc popusta je makedonsko - srpska granica.

Doduse, od prije nesto vise od mjesec i pol dana propusna moc makedosnke granice nesto je manja. Makedonska vlada - ocito pod pritiskom upozoravajuceg pisma americkog drzavnog sekretara Warena Christophera, cije je postojanje prije desetak dana potvrdio najutjecajniji i vladi blizak list "Nova Makedonija"- poostrila je kontrolu na granici. Kako je napisao taj makedonski dnevnik, vlada je morala "progutati ,uctivo,prijetnju SAD" i "cvrsce zatvoriti sjevernu granicu, te konfiscirati robu (uglavnom sirovu naftu i mazut)" zatecen na makedonskoj teritoriji, a "namijenjen sjevernom susjedu i njegovoj izmucenoj industriji".

Iako kamioni granicu prelaze nocu, sto , inace, u Makedoniji ima tretman javne tajne, medjunarodna zajednica nije bila o tome neinformirana. Oku medjunarodnih promatraca iz KESS i Ujedninjenih nacija, koji su razmjesteni i u toj bivsoj jugoslavenskoj republici to nije moglo promaci. U evropskim diplomatskim krugovima o tome se raspravlja kao o fenomenu "makedonskog svicarskog sira". No, Makedoncima je, po svemu sudeci gledano kroz prste iz vrlo pragmaticnih razloga. Bez trgovine sa Srbijom, makedonska privreda, koja je ionako u voema teskoj situaciji, dozivjela bi potpuni kolaps sto bi zaprijetilo novom destabilizacijom na Balknau. S druge strane, Srbiji to nije moglo pomoci toliko da bi se spasila od sigurne i evidentne ekonomske propasti. Napokon, zapadne zemlje trebale su osigurati manje novca za pomoc toj bivsoj jugoslavenskoj republici.

Sto je propusnost granice znacila makedonskoj privredi nedvosmisleno su pokazali podaci, koje je nedavno objavio makedonski zavod za statistiku. Iako je makedonska industrija zabiljezila u devetomjesecnom razdoblju pad proizvodnje od 12,9 posto, slicna tendencija zamijecena je i u poljoprivredi (proizvodnja psenice manja za 19,8 posto; rize za 68,8 posto; secerne repe za 26,9 posto; suncokreta za 53,7 posto: duhana 14,2 posto), prosjek makedonskih placa realno se povecao.

Prosjecna makedonska placa tako je preskocila brojku od 250 njemackih maraka, a taj se novac morao odnekuda namaci. Njega je moguce ocitati samo iz dva pokazatelja, koja su, prema onome sto je prezentirao Zavod za statistiku bila pozitivna. Trgovina na veliko zabiljezila je u odnosu na proslu godinu porast od 216,8 posto, a u toku prosle i ove godine zabiljezene su povolne bilanse u vanjskoj trgovini. Prosle je godine u ukupnoj vanjsko- trgovinskoj razmjeni vrijednoj vise od dvije milijarde i 400 milijuna dolara izvozom ostalo nepokriveno samo sedam milijuna dolara. Premda je u prvoj polovici ove godine situacija na tom sektoru bila nesto nepovoljnija, u sustini je, ponovo ostvaren povoljan debalans. Izvezeno je robe u vrijednosti od 480 miljuna, a uvezeno u vrijednosti od 530 milijuna dolara, cime je uvoz bio pokriven s 90.69 posto makedonskog izvoza. Ukratko, ove pozitivne pokazatelje, makedonska privreda nije mogla osigurati bez propusnosti makedonske-srpske granice.

No, nakon skoro dvomjesecne ostrije primjene embarga prema svom mocnom susjedu na sjeveru - Srbiji, Makedonija se ponovo nalazi pred dilemom. Nastaviti po starome, ili cekati na nuznu ekonomsku pomoc od razvijenog svijeta. Vrijeme prolazi, osim verbalnih obecanja realna pomoc ne stize, a makedonska granica polako se vraca u normalno stanje "makedonskog svicarskog sira".

"Nova Makedonija" , u medjuvremenu razignirano zakljucuje da je "Makedonija i ovaj put prevarena od svjetskih mocnika". Od nje se sada samo zahtjeva da bude poslusan clan medjunarodne zajednice (sto i nije tako strasno), ali njoj, barem zasada, nitko i sa nicim ne zeli pomoci - zakljucuje jedan od urednika "Nove Makedonije" Tomislav Ivanovski. I dodaje: "Obecanja koliko god smirivala i koliko god zadovoljavala nas politicki i drzavni ego, ipak, ne mogu eliminirati prijetnju koja postoji prema makedonskoj privredi, makedonskoj politici i prema ukupnoj stabilnosti ove drzave".

Bez pomoci medjunarodne zajednice, Makedonija ce ostati u misolovci. S druge strane, njena prometna orijentiranost na Srbiju, koja je pod sankcijama medjunarodne zajednice, i Grcku, koja je u sporu s Makedonijom zbog imena makedonske drzave, onemogucavaju joj ekonomski izlazak u svijet. S Bugarskom na istoku i Albanijom na zapadu ne samo da uopce nije povezana zeljeznickom prugom, nego i ono sto je povezuje su neodgovarajuce ceste i slabo propusni granicni prijelazi. VERA GEORGIEVSKA