Intervju sa Marianne von Gruinigen

Da se cuje glas gradjana!

Marianne von Gruinigen je bivsi ambasador i diplomat a sada pretsednica nevladine organizacije Causes Communes - Svajcarska. Neprestano se srece s gradjanima i nosiocima lokalne vlasti u opstinama u zemljama nastalim na tlu bivse Jugoslavije, prenoseci im iskustva svajcarskih opstina s jedinstvenim ciljem: da nauce da su osnova svega u drustvu gradjani i opstina sto je za nju i stub demokratije!

Marianne von Gruinigen i Causes Communes rade na gradjenju partnerstva svajcarskih opstina s opstinama na negdasnjim jugoslovenskim prostorima. A sve je zapocelo prije deset godina kad su gradjani Svajcarske, saosjecajuci s gradjanima Hrvatske i Bosne i Hercegovine pogodjenim ratom, zeljele uciniti nesto konkretno za opstine na Balkanu. Tako, tokom protekle decenije, realizovano je vise projekata u razlicitim oblastima no svi s jednim ciljem: jacanja opstina, lokalne samouprave i gradjanskog drustva - kaze von Gruinigen, govoreci o njenom i radu Causes Communes upravo u Ohridu gde je pre par dana odrzan Kongresu o jacanju lokalne samouprave.

AIM: Gospodjo Marianne von Gruinigen, koji je cilj ohridskog kongresa?

Marianne von Gruinigen: Kongres ima vise ciljeva. Ipak, u osnovi je intencija da se u svim zemljama bivse SFRJ, osobito u Makedoniji gdje imamo nove zakone o administraciji i lokalnoj samoupravi, udruze opstine u svom angazmanu na primjeni ovih zakona u ime veceg ucesca gradjana u radu opstine jer je upravo ona osnova demokratije. Cil je da pokazemo s nasim kolegama i prijateljima u zemljama exJugoslavije, kako mozemo saradjivati i pomoci im s tehnickog aspekta u upravljanju, kreiranju budzeta, oko koristenja kompjutera i slicnih pitanja. Na ovom kongresu zelimo raspravljati, kako bogato iskustvo sto ga opstine u Svajcarskoj imaju u lokalnoj samoupravi moze biti od koristi opstinama u razlicitim zemljama bivse Jugoslavije a da se pri tom mnogo ne ogranice u novoj fazi njihovog postojanja te da se doprinese da opstanu i ubuduce.

AIM: Kazite nam nesto vise o organizaciji Causes Communes! Sta i kako radi?

Marianne von Gruinigen: Causes Communes je organizacija formirana u vrijeme rata u Hrvatskoj i BiH, sto ce reci da postoji vec deset godina. Nasa organizacija je potekla iz inicijative pojedinaca iz svih svajcarskih opstina koji ne samo da su saosjecali s ljudima na podrucjima zahvacenim ratom nego je trebalo preduzeti i nesto konkretno. S kamionima punim pomoci, hrane i odjece, pristigla je i ideja da se s opstinama bivse Jugoslavije izgradi partnerstvo koje jos uvijek postoji. Sada se moze vidjeti da ima 15 regionalnih komiteta koji u Svajcarskoj rade zajedno s vecim brojem opstina iz raznih zemalja i na osnovu prijateljstva i partnerstva zajedno odlucuju, sta preduzeti dalje. Kao rezultat naseg rada izgradjeni su mnogi vrtici i centri za djecu, a realizovano je i vise projekata za napredak mladih. Iz ovih aktivnosti proistekla je Causes Communes - Svajcarska, nadlezna za sve regionalne komitete koje organizacija ima. Poenta je u tome da se sto vise radi na terenu, na licu mjesta, u opstinama i s ljudima gdje za tim postoji potreba. Za to su, opet, zaduzeni regionalni komiteti ciji projekti se razlikuju, zavisno o potrebama opstina. Navescu primjer s jednom opstinom u Crnoj Gori gdje saradjujemo na izgradnji skole kroz nabavku pomagala za ucenike cime ce se odgojiti solidni gradjani.

AIM: Gospodjo von Gruinigen, kakvo je Vase misljenje o ustrojstvu i nadleznostima lokalne samouprave u drzavama na Balkanu?

