Predizborna sondaža: Betoniranje etnosa?

Banjaluka, 29.april 2002. (AIM)

Polovinom februara mjeseca ove godine američki Nacionalni Demokratski Institut (NDI) realizovao je na prostoru Bosne I Hercegovine (BiH) opšte istraživanje javnog mnenja, dizajniranog za procjenu stavova građana prema predstojećim opštim izborima u oktobru mjesecu. Istraživanjem je obuhvaćeno 3.700 građana, od čega po 200 ispitanika u 12 izbornih jedinica u Federaciji BiH (FBIH) I 6 izbornih jedinica Republike Srpske (RS), te 100 ispitanika na području Brčko distrikta. U projekat istraživanja nisu uključeni građani BiH sa biračkim pravom, koji se nalaze u inostranstvu (uglavnom kao izbjegla I raseljena lica), a kojih prema zvaničnim procjenama ima oko 240 hiljada.

Sudeći po rezultatima, najveće iznenađenje istraživanja jeste podatak da na izbore namjerava izaći čak 90 posto ispitanika. Ako ovaj rezultat bude odražavao namjeru ukupnog biračkog tijela u BiH, na oktobarske izbore bi mogao izaći rekordan broj građana BiH, što bi moglo biti dvostruko indikativno. Prvo, mogla bi to biti odlučna namjera etničkih zajednica da zabetoniraju nacionalne podjele, ili, pak, odlučnost da se vladajuće elite kazne za katastrofalnu ekonomsku politiku, nezaposlenost I metastazu korupcije. Imajući u vidu ukupne rezultate istraživanja, prva varijanta bi mogla biti izvjesnija.

Tri glavne etničke grupe (Bošnjaci, Srbi I Hrvati) svoju odanost etničkim podjelama pokazali su na pitanju važnosti nivoa izbora. Za Bošnjake su najvažniji bili izbori za Predsjdništvo BiH I državni parlament, dok su za Srbe najvažniji nivo bili izbori za Narodnu skupštinu RS I predsjednika I potpredsjednika RS. Hrvatima su, takođe, najvažniji nivo izbori za parlament Federacije BiH I Predsjedništvo BiH, a ne državni parlament.

Birajući između četiri opcije odgovora na pitanje: >Šta je za Vas najvažnije kada razmatrate za koju stranku ili političara bi ste možda glasali?<, 63 posto ispitanika, bez obzira na demografski predznak, se opredijelilo za stranku ili političara koji je u stanju da poboljša kvalitet njihovog života. Međutim, na drugom mjestu su isplivale razlike, koje pokazuju izbornu poslijeratnu konstantu. Naime, za 31 posto Bošnjaka najvažnije je da političar ili stranka zaštiti I ojača BiH kao državu, za 19 posto Srba najvažniji je političar ili stranka koji će ojačati I zaštititi entitet u kojem žive, dok je za 24 posto bosanskih Hrvata najvažnije pitanje zaštite i unapređenja njihovih nacionalnih interesa.

Naklonjenost nacionalnim opcijama ispitanici su pokazali u odgovoru na pitanje: >Ukoliko bi izbori bili sutra, za koju biste stranku lasali?< Najveći broj opredijeljenih birača srpske nacionalnosti (45 posto) bi u izboru člana Predsjedništva BiH svoj glas dao kandidatu Srpske demokratske stranke (SDS), 16 posto kandidatu Partije Demokratskog progresa (PDP) I 15 posto kandidatu Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Za isti nivo izbora najviše opredijeljenih birača Bošnjaka (37 posto) glasalo bi za Stranku demokratskih promjena (SDP), 30 posto za Stranku demokratske akcije (SDA) I 21 posto za Stranku za BiH. Ako se ima u vidu ideološka bliskost SDA I SBiH, pokazuje se da I u Bošnjačkom biračkom tijelu većinu imaju stranke desne orijentacije. Hrvatsko biračko tijelo je I dalje najodanije svojim nacionalnim strankama: za HDZ bi glasalo 67 posto opredijeljenih birača, dok bi Novoj hrvatskoj inicijativi I Hrvatskoj stranci prava pripalo po 7 posto glasova.

Naklonjenost nacionalnim strankama jasno pokazuju rezultati istraživanja I na ostalim izbornim nivoima. U srpskom biračkom tijelu SDS ima podršku 43 posto birača kada su u pitanju izbori za parlament BiH I po 40 posto kod izbora za Narodnu skupštinu RS I predsjednika I potpredsjednika RS. Među bosanskim Hrvatima HDZ ima 60 posto opredijeljenih birača kada je u pitanju parlament BiH, dok je 36 posto Bošnjaka opredijeljeno za SDP. Među Bošnjacima su na drugom I trećem mjestu SDA I SBIH sa po 31 I 19 posto opredijeljenih birača.

U odnosu na izbore održane 2000. godine, vidljivo je da se u RS birači okreću velikim strankama I da manje stranke gube podršku. SDS, PDP I SNSD imaju veću podršku nego na prethodnim izborima. U Federaciji BiH SDP bilježi rast podrške od 7 posto, dok SDA, SBIH I HDZ pokazuju neznatan pad podrške.

Prezentirano istraživanje NDI obavljeno je prije zahuktavanja rasprave o ustavnim promjenama, u kojoj su, po ocjeni mnogih analitičara, porasle nacionalne strasti I izvršena odlučna nacionalna homogenizacija. To pokazuju činjenice da su SDA I HDZ napustile političke pregovore o ustavnim amandmanima, dok su političke partije iz RS, pozicione I opozicione, nastupale jedinstveno u odbrani entitetskih nadležnosti I postojećih ustavnih pozicija.

Pravu opredijeljenost birača I relevantno mjerilo podrške birača političkim partijama pokazaće istraživanje koje NDI najavljuje tokom juna. Izborna kampanja, koja se zahuktava, dodatno će usmjeravati opredijeljenost biračkog tijela. Moguće je očekivati da će politički marketing u Federacije BiH biti usmjeren na promociju novih ustavnih promjena, koje će najavljivati novo sužavanje nadležnosti entiteta I jačanje centralne države, što će u entitetima još više homogenizovati nacionalne partije. Teško je povjerovati da će političke partije voditi računa o frustracijama biračkog tijela na drugoj strani I imati mudrosti da promociju prave na drugačijim principima. Ukoliko se krene tim putem, BiH bi mogla postati paradigma betoniranog etnosa.

Branko Perić (AIM)