Niko zadovoljan

Crnogorske reakcije nakon potpisivanja sporazuma o zajednici Srbije i Crne Gore

**Umjesto aplauza i planirane dr-avne stabilnosti predsjednik Đukanović se nakon potpisivanja Nacrta sporazuma o zajedničkoj državi našao pred lavinom kritika, prvenstveno svojih dojučerašnjih saveznika iz suverenističkog bloka - socijaldemokrata i liberala

AIM Podgorica, 18.03.2002. godine

Visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku, Havijer Solana ostvario je ono u šta gotovo niko u Briselu, Beogradu i Podgorici nije vjerovao - privolio je predstavnike vlasti u Beogradu i Podgorici da parafiraju Sporazum o polaznim osnovama za preuređenje odnosa Srbije i Crne Gore. U sjedištu EU nastalo je pravo slavlje, srazmjerno pesimizmu s kojim je Solana ispraćen u Beograd i činjenici da je španski diplomata izvojevao najveću pobjedu zajedničke spoljne politike petnaestorice. Dokument je potpisan u četvrtak, 14. marta, a već sjutradan Solana, Koštunica i Đukanović bili su zvijezde na samitu šefova diplomatije zemalja EU u Barseloni. Jednodušno je ocijenjeno kako je učinjen krupan korak ka stabilizaciji regiona, ali i na integraciji Srbije i Crne Gore u Evropu. Solana je, čak, priznao kako je bio spreman da sa Podgoricom i Beogradom odvojeno potpiše Sporazum o asocijaciji i stabilizaciji, dodavši da je ovako >mnogo, mnogo bolje<.

Sporazumom što su ga potpisali predsjednik SRJ, Vojislav Koštunica, savezni vicepremijer, Miroljub Labus, srpski premijer, Zoran Đinđić, crnogorski predsjednik, Milo Đukanović i premijer, Filip Vujanović, u prisustvu visokog predstavnika EU, Havijera Solane, nova državna zajednica zvaće se Srbija i Crna Gora. Njene institucije biće Skupština, Predsjednik, Ministarski savjet. Skupština će biti jednodoma, sa nejednakim brojem poslanika iz dviju članica, ali sa mehanizmom zaštite od preglasavanja. Skupština će birati predsjednika. Savjet ministara ima pet resora: spoljni poslovi, odbrana, međunarodni ekonomski odnosi, unutrašnji ekonomski odnosi i zaštita ljudskih i manjinskih prava. Konstitutivni akt nove državne zajednice biće Ustavna povelja, koju do juna treba da usvoje republičke skupštine i dostave je saveznoj. Srbija i Crna Gora imaće jednu, rotirajuću stolicu u UN, kao i u najvažnijim međunarodnim organizacijama, dok će predstavljanje u MMF, Svjetskoj banci biti tek regulisano. Nakon tri godine države članice stiču pravo na preispitivanje državnog statusa referendumom.Sporazumom je Crna Gora zadržala euro kao jedinu monetu na svojoj teritoriji, postojeće carinske i poreske stope, što zvanična Podgorica definiše kao >pun ekonomski suverenitet<.

Oduševljenje administracije u Briselu i zadovoljstvo u Stejt dipartmentu nijesu podijelili svi politički subjekti, stručnjaci i građani preustrojene >državne zajednice Srbija i Crna Gora<. Sporazum su zdušno pozdravile partije zvaničnika koji su ga i potpisali: Đukanovićeva i Vujanovićeva DPS, Koštuničina DSS i Đinđićeva DS. Dlaku u jajetu prvih dana nijesu tražili ni u projugoslovenskoj koaliciji ZZJ, ističući kao krunsku činjenicu da je očuvan jedinstven međunarodni subjektivitet zajednice i da je referendum o državnom statusu odložen za >futur drugi<.

GO DPS u subotu je jednoglasno podržao Đukanovićev i Vujanovićev potpis, ocjenjujući da je Crna Gora dobila najviše što se moglo u ovom trenutku. To najviše lapidarno je definisao predsjednik Đukanović na pres konferenciji, upriličenoj nakon povratka iz Beograda - sačuvan je dostignuti nivo ekonomske samostalnosti, verifikovane su nadležnosti što ih je Podgorica tokom prethodnih godina faktički preuzela od Beograda, te obezbijeđene garancije za sprovođenje referenduma kroz tri godine, bez protivljenja EU i SAD. Rukovodstvo DPS ocijenilo je da su stvoreni svi uslovi za uspješan završetak projekta nezavisnosti i pozvali saveznike, Liberalni savez i SDP, da ostanu zajedno do cilja. Tačnije, da to zajedništvo osnaže ulaskom liberala u Vujanovićevu vladu, koju su dosad podržavali kao manjinsku.

Rukovodstvo LSCG, međutim, okarakterisalo je Đukanovićevo potpisivanje Sporazuma u Beogradu kao >jednu od najvećih izdaja u novijoj evropskoj istoriji<, a poziv za ulazak u Vujanovićevu Vladu odbacilo kao >smiješan<. Politički lider liberala, Miodrag Živković odbio je Đukanovićev poziv na razgovor, nakon potpisivanja polaznih osnova za preuređenje odnosa Srbije i Crne Gore. Konačan stav povodom novonastale situacije Liberalni savez najavio je za srijedu, 20. mart. Javna je, međutim, tajna da će ta partija zatražiti smjenu Vujanovićeve vlade i formiranje nove, na čijem bi se čelu našao liberal. Predsjednica Skupštine, Vesna Perović zakazala je za petak vanredno zasjedanje crnogorskog parlamenta, radi razmatranja beogradskog Sporazuma. Poziv na sjednicu upućen je i Predsjedniku Republike.

