"Novi Dayton" u partiji političkog pokera

Potpisan Sporazum o ustavnim promjenama

AIM, Sarajevo, 29.03.2002. Ako je početak ove sedmice bio u znaku radosti i ushićenja zbog prvog bosanskohercegovačkog Oskara ("Ničija zemlja" Danisa Tanovića u konkurenciji stranog filma), njen kraj je obilježen mukotrpnim okončanjem dogovora o provedbi Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda. Sa naslovnica novina, za razliku od izdanja u ponedjeljak kada su svi bili razdragani, smiju se samo visoki predstavnik Wolfgang Petritsch i ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija, ovog puta kao predsjednik Socijaldemokratske partije BiH. Dogovor je potpisan u srijedu u zoru, nakon iscrpljujućih maratonski pregovora, opiranja, rezervi, napuštanja. a dan nakon što je, po ko zna koji put u ovoj zemlji, iz Ureda Visokog predstavnika (OHR) najavljeno da će Petritsch čelnicima političkih partija ponuditi "papir" po sistemu - Uzmi ili ostavi! Posljedice se podrazumijevaju!

Sporazum, kojim se, "ispravljaju daytonske nedoslijednosti" potpisali su čelnici Alijanse za promjene: Zlatko Lagumdžija (Socijaldemokratska partija), Sefer Halilović (Stranka za BiH) i Krašimir Zubak (Nova hrvatska inicijativa), uz, kako se navodi, svjedočenje Visokog predstavnika, španskog ambasadora u svojstvu zemlje koja predsjedava Evropskom unijom i ambasadora SAD u BiH. Sporazum nisu potpisali predstavnici Hrvatske demokratske zajednice BiH dok su predstavnici Srpske demokratske stranke, Socijalista i Partije demokratskog progresa potpisale Napomene uz Sporazum o provedbi odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti u kojem izražavaju svoje rezerve prema dijelu dogovora koji se tiče sastava Vlade i dijela mehanizama zaštite vitalnih nacionalnih interesa. Predstavnici međunarodne zajednice nisu htjeli potpisati ove Napomene. Predstavnici najbrojnije bošnjačke političke partije - Stranke demokratske akcije još ranije su napustili dogovore.

U sporazumu, koji dnevne novine u Federaciji objavljuju kao poseban prilog, obični građanin Bosne i Hercegovine zadržaće najvjerovatnije najveću pažnju na činjenici da se najviše barata pojmom zaštite vitalnog interesa i njegove definicije, a što se opet obezbjeđuje ostvarivanjem prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti, identitetom jednog konstitutivnog naroda, ustavnim amandmanima, organizacijom organa javne vlasti, jednakim pravima konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka, obrazovanju, vjeroispovijesti, jeziku, njegovanju kulture, tradicije i kulturnom naslijeđu, kao i teritorijalnom organizacijom, sistemom javnog informiranja i drugim pitanjima koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa ukoliko tako smatraju dvije trećine jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda u Federaciji BiH, odnosno Vijeću naroda u Republici Srpskoj.

I dok iz OHR-a (Ureda Visokog predstavnika) misle da imaju razloga za trijumf a najviše zbog uspostave Vijeća naroda u Republici Srpskoj kao zakonodavnog organa vlasti (mada ne istovjetnog Domu naroda u Federaciji BiH), dotle domaći analitičari, uglavnom, konstatuju da "ravnopravnost konstitutivnih naroda nije izvedena na paritetnoj osnovi već je uspotavljen entitetsko - etnički proporcionalni kriterij u distribuciji vlasti na temelju popisa iz 1991. godine", ili još kraće - nije omogućena optimalna primjena Ustava BiH.

Stoga ne čudi da su odmah nakon potpisivanja Sporazuma uslijedile i prve reakcije - od Petritscheve da je potpisivanje Sporazuma pokazatelj hrabrosti partija Alijanse, preko izjave Nike Lozančića (HDZ) koji tvrdi da mu "savjest nije dala da potpiše Sporazum" do tvrdnje Sulejmana Tihića (SDA), da je ovim Alijansa "konačno sklopila koaliciju sa SDS-om, te da je najviše dobila Republika Srspka.

"Ovo je najvažniji događaj za BiH od potpisivanja Daytonskog sporazuma", rekli su Petritsch i Zlatko Lagumdžija na press konferenciji nakon potpisivanja Sporazuma, a sam Petritsch je naglasio kako Bosna i Hercegovina konačno može iza sebe "ostaviti hroničnu etničku gorčinu i podjelu" jer je "suština rješenja apsolutno simetrična u oba entiteta". Lagumdžija se, opet, zahvalio Visokom predstavniku "na uspješnom vođenju razgovora" i istakao da je njihovo okončanje potpisivanjem Sporazuma bitnije tim prije što ga je podržalo Vijeće za implementaciju mira. "Mi smo jutros potpisali svojevrstan ugovor između Alijanse i međunarodne zajednice. Sporazum garantuje da će Odluka Ustavog suda o konstitutivnosti naroda biti u potpunosti provedena i da je BiH vraćena svim njenim građanima i narodima.Od danas svi građani BiH mogu biti sigurni da su politički vlasnici zemlje u BiH, jedan kroz jedan."

