Šengenski i balkanski zidovi

Uvod

Stutus nacionalnih manjina i zaštita njihovih prava svojevrstan su barometar ukupnih društvenih odnosa u svakoj zemlji, a u državama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije bile su i još uvijek jesu pitanje života i smrti, ratova koji koji su se među ostalim vodili i zbog etničkih i nacionalnih prava. Premda su nacionalni interesi počesto bili tek pokriće za ostvarivanje drugih ratnih ciljeva, pa i onih najmorbidnijih, oni su ipak bili i ostali faktor stabilnosti, odnosno nestabilnosti na prostoru raspale države. Djelomični pregled ostvarivanja prava nacionalnih manjina u četiri državne zajednice nastale na prostoru bivše SFRJ svjedoči o dugom putu kojim sve te države još moraju proći kako bi dosegle onaj stupanj razvijenosti društvenih odnosa u kojima će i status nacionalnih manjina dokazivati da su se doista uvrstile među demokratski razvijene zemlje. Kako sada stvari stoje, u svim tim državama manje-više bolje je biti sve drugo no pripadnik nacionalnih manjina koje su obilježene kao destabilizirajući faktor novostvorenih nacionalnih država, jer su se one i uspostavljale prije svega kao etničke, a ne kao demokratske države.