Marianne von Gruinigen: Vjerujem da su zemlje bivse Jugoslavije i u predjasnjem sistemu imale obrazovane i formirane gradjane koje je, na zalost, zadesio rat. Pokusavamo da radimo zajedno, ali, ipak, postoje teskoce s kojim se opstine suocavaju s obzirom na nove zadatke koje imaju sada. Nista nije kao prije, sistem je promjenjen. Vrlo je tesko promjeniti autoritaran sistem koji sada prelazi u sistem koji gradjanima daje vise slobode. Zadatak lokalne samouprave jeste da gradjane nauci da koriste tu slobodu i vjerujem da mnoge od opstinskih uprava rade na ostvarenju uloge koju sad gradjani imaju u odlucivanju na opstinskom nivou. Gradjani se osjecaju kao sastavni dio opstine i njeni istinski clanovi. U Zakonu o lokalnoj samoupravi novina ce biti i gradjani znaju da ce, umjesto da im iz centra kao do sada govore sta da rade, odjednom opstine same odlucuju sta treba raditi ubuduce. No, vrlo vazan preduslov za to je njihova finansijska nezavisnost. To je uredjeno kroz dva zakona

• Zakonom o lokalnoj samoupravi donesenim nedavno i, prema mojim saznanjima, jos jednim - o finansiranju koji jos uvijek nije usvojen u vasem parlamentu. Zelim da kazem da se mora raditi jos mnogo na zakonskim aktima koji uredjuju finansiranje opstina.

AIM:Kakva je, prema Vasem misljenju, uloga opstina u Makedoniji?

Marianne von Gruinigen: Postavili ste mi zaista znacajno pitanje. Ipak, nisam svajcarski ambasador u Makedoniji. Ovdje sam vidjela dvije opstine gdje gradonacelnici dobro obavljaju svoj posao. Ali, sve to najvise zavisi od finansijskih sredstava kojim raspolazu. Nisam ni inspektor niti poznavalac situacije u cijeloj zemlji, no iz rada s ucesnicima kongresa razumjela sam da ovdasnje opstine imaju raznoliko stanovnistvo i, ono sto je vrlo znacajno, mislim da svaka opstina moze naci put da zivi u miru i zajednistvu. Svaki pojedinac, a pri tome nije vazno da li pripada manjini ili vecini, treba se osjecati prijatno. Dok neke opstine nisu zasegnute izvjesnim problemima, u drugim postoje konfliktne situacije. Zato, nuzno je imati strpljenja, hrabrosti i zelje da se zivi zajedno. Svaka opstina nema iskustvo moje opstine u Svajcarskoj. Veliko je bogatstvo da zivis s razlicitim zajednicama jer svaka od njih nosi nesto svoje i opstinu cini multikulturnom sto je meni vrlo interesantno.

AIM: Sta mogu predstavnici opstina u balkanskim zemljama, ucesnici ovog kongresa, nauciti iz svajcarskih i evropskih iskustava u domenu gradjanskog drustva, lokalne samouprave i demokratije?

Marianne von Gruinigen: Na ohridskom susretu obradili smo razlicite teme. Reci cu jos jednom: polazeci od naseg svajcarskog iskustva, vrlo je bitno saznanje da je opstina temelj drustva. Naprimjer, vi ste gradjanin jedne opstine, automatski cijele zajednice. Ovo se mora imati na umu! Gradjani moraju znati i snositi odgovornost za ono sto se u opstini desava. Stoga, opstinski savjet ili odgovorna licnost trebaju usmjeriti gradjane u njihovim aktivnostima upucujuci sta da cine da bi potom sami imali vlastite ideje i misljenja. Na taj nacin moci ce dati doprinos u vezi sa zivotnim pitanjima opstine. To se u savremenom svijetu naziva postojanjem gradjanskog drustva. Dosli smo amo da uputimo u ovo predstavnike lokalne samouprave u zemljama jugoistocne Evrope. Cinimo to ovdje u Makedoniji, u Bosni, Hrvatskoj i drugim zemljama na Balkanu. Oni slusaju nasa iskustva u ovom domenu a poslije to trebaju i konkretno primjeniti. Svaki sistem je dobar na svoj nacin. Zelim da kazem, svaki sistem ima svoje dobre i lose strane. Nas sistem u Svajcarskoj visoko kotira i izuzetno smo ponosni sto funkcionise i sto je opstina uistinu temelj svega u zemlji. Gradjani neposredno uce demokratiju na lokalnom nivou i diskutuju o zivotnim pitanjima koja ih se direktno ticu. To se narocito odnosi na pitanja iz oblasti obrazovanja, zdravstva, saobracaja, komunalnih djelatnosti i slicno. Nas cilj jeste da se glas gradjana cuje u svakoj sferi zivota opstine, da gradjanin s opstinom bude u kontaktu posto ima sve nadleznosti kako u finansijskom tako i u administrativnom smislu. Iz svog iskustva na kongres smo donijeli ekspertize iz ove problematike i nadamo se da cemo to prenijeti ostalim ucesnicima angazovanim u lokalnoj samoupravi medju kojima gradonacelnicima, savjetnicima, clanovima opstinskih organa i ekspertima koji djeluju u ovom domenu u Makedoniji, vise zemalja-nasljednica bivse Jugoslavije i sireg regiona.