Na pitanje novinara da li je Sporazum validan, s obzirom na to da su ga potpisali čelnici samo tri stranke, Petritsch je odgovorio: "Srpske stranke su se zaista u posljednji čas odlučile da ne potpišu cijeli sporazum, ali su isto tako odlučile da konkretizuju čime se to ne slažu i oni će to predočiti Narodnoj skupštini Republike Srpske. I iz ovoga se vidi koliko je teško za nacionalističke, a i za srpske stranke, potpisati ovako dalekosežan sporazum. Mislim da je zaista indikativno to što SDA, HDZ i SDS, stare ratne stranke, nisu potpisale sporazum, a reformističke jesu", rekao je Petritsch.

Predsjedavajući Predsjedništva Stranke za BiH Safet Halilović izjavio je da njegova stranka u značajnom procentu nije zadovoljna rješenjima koja sadrži Sporazum o ustavnim promjenama: "Stranka za BiH žrtvovala je mnoge svoje principe i aspiracije, imajući u vidu da Odluka Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda podrazumijeva eliminisanje diskriminacije i uspostavljanje multietničkih entiteta, osiguranje instrumenata kolektivnih i individualnih prava za sve podjednako", rekao je Halilović. Predsjednik Nove hrvatske inicijative Krešimir Zubak izjavio je da ovim sporazumom nijedna od političkih partija nije zadovoljna. Zubak je ocijenio da je Sporazum dobra osnova za implementaciju Odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda kako bi BiH postala normalna evropska država dok je Ivo Komšić, potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH, rekao da je SDP u pregovorima o ustavnim promjenama postigla ono što je htjela, kao i ustvrdio da je Ustavna komisija Republike Srpske obavezna da se pridržava Sporazuma. "Sporazum se ne može mijenjati i mora se primjenjivati. Petritschev potpis znači da on sada Sporazum može, ako bi smo pokušali izmaknuti iz ovoga, proglasiti kao i sve drugo", podsjetio je Komšić. Potpredsjednik HDZ-a Niko Lozančić potvrdio da HDZ nije prihvatila Sporazum o ustavnim promjenama jer smatra da on obezbjeđuje punu dominaciju Srba u RS i Bošnjaka u Federaciji BiH. Još eksplicitniji, u izjavi datom sarajevskom dnevniku "Avaz", bio je Mariofil Ljubić, član HDZ-a: "Osobno ne želim da sudjelujem u daljim podjelama u BiH. Potpisao bih da je to bilo dobro za sva tri naroda. Mislim da vodi učvršćivanju podjela."

Stranka demokratske akcije (SDA) BiH ne može prihvatiti Sporazum o ustavnim rješenjima u BiH, jer sadrži asimetrična rješenja i krupne manjkavosti, stoji u saopštenju ove stranke, izdatom netom nakon potpisivanja Sporazuma. Prema Sporazumu, tvrde u SDA, u Federaciji BiH predviđen Dom naroda koji odlučuje o svim pitanjima, a u Republici Srpskoj (RS) Vijeće naroda koje odlučuje o uskoj listi pitanja kojom se ne osigurava vitalni nacionalni interes. Sljedeća manjkavost, pojašnjava SDA, ogleda se u tome što je predsjednik RS zadržao ovlaštenja iz predsjedničkog sistema dok potpredsjednici nemaju takvog uticaja. S druge strane, u Federaciji BiH predsjednik i potpredsjednik ravnopravno odlučuju o svim pitanjima. Predsjednik RS je uvijek Srbin, a u Federaciji BiH naizmjenično se rotiraju Bošnjak, Srbin i Hrvat. Najviši sudovi u Federaciji BiH sastavljeni su na paritetnom, a u RS na većinskom principu. Sporazum, prema ocjeni SDA, omogućava da u RS Srbin istovremeno bude predsjednik entiteta, premijer i predsjednik Narodne skupštine RS dok u Federaciji BiH vrijede drugi principi. Stranku začuđuje i činjenica da Sporazumom nije uređena ravnopravnost bosanskog, srpskog i hrvatskog jezika u Ustavu RS. I, naravno, pravdajući svoje povlačenje iz razgovora, u saopštenju zaključuju da je SDA bila u pravu što je to uradila kada je "postalo jasno da neće biti uvaženi principi ravnopravnosti naroda i simetričnosti ustavnih rješenja u oba entiteta. "Ne treba se čuditi što je Srpska demokratska stranka (SDS) ovakav sporazum načelno prihvatila. U suštini, to je sporazum Alijanse za promjene i SDS. Sa žaljenjem konstatujemo da je propuštena velika prilika da BiH dobije ustavno-pravni sistem prema evropskim standardima", kaže se na kraju saopćenja SDA BiH.

