Nova vlada – stari problemi

Skopje Nov 4, 2002

Premijer Branko Crvenkovski i njegovi ministri odmah nakon izbora vlade suocili su se hitnim poslovima koje im je u nasledje ostavila stara vlada, ali i gotovo dvomesecni vakuum koji je stvoren sporim konstituiranjem nove vlasti.

AIM Skopje, 04.11.2002

Cetrdeset i petog dana nakon parlamentarnih izbora Makedonija je dobila novu vladu, Nakon dvanest statnog prepucavanja opozicije i pozicije, novi parlament sa 72 glasova "Za" i 28 glasova "Protiv" izabrao je novi kabinet Branka Crvenkovskog. Nakon glasanja opozicioni blok VMRO-DPMNE i Liberalna partija (LP) napustili su parlament i nece prisustvovati plenarnim sednicama do kraja godine. Razlog apstnencije - iskazivanje neslaganja sa cinom izbora pretstavnika albanske Demokratske unije za Integrciju (DUI) u vladi, sto po oceni VMRO-DPMNE i LP jeste nedopustivo jer se radi o ranijim pripadnicima Nacionalno oslobodilacke armije (NOA) s kojom su makedonske bezbedonosne snage ratovale prosle godine. Albanski deo opozicije – Demokratska partija Albanaca (DPA) – obecala je novoj vladi samo primirje od sto dana.

Nova vlada broji 18 clanova. Potpretsednici vlade su Radmila Secerinska iz Socijaldemokratskog saveza (SDSM) koja ce biti zaduzena za euro-integracije, Petar Gosev iz Liberalno-demokratske partije (LDP), ujedno i ministar finansija, zaduzen za ekonomiju i Musa Xhaferi iz DUI, zaduzen za politicki sistem. (Xhaferi je jedini clan vlade koji nije dao zakletvu jer je bio otsutan sa sednice parlamenta na kojoj je izabrana nova vlada).

Koalicioni parteneri su ministarska mesta podlelili, onako kako su se i dogovororili u dugim dvadesetdnevnim pregovorima. SDSM je dobio ministarstvo odbrane (Vladimir Buckovski), ministarstvo spoljnih poslova (Ilinka Mitreva), ministerstvo unutrasnjih poslova (bankar Hari Kostov!), ekonomiju (Ilija Filipovski), lokalnu samoupravu (Aleksandar Gestakovski), kulturu (Blagoj Stefanovski), zivotnu sredinu i prostorno planiranje (Ljubomir Janev). DUI je dobilo ministarstva za pravdu (Ismail Dardista), zdravstvo (Rexhep Selmani), obrazovanje (Azis Polozani) i transport i veze (Milaim Ajdini). Treci koalicioni partner LDP boio je ministarstvo za finansije (Petar Gosev), trud i socijalnu politiku (Jovan Manasievski), poljoprivredu (Slavko Petrov) i jedno ministarstvo bez resora (Vlado Popovski).

Na pocetku sednice na kojoj je izabrana nova vlada, manadatar Branko Crvenkovski u svom ekspozeu izlozio je prioritete svog kabineta. On je ukazao na isprepletenost i medjuzavisnot stanja ekonomije, siromastva (oko 500 hiljade ljudi zivi na granici bede), nezaposlenosti (zvanicno ih ima 374 hiljade) sa bezbedonosnom situacijom (jos uvek svakodnevno se dogadjaju oruzani incidenti u kome ginu nevini ljudi), sto zajedno Makedoniju cini nemogucim ambijentom za strana ulaganja: "Ako nemamo mir i stabilnost nemamo nista - ni demokratiju, ni pravnu drzavu, nit uspesnu ekonomiju" izjavice Crvenkovski smatrajuci da su medjuetnicki odnosi i dalje srz makedonskih problema: "Ako ne uspemo na tom planu – nista nismo postigli". Novi premijer je u tom kontekstu objasnio i potrebu koalicije sa DUI-em. Po njemu nije bilo matematicke potrebe za njihovo ukljucenje u novu vladu (SDSM i LDP su lako mogli naci jedan glas koji im je neodstajao za formiranje vlade –imaju polovinu sastava novog parlamenta), niti je bilo pritiska od strane medjunarodne zajednice: "Ko ce biti nas koalicioni partner nisam odlucio ja, niti koalicija "Za". Tu odluku donelo je 140 000 nasih gradjana Albanaca koji su svoje poverenje dali DUI-u".

Na to se naravno nadovezuje jedna od rak rana makedonskog drustva – korupcija i organizirani kriminal Sve u svemu, tesko je i zamisliti kao se sa ovim "zacaranim krugom" moze spraviti nova vlada.