I SDP CG, koja sa DPS tvori manjinsku Vujanovićevu vladu ocijenila je kao neprihvatljiv dokument koji su u Beogradu potpisali crnogorski predsjednik i premijer. Lider socijaldemokrata, Ranko Krivokapić poručio je da će njegovo ministri napustiti Vladu u trenutku izglasavanja podrške Sporazumu u Skupštini RCG. I SDP smatra da je sadržaj toga dokumenta suprotan interesima Crne Gore, da se njime krši koalicioni sporazum i predizborna obećanja koja su dobila većinsku podršku građana na posljednjim izborima.

Partije koje su se zalagale za očuvanje SRJ - SNP, SNS i NS euforično su pozdravile >očuvanje zajedničke države i krah Đukanovićeve separatističke politike<. No, kako su emocije splašnjavale, tako je u tom političkom korpusu mjesto zauzimala spoznaja o opasnostima što ih Sporazum krije po koaliciju ZZJ. Predsjednik SNP, Predrag Bulatović izjavio je da njegova stranka neće u Skupštini podržati Sporazum, ukoliko se njime ne garantuju izbori za Saveznu skupštinu i prijevremeni izbori za crnogorski parlament. Bulatović je, inače, tvrdo zagovarao stav da rješenje o preuređenju odnosa Srbije i Crne Gore ne smije zamrznuti faktičko stanje. Beogradski dokument, međutim, ponajviše je to, smatraju i analitičari i mnogi političari. Lider SNS, Božidar Bojović, dan uoči potpisivanja Sporazuma, govorio je kako država bez zajedničke valute i usaglašenig poreskih i carinskih stopa - nije država. Zaživi li Sporazum, svi savezni funkcioneri iz tih partija moraće nazad u Podgoricu, a i finansijske injekcije iz Beograda teže će se dobijati.

Na korekciju raspoloženja prosrpskih stranaka u Crnoj Gori uticale su oštre reakcije iz Beograda, pogotovo stavovi ekonomskih eksperata. Guverner NBJ, Mlađan Dinkić ustvrdio je kako je Miroljub Labus potpisao Sporazum pod žestokim pritiskom ostalih pregovarača. Dinkićeva ocjena da je stvorena >improvizovana zajednička država<, podudara se sa ciničnom opaskom direktora G17 plus, Predraga Markovića - > jedini razlog za zadovoljstvo može biti u činjenici da je pronađeno originalno rješenje, s akcentom na originalno, umjesto na rješenje<. Marković još zaključuje da se iz sadržaja dokumenta >jasno vidi da su pregovore vodili predstavnici Crne Gore i predstavnici srbijice<. Za ovdašnje zagovornike zajedničke države nije beznačajna ocjena SPS da je posrijedi >najsramniji čin u istoriji srpskog naroda<, kao ni Šešeljeva tvrdnja da je posrijedi >država - nakaza<. Konačno, NSS, čiji je počasni predsjednik Momir Bulatović prekorila je ZZJ što licemjerno slave tobožnje očuvanje zajednice, iako je >bez ekonomskog suvereniteta takvo nečuveno i neviđeno državno tvoriteljstvo osuđeno na propast<.

Po ocjeni crnogorskih analitičara, budućnost >solarijuma< zavisiće prevashodno od toga hoće li crnogorski blok sačuvati jedinstvo. Dr Milan Popović kaže da je Sporazum prelazni okvir ka zajedničkoj državi sa Srbijom. On ukazuje na >ozbiljan deficit legitimnosti i legalnosti< nove tvorevine, ocjenjujući da Podgorici nije dato, nego na tri godine uskraćeno pravo na referendum. Ipak, dr Popović da je još uvijek moguće ostvariti projekat nezavisnosti, pod uslovom da DPS, SDP i LS ostanu zajedno. Nebojša Medojević, direktor Centra za tranziciju, procjenjuje da Solanino čedo neće biti dugoga vijeka, i to objašnjava metaforom - >dao nam je cipele broj 38, a mi nosimo 45<. Medojević, kao i većina analitičara oštro kritikuje Đukanovića što nije konsultovao SDP i LS prije potpisivanja Sporazuma i konstatuje - >da je Crnogorac, Đukanović bi podnio ostavku<.

Naredni dani donijeće krupne i dalekosežne političke odluke. Jedinstvo crnogorskog bloka visi o koncu. Prekine li se i ta tanka nit, slijede prijevremeni parlamentarni izbori, na kojima je, opšta je ocjena, prosrpski blok favorit. Ukoliko DPS, SDP i LS pronađu kompromis, predstoji im dugo nadmudrivanje sa Beogradom, ali i sa EU tokom pisanja Ustavne povelje. Jer, od toga posla uveliko će zavisiti konačan sud o onome šta je Crna Gora dobila, a šta izgubila Sporazumom koga su u njeno ime potpisali Đukanović i Vujanović.

Darko ŠUKOVIĆ (AIM)