Istovremeno, predsjednik Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić izjavio je da delegacija Republike Srpske tokom pregovora lidera političkih partija nije potpisala završni dokument o ustavnim promjenama, jer nije bio u potpunosti prihvatljiv za RS te da konačnu riječ o tom pitanju treba da daju entitetski parlamenti. "U nastojanjima da se dođe do unapređenja trenutne situacije, vrlo brzo pokrenućemo pitanje ustavnih promjena u Narodnoj skupštini RS, jer je to jedino mjesto gdje se ustavne izmjene mogu donijeti na adekvatan način", istakao je Ivanić na press konferenciji u Sarajevu. On je dodao da će delegacija RS, nakon mišljenja Narodne skupštine RS, razmisliti o ponuđenom Sporazumu o ustavnim promjenama. Prema njegovim riječima, sada je velika obaveza da se o ustavnim promjenama, pored Narodne skupštine RS, vodi rasprava i u Parlamentu FBiH, nakon čega će se vidjeti krajnji rezultat. Promjene ustava entiteta, ipak, mogu i moraju biti stvar rasprave političkih partija i legalnih institucija u entitetima, naglasio je Ivanić, a predsjednik SDS Dragan Kalinić izjavio je da tokom sastanka lidera političkih partija o ustavnim promjenama nije mogao biti postignut održivi kompromis, jer je od delegacije Republike Srpske traženo "više od simetrije u suštini". "Želimo da u direktnom kontaktu sa poslanicima provjerimo određena rješenja i nastojaćemo da, ukoliko je to moguće, dobijemo njihovu odgovarajuću podršku."

Predsjednik SNSD Milorad Dodik ocijenio je da kraj pregovora u OHR o ustavnim izmjenama u BiH nije bio korektan, kao i da je finalna runda ovog procesa bila "politika svršenog čina". Objašnjavajući razloge zbog kojih članovi pregovaračkog tima iz RS nisu prihvatili Sporazum o ustavnim izmjenama, Dodik je istakao da je tokom pregovora osnovni problem bio neprihvatanje konkretnih rješenja koje je nudila srpska strana. Delegacija RS tražila je da se koriguje samo jedna stvar u Sporazumu pa da prihvati cijeli dokument, ali je to odbijeno. Istovremeno za predsjednika Socijalističke partije RS Petra Đokića jedna od najvećih vrijednosti pregovora o ustavnim promjenama u OHR-u jeste to što je "u BiH ostvaren put dijaloga političkih lidera, koji na taj način teže da postignu kompromis za dobrobit svih građana BiH". Predsjednik Srpskog narodnog saveza Branislav Lolić izjavio je da su predstavnici političkih partija iz Republike Srpske na pregovorima o ustavnim promjenama "odlično branili interese RS". Lolić je dalje rekao da je bilo očekivano da neke od teških odluka iz konačnog prijedloga neće biti odmah prihvaćene, te da je dobro što je ostvareno jedinstvo i konsenzus stranaka iz RS, koje, kako upozorava član Ustavne komisije Republike Srpske i odnedavno predsjedavajući Vijeća ministara BiH Dragan Mikerević, u Sporazumu vide i nekoliko "neuralgičnih tačaka". "Odredba kojom bi sve odluke mogle biti zaustavljene pozivanjem na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, sputavale bi rad Vlade RS i drugih institucija i zato nije dobra."

U svakom slučaju, Sporazum o provedbi odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti sva tri naroda na teritoriju cijele BiH treba proći još parlamentarnu proceduru u oba entiteta. Ukoliko ishod ovog "prolaska" bude negativan po Sporazum - sve je, kao i dosada, na Visokom predstavniku, za koga komentator "Oslobođenja", poznati publicista Gojko Berić kaže da je u iscrpljujućoj partiji političkog pokera sa liderima stranaka koje su ostale u posljednjem krugu pregovora o ustavnim promjenama, odigranoj u noći između utorka i srijede, bacio na sto najjaču kartu i - izgubio. "Petrič je upozorio kako je to 'povijesna noć za Bosnu i hercegovinu'. Naravno, njima to nije značilo ništa više nego da im je medijator, primjerice, rekao kako napolju pada kiša. Naši balkanski nacionalni kalendari prepuni su 'povijesnih dana' i 'povijesnih noći', pa nas umnožavanje te sintagme čini mahom ravnodušnim. Zato se pomalo čudim visokom predstavniku u odlasku što je ponovo ispao naivan, mada znam da je on samo dispečer politike koja se oblikuje u centrima daleko od Sarajeva i čiju suštinu još ne shvatamo".

Tanja IVANOVA (AIM, Sarajevo)