Nova vlada Crvenkovskog se i bukvalno od prvog dana suocila nagomilanim obavezama. Ministar finansija Gosev se prvog radnog dana susreo sa pretstavnicima Svetske banke, koji ocekuju brzo obnavljanje veza (koje je ranija vlada prekinula) i nastavljanje pregovora od cijeg uspeha zavisi i nezanemarljiva pomoc u vidu svezeg novca (ono sto je obecano Makedoniji na zadnjoj donatarskohj konferenciji, ali i nove transe po vec odobrenim kreditima). Novoj vladi pretstoji i izjasnjavanje po delikatnoj temi daljeg prisustva NATO misija na teritoriji Makedonije ili njihove zamene snagama EU. Naime mandat misje NATO prestaje 15 decembra. Makedonija zeli prisustvo Alijanse na svom tlu, izmedju ostalog i zbog toga sto to ujedno znaci i prisustvo SAD, ali pritisak EU da u Makedoniji promoviraju svoje zajednice snage nije nimalo zanemarljiv. Pretsednik Trajkovski koji se ovom dilemom suocava duze vremena sam, sada trazi zajednicki dogovor sa novom vladom. Ministar za lokalnu samoupravu je na seminaru u Ohridu iskazao spremnost da se nastavi u reformi lokalne uprave, zapravo decentralizaciji vlasti u Makedoniji, koja proistice i iz obaveza o daljoj implementaciji Ohridskog okvirnog sporazuma, sto su novi koalicioni partneri oznacili kao jedan od medjasa njihovog zajednickog delovanja.

Ali, po svemu sudeci, to nisu najvece nevolje u stratu nove vlade. Opozicija, predvodjena ranijim premijerom Ljubco Georgievskim, na sednici parlamenta najavila je svoj ostar kurs u odnosu na novu vladu. Georgievski je sa parlamentarne govornice ponovio je svoje optuzbe na racun medjunarodne zajednice u pogledu onoga sto se u Makedoniji dogodilo u zadnje dve godine sto se svodi na vec poznatu tezu da je Makedonija 2001 ratovala sa medjunarodnom zajednicom, te da ova i dalje radi u pravcu razaranja makedonske drzave. Ali za novu vladu cini se opasnije i prikriveno dalje delovanje starih vladinih struktura. Ona prakticno nije preuzela vlast, stara vlada je do kraja ispartizirala sve pozicije po ministarstvima, koje prakticno jos uvek njima rukovode Oruzani incidenti (eksplozije rucnih bombi, napadi oruzjem) koji se gotovo svakodnevno dogadjaju ne samo sto uznemiruju gradjane, vec novu vladu dovode u gotovo nemogucu situaciju, jer se od nje ocekuje brzo uspoistavljanje mira i stabilnosti.

Delikatnost situacije najbolje ilustruje hapsenje generalnog sekretara albanske Nacionalno demokratske partije Xhevata Ademija u nedelju prilikom njegovog pokusaja da sasvim legalno ode u Albaniju. Ademi je uhapsen na osnovu optuznice koju je protiv njega podignuta u avgustu 2001 godine pre no sto je rat i formalno bio okoncan, na osnovu zahteva suda i poternice policije iz istog vremena. On je u medjuvremenu se potpuno slobodno kretao, bio prisutan u javnosti, pogotovo u vreme izbora, putovao cak u Albaniji, jer poseduje putnu ispravu. Da ne govorimo da je nakon podizanja optuznice protiv njega usvojen Zakon o amnestiji. Tu zapravo lezi "kvaka 22"- zajedno sa Ademijem je optuzeno jos 52 Albanaca, koji po "tvrdom" stavu drzavnog tuzioca Stavre Djikova nisu amnestirani, a ovadsnji Skopski okruzni sud se jos nije izjasnio o zahtevu haskog tribunala da ovi slucaji predju u njegovu nadleznost.

Kako god bilo stvorena je neizvesna situacija – novi ministar unutrasnjih poslova jos nije ni preuzeo ministarstvo, a njegove strukture (uglavnom partiski postavljene od strane VMRO-DPMNE i ranijeg ministra Ljube Boskovskog) sa ogromnim kasnjenjem i od godinu i vise meseci reagiraju po zahtevu suda. Sto daje povoda za tvrdbnje da se radi o provoikaciji stare vlade na racun nove. Stvar postaje komplikovanija i jasnija u isto vreme ako se zna da je medju ostalih 52 dvoje zajedno sa Ademijem optuzenih Albanaca nalazi i kopletno vodjstvo ranije NOA i sadasnje partije DUI od Ali Ahmetija pa na dalje. Sto drugim recima znaci da i oni mogu biti privedeni po zahtevu skopskog suda i poternica koji i za njih postoje. Ahmeti, Gzim Ostreni i Musa Xhaferi, iako izabrani u novom parlamentu, nakon izbora nisu krocili u parlament izmedju ostalog i zbog opasnosti da ih Ljube Boskovski u zadnjim danima svog ministrovanja ne privede. S druge strane hapsenje Ademija ne samo sto kompromitira novu vladu Branka Crvenkovskog, koaliciju dovodi u apsurdnu situaciju u kojoj su joj vezane ruke (Ademi je u nadleznosti "nezavisnog" sudstva) vec za DUI i Ahmetija moze biti krajnje kontraproduktivna u odnosu na njegove albanske birace ako se shvati kao poruka u stilu "I DUI, kao i raniji albanski ucesnici u koalicinim vladama, hapsi i maltretira Albanace".

Nova vlada Branka Crvenkovskog, i njegovi albanski koalicini partneri, tako su bukvalno od prvog dana, pre no stoi su uopste i odrzali prvu sednicu vlade, suoceni ozbiljnim dilemama, cije razresenje moze ostaviti vidljiv trag na njihovu dalju sudbinu,

ISO RUSI