Kisobran ostaje otvoren
Nije vise sporno: neki vid medjunarodnog prisustva ostaje u Makedoniji bar jos neko vrijeme. Mozda samo bude promjenjena boja kisobrana
AIM, Skoplje, 30. 10. 2002.
Doslovno necujno, 26. Oktobra mandat NATO-misije “Jantarna lisica” produzen je za samo dva mjeseca. Ne, dakle, kao sto je u ranijim prilikama bio slucaj, za tri-cetiri. Dobri znalci odnosa u komandi makedonske misije tvrde da njeni pripadnici jedva da su mogli prikriti da se osjecaju poput muzicara kojima je neko iznenada produzio fajront. Tako, “odsvirace” zavrsnicu nekako preko volje, tek da odsviraju s mislima u svojim dalekim zavicajima kojima ce se zaputiti, bude li sve islo kako treba, nekako o Bozicu. Njihov “fajront” vec je u par navrata odlagan. Jednom da bi bila dovrsena reintegracija teritorije zemlje poslije proslogodisnje krize, onda da bi u miru i redu protekli septembarski parlamentarni izbori, sada zato sto se politicari nisu na vrijeme dogovorili, ko ce naslijediti “Lisice”. A neko mora – takvog su misljenja svi medjunarodni zvanicnici angazovani u rasplet konflikta u Makedoniji.
Shefovi drzava i vlada clanica Evropske unije su se na svom posljednjem samitu proslog petka u Bruxellesu dogovorili da s NATO-om sklope "stalni sporazum" o koristenju kapaciteta koji omogucava da "evropske snage" od polovine decembra zamjene trupe Alijanse u misiji koja ce biti "nesto izmjenjena", izjavio je visoki predstavnik EU Javijer Solana. I, ovo je bilo najzad nesto konkretno. Naime, od martovskog samita u Barceloni kada su Evropljani objavili svoju zarku zelju da se okusaju u Makedoniji pa do petka nije se maklo doslovno ni jedan korak. Razlog lezi u grcko-turskom rivalstvu o tome, ko ima jaci uticaj u Evropskoj uniji odnosno NATO-u u pogledu koristenja kapaciteta Alijanse u regionalnim pitanjima. Orijentacija na stvaranje tzv. “evropskog bezbjednosnog identiteta” uocljiva je vec godinama. Najprije se pokusalo sa aktiviranjem Zapadnoevropske unije a krajem prosle decenije doslo se do konkretnih odredbi sa Sjeveroatlantskim savezom koje Evropskoj uniji obezbjedjuju siru podrsku nego sto ju je ranije imala ZEU, garantovan je pristup zvanicnicima EU operativnom planiranju NATO-a, Alijansa Uniji stavlja na raspolaganje vlastite kapacitete, NATO-komanda se zalaze za operacije predvodjene evropskim snagama i, na koncu, predvidjeno je adaptiranje odbrambenih sistema NATO-a za operacije na evropskom tlu. Sve ovo moguce je jedino uz saglasnost Turske kao clanice NATO-a no ne i Evropske unije. Sa svoje strane, Grcka se unutar EU tvrdoglavo protivila da se ljutom rivalu uopste pruzi prilika da odlucuje o ovako delikatnim pitanjima.
Solana je u pomenutoj izjavi dodao da je o buducoj evropskoj misiji razgovarao s makedonskim predsjednikom Borisom Trajkovskim i mandatarom za sastav buduce vlade Brankom Crvenkovskim te da "misli da oni zele neku vrstu medunarodnog prisustva" u zemlji i po okoncanju sadasnje NATO-misije. Makedonski drzavni vrh, po rijecima Haviera Solane, smatra da bi za potpunu stabilizaciju bilo korisno da u tu zemlju dodju odredene "medunarodne snage" po odlasku 700 vojnika Sjeveroatlantskog saveza.
Makedonski vrh je, istina, bio vise zainteresovan za ostanak NATO struktura u zemlji. No, ako vec mora, neka i Evropljana; mozda i u tome ima nesto dobro!? Recimo, mozda se tako steknu poeni na brzoj integraciji u samu Uniju. Predsjednik Trajkovski do sutrasnjeg izglasavanja vlade u Sobranju trenutno “svira” kao solist. Ostavlja utisak da ni sam nije bas nacisto, kakvo medjunarodno prisustvo bi bilo najpozeljnije. U jednom trenutku ispipavao je puls stranih diplomata, kako bi bila prihvacena jedna preventivno-mirovna misija nalik na onu neslavno prekinutu s proljeca 1999, na pragu angazmana NATO-a u kosovskoj krizi. Ta misija bila je pod komandom Ujedinjenih nacija a ne Sjeveroatlantskog saveza i isticana je kao najuspjesnija medjunarodna misija u novijoj istoriji svjetske organizacije. Prekinuta je poslije brzoplete odluke makedonske vlade da prizna Tajvan sto je NR Kinu nagnalo da u Savjetu bezbjednosti uskrati dalju podrsku UNPREDEP-u.
Kako lokalni mediji saznaju iz okoline shefa makedonske drzave, Trajkovskom je stalo da se izbjegne nekakav evropski eksperiment tokom kojeg bi se oprobale na brzinu skupljene snage. Stoga, evropske snage bi morale ispuniti par uslova, istih onakvih kakve NATO ispunjava k'o od sale: biti komplementarne s NATO-trupama i pruziti pomoc u obezbjedjenju poroznih drzavnih granica, narocito prema Kosovu i prema Albaniji. Sto se tice ovog posljednjeg i mozda najvaznijeg, nakon mnogo sumnjicenja, kritika i osporavanja, makedonske vojne vlasti su posljednjih mjeseci konacno dale prolaznu ocjenu pripadnicima KFOR-a, dakle NATO-a, da su postali efikasni na cuvanju granice s kosovske strane. Otuda, vjeruje se, dolaze sva zla po Makedoniju.
Skepsa je bila osnovno stanje duha koje je pratilo najprije dolazak NATO-vojnika u sastavu misije “Sustinska zetva” avgusta prosle godine dok su se krizna zarista jos pusila. Zadatak te misije bio je skupljanje oruzja pripadnika Oslobodilaccke nacionalne vojske i njeno samoraspustanje. Kraj misije mjesec dana kasnije docekan je podsmijehom: prikupljeno je svega 3.800 muzejskih primjeraka. Ipak, oruzje je uglavnom umuknulo. “Lisice” koje su dosle potom radile su na povratku bezbjednosnih snaga na krizna podrucja, reintegraciji teritorije zemlje, na pruzanju zastite posmatracima EU i OEBS na proslomjesecnim izborima. Imace stanovitu ulogu i tokom predstojeceg popisa stanovnistva od 1. Do 15. Novembra. Iako misija broji samo 700 vojnika, njihov psiholoski doprinos prevladavanju krize je nemjerljiv. Mnogi se ne usudjuju ni misliti, kako bi sve zavrsilo bez njihovog prisustva. Posebno u svjetlu sporadicnih a zestokih incidenata.
U Bruxellesu upadljivo insistiraju na makedonskoj suverenosti tvrdnjom da ce odluku o vrsti i karakteru buduce misije donijeti sama makedonska vlada. Sama ce, takodje, podnijeti i zahtjev na zeljenu adresu. Ipak, sve ono sto je rekao evro-komesar Solana i sve drugo sto se kao background cijele price naslucuje, upucuje na zakljucak da je odluka vec donesena. Makedonske vlasti ce je samo potpisati.
ZELJKO BAJIC