AIM:Sta sadrzi Ohridska deklaracija?

Marianne von Gruinigen: To je dokument kao jedan vid modela - skica koja sadrzi rezime rezultata visednevne rasprave na kongresu. Deklaracija ce proisteci iz prijedloga i ideja koje su se cule u izlaganjima diskutanata kroz njihova direktna iskustva kao i iz planiranih diskusija. Zakljucci u zavrsnom dokumentu koji ce do finalne verzije sigurno pretrpjeti izmjene, izvode se iz tema o kojim ovih dana u Ohridu raspravljaju ucesnici ukljuceni u rad pet radnih grupa. Njihova paznja fokusirana je na sljedeca pitanja: prva grupa raspravlja o otvorenom obavjestavanju gradjana i neophodnim uslovima za njihovo ucesce u informisanju, zatim o pitanju na koji nacin opstina treba javnosti ponuditi informacije i, narocito, kriterijima za utvrdjivanje povjerljivih informacija bez propagandnih elemenata.

Predmet interesa druge grupe jesu mogucnosti za ucesce gradjana u prijedlozima po konkretnim inicijativama gdje je rijec o pitanjima u kojim gradjani takve prijedloge mogu iznositi i preuzeti inicijativu, zatim kako da nevladine organizacije pokrenu aktivnost i kako se pokrece gradjanska inicijativa. Treca grupa raspravlja o pripremi predstavnika koji ce raditi u sluzbi vlasti pri cemu se stavlja naglasak na reakcije koje izazivaju aktivni gradjani kako bi vlast mogla podstaknuti dijalog s nevladinim organizacijama i kako se suociti s kritikama.

Cetvrta grupa radi na ukljucivanju manjina u politicke procese i, koaliciju izmedju vecine i manjine, slobodnom regulisanju manjinskih kvota, saradnji s manjinama, odnosu prema njima i principu konsensusa pri odlucivanju.

Posebna radna grupa je angazovana na projektima na kojim radi regionalni komitet Bjel-Seeland za podrucje Krusevo, Zitose, Krivogastani koja, nakon posjete ovim mjestima, treba ocjeniti dosadasnja i izvuci iskustva za buduce projekte. Rad grupa na kraju ce biti krunisan utvrdjivanjem pravaca i preporuka za dalji rad organizacije Causes Communes za aktivnosti u Svajcarskoj a Deklaracija je namijenjena i samim opstinama.

AIM: Gospodjo von Gruinigen, da li ste zadovoljni ovim susretom?

Marianne von Gruinigen:Vrlo sam zadovoljna kongresom. Ohrid je prelijep grad i vrlo mi je drago sto je ovo mjesto odabrano za domacina kongresa i sto je kongres organizovan poslije proslogodisnje krize posto je upravo ovdje potpisan Ohridski okvirni sporazum. Mozda je simbolicno sto smo dosli bas ovamo da damo impuls za saradnju.

AIM: Da li ste posjetili neku drugu opstinu osim Ohrida?

Marianne von Gruinigen: Da, bila sam u Krusevu i Zitosu gdjesu vecina gradjana Albanci. Vidjela sam da je dobra situacija sa zenama i majkama. Isto vazi i za mlade koji su angazovani da se stanje popravi a muskarci su posveceni svom poslu. Decentralizacija je proces s etnickim problemima u Makedoniji. Po mom misljenju, decentralizacija je na prvom mjestu demokratizacije kojom se omogucuje delegiranje funkcija. Takodje, decentralizacija omogucuje udruzivanje odnosno ukljucivanje gradjana kroz direktan - neposredan nacin da sami obezbjede ucesce u drzavnim poslovima. To je mogucnost da se pomogne u rjesavanju problema u vezi sa suzivotom i drugim vaznim problemima gradjana.

AIM: Kakvi su dalji angazmani Causes Communes?

Marianne von Gruinigen: Nastavicemo i ubuduce ovaj posao. Pronacicemo nove opstine kojim cemo prezentirati svoje projekte. Formiracemo nove regionalne komitete Ali, sve to je dugotrajan i naporan posao. Nadam se da ce biti sve vise svajcarskih opstina koje ce biti zainteresovane za saradnju s opstinama na podrucju bivse Jugoslavije a posebno u Makedoniji.

NINA KEPESKA